Bosna i Hercegovina izgubila više od trećine stanovništva: demografski pad koji prijeti opstanku društva

Prema procjenama stručnjaka, Bosna i Hercegovina je od 1991. godine do kraja 2024. izgubila više od trećine svog stanovništva, što predstavlja najdrastičniji pad u Evropi. Negativni prirodni priraštaj, starenje stanovništva, odgađanje roditeljstva i masovna iseljavanja prijete da ozbiljno ugroze ekonomski i društveni razvoj, a trenutne mjere i strategije, kako upozoravaju stručnjaci, nisu dovoljne da bi preokrenule ove trendove.

Iz razgovora s demografskim stručnjacima iz oba bh. entiteta, profesorom demografije i demografskim ekspertom Stevom Pašalićem i analitičarem demografskih kretanja Adnanom Fehratbegovićem, jasno je da je demografska situacija alarmantna, a projekcije ukazuju na još veće izazove ukoliko se postojeći trendovi nastave.

Gubitak trećine stanovništva

Uoči rata, Bosna i Hercegovina je brojala 4.377.033 stanovnika, dostigavši svoj demografski vrhunac. Popis iz 2013. godine pokazao je da u zemlji živi 3.531.159 ljudi, dok procjene za 2024. govore o svega 2.865.656 stanovnika. To je smanjenje od gotovo 35 posto u odnosu na prijeratni period.

Stručnjaci upozoravaju da je teško precizno procijeniti broj stanovnika jer u BiH od 2013. godine nije proveden novi popis. Svi aktuelni podaci su, stoga, procjene temeljene na demografskoj računici poznatoj kao „jednačina ravnoteže“, koja uzima u obzir broj rođenih, umrlih i migracije stanovništva.

Broj stanovnika u Federaciji BiH pao je s 2.731.019 u 1991. godini na 1.802.376 u 2024, dok se u Distriktu Brčko broj stanovnika smanjio s 87.627 na 68.173.

Starosna struktura: sve starije društvo

Demografski analitičar Adnan Fehratbegović objašnjava da se broj stanovnika može indirektno procijeniti i na osnovu vitalne statistike, odnosno broja novorođenih u odnosu na ukupan broj stanovnika, što se poredi sa zemljama regiona koje imaju slične društvene i ekonomske uslove.

– Prema popisu iz 1991. godine, prosječna starost stanovništva BiH bila je 30 godina, dok je 2013. u Federaciji BiH iznosila 39, a u entitetu RS oko 40 godina. Imajući u vidu negativni migracijski saldo od više od 300.000 ljudi u posljednjih deset godina, možemo reći da je prosječna starost u BiH sada oko 43 godine – navodi Fehratbegović.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, projekcije pokazuju da bi do 2050. godine u Federaciji BiH čak 37 posto stanovništva moglo biti starije od 65 godina. Istovremeno, udio radno sposobne populacije mogao bi pasti sa 70 na svega 52 posto.

– Takvi trendovi ozbiljno će ugroziti funkcionisanje države, od penzionih fondova, preko nedostatka radne snage, do ogromnog pritiska na finansiranje zdravstvenih i obrazovnih sistema – upozorava Fehratbegović.

Mjere bez efekta i izostanak stručnog pristupa

Fehratbegović ocjenjuje da su politike koje se trenutno provode neadekvatne i bez ozbiljnog konsultovanja stručnjaka.

– Nažalost, ni izbliza nisam zadovoljan onim što se trenutno radi. Osnovni problem je što su konsultacije sa stručnjacima izostale. Sve ili bar većina mjera koje se donose su zapravo ad hoc potezi, često populističkog karaktera, bez stručnog i naučnog utemeljenja – kaže analitičar.

Naglašava da je neophodno uključiti naučnu zajednicu u kreiranje demografske i razvojne politike te stvoriti društvene uslove u kojima mladi ljudi žele ostati i graditi budućnost.

– To podrazumijeva stabilizaciju političkih prilika, reformu obrazovanja i zdravstvenog sistema, dolazak stranih investicija, razvoj infrastrukture i depolitizaciju javnog sektora – ističe Fehratbegović.

Entitet RS na rubu demografskog kolapsa

Zabrinjavajuća demografska slika prisutna je i u entitetu RS, koji je, prema procjenama profesora demografije Steve Pašalića, od 1991. do 2024. izgubio 36 posto stanovništva – sa 1.558.387 na 995.107 stanovnika.

Zvanični podaci entitetskog zavoda za statistiku RS govore o 1.110.496 stanovnika, ali ta statistika, napominje Pašalić, ne uključuje spoljnu migraciju, koja se u BiH ne evidentira sistematski.

– Ukoliko bi se trenutni trendovi nastavili bez većih odstupanja, RS bi do 2050. mogla izgubiti još 250.000 do 300.000 ljudi, što znači da bi mogla imati svega oko 600.000 stanovnika – upozorava Pašalić.

Odlaganje rađanja i niska stopa fertiliteta

Profesor Pašalić navodi da je negativni prirodni priraštaj u RS-u prisutan još od 2002. godine, uz stalni pad nataliteta i odlaganje roditeljstva.

– Sada su srednje godine rađanja u RS-u 33,8, dok su 1990-ih bile oko 27. Broj djece po ženi pao je na oko 0,5. Četvrtina žena starosti 35 godina nema djecu, a više od 80 posto žena između 20 i 24 godine nema potomstvo iako su u najplodnijem periodu – ističe Pašalić.

Podsjeća da je 1990. godine u BiH rođeno 67.000 djece, a danas svega oko 25.000.

– RS je u posljednjih deset godina napustilo više od 110.000 ljudi. Sve dok razvijenost naših prostora ne bude približna zemljama EU, iseljavanje će se nastaviti – kaže Pašalić.

Ekonomske mjere kao ključ opstanka

Profesor upozorava da ne postoje brza ni čarobna rješenja te da sadašnje mjere u BiH nisu sistemske niti dugoročno održive.

– Mjere koje danas imamo uglavnom sadrže elemente socijalne politike, što znači da još uvijek nemamo jasno definisanu populacionu politiku. Najbolje rezultate daju ekonomske i razvojne mjere, prije svega, zapošljavanje i sigurnost mladih i bračnih parova. Kvantitet barem djelimično možemo nadoknaditi kvalitetom – naglašava Pašalić.

Demografski problemi nisu jedinstveni samo za Bosnu i Hercegovinu. Srbija, Hrvatska i Sjeverna Makedonija već godinama bilježe pad nataliteta, iseljavanje mladih i ubrzano starenje stanovništva.

Kako poručuju sagovornici, rješenje ne leži u novčanim davanjima, nego u stvaranju stabilnog društva u kojem mladi žele ostati, zasnivati porodice i graditi budućnost. To znači sigurnost, efikasne institucije, zapošljavanje i, iznad svega, dugoročnu strategiju.

(Preporod.info)