Promovirano drugo izdanje knjige Džemal Bijedić - politička biografija
Knjigu su, uz autora, kao i nakon prvog izdanja, promovirali dr. Vera Katz i dr. Amir Duranović. Drugo izdanje knjige, kako je istakao prof. Kamberović, neznatno se razlikuje od prvog, netom razgrabljenog za rekordnih šest mjeseci od izlaska. Knjiga je brzo popunila police brojnih biblioteka kako u Bosni i Hercegovini tako i u inostranstvu. U povratnim reakcijama čitanja knjige Kamberović je registrirao samo pozitivna mišljenja, osim neutemeljeni podatak kako je navodno Džemal Bijedić imao svojevrsnu ulogu u formiranju zatvora Goli otok. Radilo se o čistoj konstrukciji i neuvjerljivom historijskom podatku kojem je Kamberović u drugom izdanju posvetio posebnu pažnju s ciljem odbacivanja iskonstruiranih tvrdnji. Kamberović se na promociji osvrnuo i na ulogu Džemala Bijedića na očuvanja bosanskohercegovačke posebnosti unutar jugoslavenske zajednice. „Džemal Bijedić je bio veliki čovjek, čovjek koji se nikada nije stidio onoga što stvarno jeste. Nikada se nije stidio što je bio Musliman, što je njegova majka bila Muslimanka. On je bio komunista, to je bilo njegovo opredjeljenje, ali njemu kao predsjedniku Savezne vlade ne smeta da se njegovoj majci klanja dženaza ispred Begove džamije. Doprinio je jako puno, ne samo skidanju hipoteke ustaštva i otvaranju zapadne Hercegovine i njenoj integraciji ka Jugoslaviji već je jako puno radio i na afirmaciji Muslimana kao nacije, te otvaranju Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu. On je tvrdio da je bolje da imamo FIN otvoren u Sarajevu već da neki naši studenti idu studirati vani i da donose nama ovdje neki islam, koji nije islam koji smo mi ovdje stoljećima baštinili“, kazao je Kamberović. Ova ocjena nešto je malo opreznije rečena u odnosu na stavove Džemala Bijedića navedene u knjizi.
„Ali, mi imamo ovdje u Sarajevu jednu jaku kampanju protiv rukovodstva Islamske vjerske zajednice i ona se naslanja na grupaciju u Zagrebu. To su ljudi koji su bili od 15 do 20 godina na robiji, koji su pošli u odlučnu borbu protiv Reis Uleme, zapravo oni su htjeli da Reisa svrgnu. Reis Ulema je jako pozitivan čovjek, to je naš 100% čovjek, koji prihvata, koji je za politiku odbrane naše zemlje, za politiku bratstva i jedinstva, za socijalističku izgradnju itd. Međutim, oni perfidno pokušavaju da Islamsku zajednicu, koja je laička pretvore u klerikalnu. To je ta diskusija o stručnosti i naprednosti ovih što napadaju Islamsku zajednicu i Reisa. To može da neobaviještena čovjeka dezorijentira. Mi smo se pored ostalog, na zahtjev Reisa složili da ispraznimo jednu zgradu da bi mogli osnovati teološki fakultet ili visoku teološku školu. Ovo smo prihvatili posebno radi toga , što Reis osjeća da su školovani ljudi u Maroku, Kairu, Alžiru i sl. manje-više klerikalci, a poneki od njih i agenti ove ili one obavještajne službe. Zato on želi da se tu formira fakultet u Sarajevu. Ukazujući na ovaj širi kontekst Bijedić je pokušao opovrgnuti teze pojedinih islamskih krugova iz Zagreba koji su sebe predstavljali kao naprednjake i moderniste koji navodno žele da reorganiziraju Islamsku zajednicu u smislu dovođenja stručnih, sposobnih i kvalifikovanih ljudi. Njihova je dalja akcija odcjepljenje Hrvatske i Slovenije i nastojanje [da] biraju posebnog muftiju, odnosno starješine Islamske zajednice za Hrvatsku, odvojeno od postojeće jugoslavenske Islamske zajednice. „Zbog toga je Bijedić smatrao da se taj centar koristi u političke svrhe, a iz toga punkt Muslimana da bi gradili politiku kakvu oni smatraju da bi trebala da bude. Ova grupa u Sarajevu je povezana sa njima, a ova sarajevska grupa sa inostranstvom.“
„Nije to bilo kakva knjiga“, usmjeravajući pažnju na potrebu studioznog i objektivnog istraživanja i prezentiranja historijske građe kazao je dr. Amir Duranović naglasivši kako je Kamberovićevo istraživanje života i djela Džemala Bijedića utemeljeno na brojnim dokumentima pohranjenim u Bosni i Hercegovini i regionu. „I zato mogu kazati da je ovo biografija dostojna Džemala Bijedića“, rekao je Duranović.
Biografske podatke iz života Džemala Bijedića o kojima piše prof.dr. Husnija Kamberović s akcentom na sam povod promocije, obilježavanje 40 godišnjice pogibije Džemala Bijedića prokomentirala je prof.dr. Vera Katz. „Džemal Bijedić je ostavio neizbrisiv trag u sjećanjima mnogih i stoga on zaslužuje posebno mjesto u bosanskohercegovačkoj i jugoslavenskoj historiji“, ocijenila je Katz. „Integracija zapadne Hercegovine, a potom i Bosanske Krajine jedan je od velikih doprinosa političkog djelovanja Džemala Bijedića“, komentirajući međunacionalne i ekonomska prilike u BiH u vrijeme Džemala Bijedića kazala je Katz, navodeći konkretne primjere Bijedićevog upliva u društvene tokove u BiH kao što je osnivanje Akademije nauka i umjetnosti BiH, Radio televizije Sarajevo. Govoreći o doprinos Džemala Bijedića afirmiranju Muslimaske nacije kazala je kako njegov konkretan stav, da je bosanskohercegovačko društvo društvo u kojem ravnopravno žive svi narodi i sve nacionalne manjine pod svojim nacionalnim imenima, na poseban način fascinira čitaoce knjige. U završnom dijelu izlaganja prokomentirala je uspjehe i zasluge Džemala Bijedića u podizanju ekonomskih standarda Jugoslavije, a samim tim i Bosne i Hercegovine, te neke od polemika da li je Bijedić ubijen ili ne.
Nakon promocije knjige posjetioci su imali priliku posjetiti i izložbu fotografija Muzeja Hercegovine o životu Džemla Bijedića. Na fotografijama su zabilježeni važni događaji i važne ličnosti iz društveno političkog života toga vremena. Džemal Bijedić je rođen u Mostaru 1920.godine. Poginuo je sa suprugom Razijom 18. januara 1977. godine u avionskoj nesreći!? na brdu Inač kod Kreševa.
„Ali, mi imamo ovdje u Sarajevu jednu jaku kampanju protiv rukovodstva Islamske vjerske zajednice i ona se naslanja na grupaciju u Zagrebu. To su ljudi koji su bili od 15 do 20 godina na robiji, koji su pošli u odlučnu borbu protiv Reis Uleme, zapravo oni su htjeli da Reisa svrgnu. Reis Ulema je jako pozitivan čovjek, to je naš 100% čovjek, koji prihvata, koji je za politiku odbrane naše zemlje, za politiku bratstva i jedinstva, za socijalističku izgradnju itd. Međutim, oni perfidno pokušavaju da Islamsku zajednicu, koja je laička pretvore u klerikalnu. To je ta diskusija o stručnosti i naprednosti ovih što napadaju Islamsku zajednicu i Reisa. To može da neobaviještena čovjeka dezorijentira. Mi smo se pored ostalog, na zahtjev Reisa složili da ispraznimo jednu zgradu da bi mogli osnovati teološki fakultet ili visoku teološku školu. Ovo smo prihvatili posebno radi toga , što Reis osjeća da su školovani ljudi u Maroku, Kairu, Alžiru i sl. manje-više klerikalci, a poneki od njih i agenti ove ili one obavještajne službe. Zato on želi da se tu formira fakultet u Sarajevu. Ukazujući na ovaj širi kontekst Bijedić je pokušao opovrgnuti teze pojedinih islamskih krugova iz Zagreba koji su sebe predstavljali kao naprednjake i moderniste koji navodno žele da reorganiziraju Islamsku zajednicu u smislu dovođenja stručnih, sposobnih i kvalifikovanih ljudi. Njihova je dalja akcija odcjepljenje Hrvatske i Slovenije i nastojanje [da] biraju posebnog muftiju, odnosno starješine Islamske zajednice za Hrvatsku, odvojeno od postojeće jugoslavenske Islamske zajednice. „Zbog toga je Bijedić smatrao da se taj centar koristi u političke svrhe, a iz toga punkt Muslimana da bi gradili politiku kakvu oni smatraju da bi trebala da bude. Ova grupa u Sarajevu je povezana sa njima, a ova sarajevska grupa sa inostranstvom.“
„Nije to bilo kakva knjiga“, usmjeravajući pažnju na potrebu studioznog i objektivnog istraživanja i prezentiranja historijske građe kazao je dr. Amir Duranović naglasivši kako je Kamberovićevo istraživanje života i djela Džemala Bijedića utemeljeno na brojnim dokumentima pohranjenim u Bosni i Hercegovini i regionu. „I zato mogu kazati da je ovo biografija dostojna Džemala Bijedića“, rekao je Duranović.
Biografske podatke iz života Džemala Bijedića o kojima piše prof.dr. Husnija Kamberović s akcentom na sam povod promocije, obilježavanje 40 godišnjice pogibije Džemala Bijedića prokomentirala je prof.dr. Vera Katz. „Džemal Bijedić je ostavio neizbrisiv trag u sjećanjima mnogih i stoga on zaslužuje posebno mjesto u bosanskohercegovačkoj i jugoslavenskoj historiji“, ocijenila je Katz. „Integracija zapadne Hercegovine, a potom i Bosanske Krajine jedan je od velikih doprinosa političkog djelovanja Džemala Bijedića“, komentirajući međunacionalne i ekonomska prilike u BiH u vrijeme Džemala Bijedića kazala je Katz, navodeći konkretne primjere Bijedićevog upliva u društvene tokove u BiH kao što je osnivanje Akademije nauka i umjetnosti BiH, Radio televizije Sarajevo. Govoreći o doprinos Džemala Bijedića afirmiranju Muslimaske nacije kazala je kako njegov konkretan stav, da je bosanskohercegovačko društvo društvo u kojem ravnopravno žive svi narodi i sve nacionalne manjine pod svojim nacionalnim imenima, na poseban način fascinira čitaoce knjige. U završnom dijelu izlaganja prokomentirala je uspjehe i zasluge Džemala Bijedića u podizanju ekonomskih standarda Jugoslavije, a samim tim i Bosne i Hercegovine, te neke od polemika da li je Bijedić ubijen ili ne.
Nakon promocije knjige posjetioci su imali priliku posjetiti i izložbu fotografija Muzeja Hercegovine o životu Džemla Bijedića. Na fotografijama su zabilježeni važni događaji i važne ličnosti iz društveno političkog života toga vremena. Džemal Bijedić je rođen u Mostaru 1920.godine. Poginuo je sa suprugom Razijom 18. januara 1977. godine u avionskoj nesreći!? na brdu Inač kod Kreševa.
