• Početna
  • Intervju
  • INTERVJU: Samo duhovni put od „Mekke ka Medini“ može voditi promjeni i uspjehu
INTERVJU: Samo duhovni put od „Mekke ka Medini“ može voditi promjeni i uspjehu

INTERVJU: Samo duhovni put od „Mekke ka Medini“ može voditi promjeni i uspjehu

Nakon punih pedeset godina od prve ideje o gradnji džamije, muslimani u Sloveniji dobili su džamiju, tačnije Muslimanski kulturni centar u Ljubljani. To je bio lijep povod da u printanom izdanju Preporoda priredimo opširnu reportažu o gradnji Centra i njegovom značaju, te razgovaramo s prof. dr. Nedžadom Grabusom, muftijom i predsjednikom Mešihata Islamske zajednice u BiH u Sloveniji.

Razgovarala: Senada Tahirović

Preporod: Poštovani Muftija, za početak ovog razgovora kažite nam šta bi muslimanima Slovenije, pa i Evrope, ovaj centar mogao donijeti?

Muftija Grabus: Hvala Uzvišenom Allahu naš trud se isplatio. Molimo Uzvišenog Stvoritelja da nam džamija bude svjetionik u životu. Molimo Ga da nagradi sve dobre duše koje su sa čežnjom i ljubavlju sanjale da se izgradi džamija, a nisu dočekale ovaj dan, molimo Uzvišenog da im osvijetli njihove mezare. Molimo Uzvišenog Allaha i za zdravlje svih živih vakifa, vjernica i vjernika a koji su iskreno pomagali ovaj projekt. Molimo Uzvišenog Allaha da obaspe sevapom sve odgovorne ljude iz Države Katar koji su pomogli da se izgradi remek djelo islamske arhitekture u Ljubljani.

‘Izlazak iz podruma’

Izgradnjom MKC u Ljubljani okončana je faza „podrumske“ IZ-a u Sloveniji koja je uspjela preživjeti, iako na margini društva, zahvaljujući našim prethodnicima koji su čuvali svoju vjeru i identitet usprkos poteškoćama s kojima su se suočavali. Želja za džamijom u Ljubljani tinjala je desetljećima, zato je ovo uspjeh svih nas, jer smo iz situacije potpunog „gubitnika“, kada nam se skoro raspao sistem 2005. i 2006, unutar IZ-a uspjeli artikulirati svoje interese i smoći snage i izgraditi kompleks Muslimanskog kulturnog centra kojem nema ravnog u cijeloj Evropi, s obzirom na naš potencijal, realno stanje i vrijednost cijelog projekta. Ima većih i kompleksnijih projekata, ali cijeli kompleks MKC-a je spoj tradicionalnog razumijevanja uloge džamije i savremene arhitekture, u kontekstu urbanog evropskog grada kakav je Ljubljana.

Ovaj Centar svjedoči graditeljsku sposobnost ljudi odanih tradiciji i našu evropsku kulturnu ukorijenjenost u širu društvenu zajednicu. Muslimanima će ovaj centar osnažiti vjernički i kulturni identitet.

Kako biti musliman?

Preporod: Biti musliman u Sloveniji, šta to danas znači? Koji su najvažniji izazovi s kojima se danas susreću muslimani u Sloveniji? Da li Mešihat IZ-a u Sloveniji, s obzirom na strukturu i organizaciju, uspijeva odgovoriti na njihove potrebe? Da li je i koliko proces izgradnje MKC-a utjecao na položaj muslimana u slovenačkom društvu?

Muftija Grabus: Važnije je pitanje kako uopće biti musliman, negoli kako biti musliman u Sloveniji ili bilo gdje. To pitanje muči sve misleće muslimane, koji vole „plivati uzvodno“ i suočavati se s izazovima i pitanjima svoga doba. Previše je lamentiranja nad vlastitom sudbinom, plakanja za „idealiziranom“ prošlošću, očekivanja da se mogu dogoditi čuda i slično. U svim kur'anskim porukama Uzvišeni Bog poziva čovjeka da vodi računa o svom životu, načinu organizacije društva, odgovornosti, itd. Kur’anska poruka čovjeku je da učini sve što je u njegovoj moći, donosi odluke i pouzda se u Uzvišenog Stvoritelja, da ustraje u vjerovanju i činjenju dobra. Ljude koji tako promišljaju i vjeruju prati Božija Milost, a oni nikada ne gube nadu u nju. Mešihat ne može odgovoriti na potrebe suvremenog čovjeka koji je željan vjere. Ne mogu na to odgovoriti velike obrazovne ustanove, poznate vjerske institucije, zato ne treba biti čudno da to ne može ni jedan mali ogranak naše Zajednice koji se definira kao Mešihat u Sloveniji. Mešihat može koordinirati vjerske i administrativne poslove i organizirati zajedničke programe. Za ozbiljan rad potrebno je imati obrazovne ustanove. Izgradnja džamije je prekretnica, sve će ovisiti o inventivnosti odgovornih ljudi koji će ponijeti taj emanet, spremnosti na misijsko djelovanje i žrtvovanje osobnog komoditeta za opće dobro. U ovakvim okolnostima svaki pojedinac koji je svjestan i odgovoran vjernik ili vjernica može puno uraditi i tako pomoći afirmaciju islamskih etičkih i vjerskih vrijednosti u misiji Mešihata IZ-a u Sloveniji.

Dr. Nedžad Grabus muftija - Samo duhovni put od „Mekke ka Medini“može voditi promjeni i uspjehu
Snaženje duhovnosti i putevi budućnosti

Preporod: Kako Vi gledate na budućnost muslimanskih zajednica u Evropi, pa i naše? Imajući u vidu evropski pravni, kulturni i politički kontekst, koje je mjesto i uloga vjerujućih muslimana i muslimanki u organiziranim vjerskim zajednicama danas?

Muftija Grabus: Islam je vjera optimizma i nade. Poslanik, a.s., savjetuje čovjeka da zasadi voćku čak i u situaciji ako će nastupiti Sudnji dan. Poslanik, a.s., nas tako uči da vjera u Boga i Njegova moć nadilazi svaku efemernost i prolaznost. Svaki čovjek i svaka zajednica odgovorni su za svoje postupke. To su nedvosmislene kur’anske poruke.

Muslimanske zajednice u Evropi su veoma heterogene i nije isti standard poštivanja ljudskih prava i sloboda u svim evropskim državama. IZ je otvorila važna pitanja u svome djelovanju. Najvažnije je da se vjerska pitanja ne ideologiziraju i da se ne razvije „grupa“ nedodirljivih i „svetih“ pojedinaca koji imaju monopol nad vjerskim pitanjima i ustanovama.

Nastojmo očuvati nivo slobode koji smo postigli i bez ikakvog ustručavanja otvarati nova pitanja koja će nam pomoći da poboljšamo svoj društveni status, omogućiti duhovni rast i razvoj našeg individualnog i kolektivnog identiteta. Osnažimo duhovnost i budimo ponosni na svoje naslijeđe koje je sastavni dio svjetske kulturne baštine.

S takvom sviješću možemo biti sigurni da će se naša Zajednica razvijati i ostati vitalna usprkos povremenim padovima i problemima s kojima se suočavamo. Naša vjera je vjera ljubavi i mira, zato se moramo suprotstaviti bilo kojem pokušaju koji našu vjeru predstavlja kao nasilnu. Kultura koja je dala velikog mistika i pjesnika, jednog od najčitanijih autora na Zapadu, Dželaluddina Rumija, čija je vjera puna ljubavi koja otvara ljudska srca ka spoznaji i istini može se nositi sa svim životnim izazovima.

Najvažnije je čuvati institucije, institucionalno pamćenje i dati svoj doprinos u djelovanju naše zajednice. A Uzvišeni Bog najbolje zna.

Cjelovit intervju možete pročitati u printanom i digitalnom izdanju Preporoda.

Potražite Preporod aplikaciju za android i IOS uređaje.

ss.jpg - INTERVJU: Samo duhovni put od „Mekke ka Medini“ može voditi promjeni i uspjehu
https://play.google.com/store/apps/details?id=com.newspaperdirect.preporod.android

Povezane vijesti