Mevlüt Çavuşoğlu: Šta učinimo danas odredit će sutrašnjicu

"Šta učinimo danas odredit će sutrašnjicu" naslov je članka objavljenog u The Washington Timesu, u kojem se ministar vanjskih poslova Republike Turske Mevlut Cavusoglu osvrće na stav svijeta prema koronavirusu.

Piše: Mevlüt Çavuşoğlu

Nakon svakog kataklizmičnog događaja čovjek ima tendenciju da misli da svijet nikad neće biti isti. Ovaj put je istina da se svijet na određene načine mora mijenjati. Globalna historija puna je takvih prekretnica, i gotovo su sve bolne. Godinama smo upozoravani da bi pandemija mogla biti ta kataklizma. Dijelu čovječanstva koji živi usred ratova koji bjesne, kriza, endemskih krhkosti, kolapsa države i ljudske bijede moglo bi se oprostiti što misli da gore ne može biti. Oni koji žive u mirnim, prosperitetnim regijama mogu pomisliti da ih ništa neće povrijediti i da im je suđeno da ostanu sretni. Pandemija je ipak takva kakva jeste: nijedno društvo, nijedan pojedinac se ne može nadati da će biti izvan dosega smrtonosnog virusa.

Zbog toga se distanciramo od drugih, od blagoslova društvenih interakcija.

Epidemija je stigla na sve kontinente izuzev Antarktika, brojke se kreću prema milionu i sigurno će ga nadmašiti, više od trećine čovječanstva je u kućama, a svim onim životima koje smo u šokantnim brojevima već izgubili pridružit će se i mnoštvo drugih. Ekonomski danak ove pandemije će također biti zastrašujući i može biti dugoročan. Uticaj na postojeće državne ranjivosti, na politiku i bezbjednost zasigurno će opteretiti vlade širom svijeta. Tek moramo ugledati svjetlo na kraju ovog tunela i ne možemo ga čekati. Ovo je vrijeme za razmišljanje, ali i liderstvo i akciju.

Globalni sistem bio je u rasulu čak i prije nego što je koronavirus pogodio čovječanstvo. Turska je branila stav da se sistem mora reformirati. To smo nazvali "Svijet je veći od pet" agendom koja se odnosi na zastarjeli sastav Vijeća sigurnosti UN-a, ali se tu ne zaustavlja.

Kao zemlja koja se morala suočiti sa neprestanim sukobima i ljudskom nesrećom u svom bliskom susjedstvu i kao domaćin najbrojnijoj izbjegličkoj populaciji na svijetu, znali smo da sistem ne funkcionira. Godine 2008., kada je svijet bio pogođen ekonomskom pandemijom, zemlje grupe G20 su uspjele donijeti osjećaj nekog smjera pa tako i stabilnosti za posustalu svjetsku ekonomiju. Sistem je tada djelovao, ali u velikoj mjeri zahvaljujući relativno novom globalnom akteru. Moramo se pripremiti za sličan ekonomski udar i ovoga puta, te s jedne strane osigurati da sistem funkcionira dok s druge strane radimo na neophodnim izmjenama.

Glavni prioritet je zaštita zdravlja, zaštita ljudi od virusa COVID-19. Podržavamo pravovremenu izjavu G20 kojom su se čelnici obavezali djelovati solidarno u borbi protiv pandemije i štititi globalnu ekonomiju i trgovinu bez restrikcija.

Proširenje SWAP ugovora među značajnijim je mjerama dogovorenim unutar grupe G20. Sretni smo što je G20 prihvatio naš prijedlog o formiranju Koordinacione grupe visokih dužnosnika jer trebamo usko koordinirati pitanja poput upravljanja granicama i repatrijacije građana. Zahvaljujem Kanadi na iznošenju inicijalnih ideja o njezinim modalitetima. G20 se ponovo pokazuje kao pravi format u upravljanju globalnom krizom.

Brojne zemlje također donose jake pojedinačne mjere, uključujući tu i Tursku. Međutim, pojedinačni napori neće biti dovoljni. Globalni izazov zahtijeva globalni odgovor, prvo na frontu javnog zdravstva, a potom i u ekonomiji, te dugoročno u reformi međunarodnih institucija i načinu na koje ih zemlje podržavaju. Nadležne međunarodne institucije trebaju preuzeti djelotvornu ulogu u pružanju finansijske pomoći i pomoći u medicinskoj opremi.

Zaštita krhkih zajednica, neregularnih migranata i izbjeglica i podrška zemljama domaćinima su sada još važnije.

Globalne mreže opskrbe i kargo transferi moraju se odvijati nesmetano. Sankcije kao direktno političko sredstvo moraju se ocijeniti s humanitarnog stajališta. Mnoge sankcije, uključujući i one protiv Irana, štete samo iranskom narodu, ali i njihovim susjedima. U vrijeme pandemije taj je rizik još veći. Zemlje u razvoju i najmanje razvijene zemlje, posebno u Africi, ne smiju se ostaviti po strani.

 Još jedna tema koja se tiče sviju nas i kojoj je prijeko potreban globalni odgovor je zaustavljanje sukoba koji imaju vrlo teške posljedice po ljude, ekosisteme, ekonomiju i našu savjest. Stoga pozivamo međunarodnu zajednicu da se povuče iz svih sukoba, prekine neprijateljstva i iskreno traga za dijalogom i pomirenjem, uključujući na Bliskom Istoku. Geopolitička nadmetanja i politički prigovori imaju malo smisla kada se zna da se svijet bori za svoje zdravlje i da svi pate. Ovaj poziv neće proći nezapaženo ako svi posvetimo jedan minut da ga podržimo širom svijeta.

Ova generacija lidera odlukama koje danas donosi u vezi sa pandemijom zapravo definiše budućnost svjetskog poretka. Sjeme koje danas sijemo uskoro će nam biti pred očima kao realnost. Realnost globalnog sistema utemeljenog na pravilima, mreža funkcionalnih nacionalnih država koje su otporne i odgovorne, ekonomija koja nikoga ne ostavlja po strani i koristi svima, sve to podržano odgovarajućim međunarodnim organizacijama i fokusirano na dobrobit ljudi bez obzira na nacionalnu pripadnost, vjeru ili rasu može biti nadohvat ruke.

Jer alternativna traganja nemaju smisla, mogu čak biti štetna za opće dobro. Stoga bi ova pandemija mogla biti preokrenuta, bez obzira na svu bol i patnju koju je uzrokovala, ako svi odlučimo da ostvarimo preokret.

Ostanite kod kuće i budite bezbjedni.

(Preporod.info)