95 godina od rođenja prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine

U subotu 8. augusta navršava se 95 godina od rođenja Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine.

Piše: Sanadin Voloder

Muzej "Alija izetbegović" osnovan je na četvrtu godišnjicu od smrti predsjednika Izetbegovića, 19. oktobra 2007. godine, u vratničkim kapi-kulama Ploča i Širokac.  

Muzej „Alija Izetbegović“ već godinama ovaj datum obilježava danima otvorenih vrata i izložbama.

- Povodom 95. godišnjice rođenja prvog predsjednika Predsjedništva Alije Izetbegovića, JU Muzej "Alija Izetbegović" u saradnji sa Općinom Novi Grad Sarajevo organizira izložbu fotografija pod nazivom "Alija Izetbegović - između Istoka i Zapada". Značajno je istaći da će posjetioci imati priliku da po prvi put vide neke od neobjavljenih fotografija i dokumenata iz privatne arhive Alije Izetbegovića. Hronološki, na čak četrdeset panoa nastojali smo javnosti približiti lik i djelo predsjednika kroz njegove uloge oca, supruga, aktiviste, predsjednika, diplomate i lidera. Željeli smo da kreiramo izložbu koja će široj javnosti dati odgovor zbog čega je Alija Izetbegović bio intelektualac kojeg su podjednako poštovali i na Istoku i na Zapadu. Na panoima se mogu vidjeti slike koje prikazuju Aliju Izetbegovića u različitim životnim fazama, što će sasvim sigurno biti zanimljivo mnogobrojnim posjetiocima - kaže za Preporod.info mr. Admir Lisica, naučni-radnik istraživač u Muzeju "Alija Izetbegović".

Izložba i dani otvorenih vrata Muzej

Otvaranje izložbe "Alija Izetbegović - između Istoka i Zapada" biće upriličeno u Galeriji Općine Novi Grad 7. augusta 2020. godine sa početkom u 14.00 sati.

- Bitna napomena je da će posjetioci izložbu imati priliku posjetiti od 7. do 21. augusta svakim radnim danom od 10.00 do 16.00 sati, uz poštivanje svih predviđenih epidemioloških mjera. Također, naša dugogodišnja redovna aktivnost koju organiziramo povodom rođenja predsjednika Alije Izetbegovića su "Dani otvorenih vrata"“ u Muzeju. Ove godine ona će biti održana od 6. do 8. augusta, uz napomenu da je Muzej moguće posjetiti u četvrtak i petak u periodu od 10.00 do 18.00 sati, i u subotu od 10.00 do 15.00 sati - dodaje mr. Lisica.

Iako je prošlo 17 godina od smrti Alije Izetbegovića mnogo je arhivske građe koja još uvijek nije obrađena i dostupna javnosti.

- Jedno od prvih aktivnosti koje sam odmah počeo kada sam došao u Muzej je arhiviranje i dokumentiranje velike kolekcije i privatne arhive Alije Izetbegovića. Ta arhiva je nešto što opisuje njegov cjelokupni život. Tu su njegove porodične fotografije, kao i one iz njegovog društvenog i političkog aktivizma, razni dopisi, diplomatska korespondencija, značajni dokumenti iz Sarajevskog procesa, brojna pisma iz tog perioda. To su neke stvari koje ćemo u narednom periodu u dogovoru s rahmetli predsjednikovom porodicom postepeno objavljivati - objašnjava mr. Lisica.

Djela Alije Izetbegovića izvor inspiracije

Likom i djelom Alije Izetbegovića i njegovim političkim radom bavili su se mnogi istraživači, naučnici i novinari.

Dr. Admir Mulaosmanović je odbranio doktorski rad na Sveučilištu u Zagrebu o temi "Političar Alija Izetbegović - Od osnivanja SDA (1990.) do povlačenja iz Predsjedništva BiH (2000.)", a mentor mu je bio akademik Ivo Banac. Na osnovu doktorata objavio je knjigu "Iskušenje opstanka - Izetbegovićevih deset godina 1990-2000.".

Na pitanje koliko su djela Alije Izetbegovića aktuelna danas u svijetu s obzirom na izazove sa kojima se čovječanstvo suočava kao što su migracije, ratovi, islamofobija, terorizam, dr. Mulaosmanović smatra da nema sumnje da su djela Alije Izetbegovića aktuelna i danas jer, naprosto, teme kojima se on bavio i kojima je davao značaj su bile brojem i obimom velike.

- Kada pogledamo šta je sve okupiralo njegovu pažnju jasno je kako je malo pojava ostalo neopaženo i nekomentirano. Također je tu i društvena pozicija i uloga koju je on lično zauzeo, pa čak pozvao i ostale da tako djeluju, koja ga zbog našeg trenutnog ali bez sumnje i budućeg konteksta čini još aktuelnijim. A to je pozicija europskog muslimanskog intelektualca, te intelektualca koji nastoji biti dio pozitivne promjene u svijetu koji se značajno transformira. Ono šta je vrijedna lekcija koju ćemo, s jedne strane, svakako imati iz njegovih dijela jeste potreba aktivnog učešća u društvenim procesima i bivanja subjektom istih, a s druge svijest o potrebi izgradnje kritičkog odnosa na kojem počivaju odgovori na spomenute izazove. Mi svjedočimo ponovnoj transformaciji svijeta i potrebe definiranja naše uloge, kako individualne tako i kolektivne, u njemu. Alija Izetbegović nam svima može biti od velike pomoći u dešifriranju tokova i snalaženju u njima. U pitanju ste naveli recentne globalne probleme koji se dijelom prelamaju i u našem društveno-političkom miljeu. Zbog ove preobrazbe svijeta treba učiti od onih koji su preobrazbu razumijevali i nastojali doprinijeti na dobar način. Alija je jedan od takvih intelektualaca i u mnogo čemu učitelja - izjavio je dr. Mulaosmanović za Preporod.info.

Alija Izetbegović je bio i član Merhameta

Na inicijativu Merhameta, Turksa a+gencija za saradnju i razvoj (TIKA) je 2014. godine obnovila rodnu kuću Alije Izetbegovića u Bosanskom Šamcu gdje se nalazi sjedište lokalnog Merhameta i Spomen-soba "Alije Izetbegovića" sa galerijskim prostorom.

- Cilj nam je bio sa sačuvamo uspomenu na našeg prvog predsjednika, koji je proveo svoje djetinjstvo u toj kući. Uz to, rahmetli Alija Izetbegović je bio i član "Merhameta". Mi smo tokom rekonstrukcije napravili adekvatan prostor u kojem se sada nalazi Spomen soba "Alija Izetbegović". Prethodno je "Merhamet" prikupio značajne eksponate, lične predmete Alije Izetbegovića i napravio muzejsku postavku za posjetioce - kaže za Preporod.info predsjednik MDD Merhamet Kenan Vrbanjac.

Nakon što je "Merhamet" kupio rodnu kuću Alije Izetbegovića obratili su se turskoj agenciji TIKA. Oni su to sa zadovoljstvom prihvatili poziv i u rekonstrukciju objekta uloženo je 500.000 KM.

- Željeli bismo da rodna kuća Aije Izetbegovića u Bosanskom Šamcu budu što posjećenije od strane, prije svega, učenika i studenata, ali i svih ostalih. Za sada nema organiziranih posjeta, nego su te posjete sporadične. Da bi se počele realiziriti posjete organiziranih grupa potrebna je i pomoć države, a to bi se najbolje moglo učiniti kroz školski sistem. U Spomen sobi "Alija Izetbegović" mogao bi se za te grupe održati historijski sat - poručuje predsjednik Merhameta.

Fondacija Alija Izetbegović

- Fondacija Alija Izetbegović je osnovana krajem 2019. godine. U ovom kratkom periodu i jeku globalne pandemije, koja je ograničila rad Fondacije i realizaciju pojedinih aktivnosti, do sada su realizovani projekti koji su bili izvodivi, a ujedno i društveno korisni u borbi portiv pandemije korona virusa - izjavio je za Preporod.info Muhamed Mulahmetović generalni sekretar Fondacije.

Fondacija je neprofitna i nestranačka organizacija koja će, samostalno i sa drugim organizacijama, raditi na realiziranju društvenih inicijativa i kulturnih programa u skladu sa pogledima i misaonom ostavštinom prvog predsjednika Predsjedništva Republike  Bosne i Hercegovine, rahmetli Alije Izetbegovića.

- Mnoge planirane aktivnosti kao što su godišnja konferencija, okrugli stolovi, seminari i radionice za studente iz dijaspore su trenutno odgođeni, dok se ne stvore bolji uslovi za njihovo održavanje - pojašnjava Mulahmetović.

Osnivači Fondacije su bliski saradnici, članovi porodice i poznavaoci djela Alije Izetbegovića.

(Preporod.info)