Kako je najpoznatije djelo o islamu dospjelo u GHB biblioteku?

Svaka knjiga ima svoj put, kao i čovjek. Ova ima zanimljiv put, a sama je još zanimljivija. Kada je pronađena na tavanu trebinjskog mekteba 1970. godine postala je prava senzacija. Knjigu je pronašao prof. dr. Ismet Bušatlić, u to vrijeme svršenik medrese na službovanju u Trebinju. Kako sam kaže, tada su ga zanimale knjige i ljudi, a posebno ljudi koji su se bavili knjigama.

Piše: Emira Musa

U Odboru islamske zajednice Trebinje su ga obavijestili da na tavanu zgrade Mektebi-iptidaije ima starih knjiga i papira. Profesor Bušatlić je zajedno s predsjednikom Odbora Ibrahimom Danovićem i imamom Čaršijske džamije Ahmedom ef. Avdagićem te knjige i dokumente pregledao i utvrdio da se radi o kompletnoj arhivi vakufsko-mearifskog povjerenstva Trebinje od vremena dolaska Austro-ugarske na ove prostore do završetka Drugog svjetskog rata. Stara arhiva našla se na tavanu sticajem sretnih okolnosti. Naime, poslije 1948. i 1950. godine i kasnije kada su Zakonom o nacionalizaciji od IZ-a oduzimani posjedi, što uključuje sve prostore koji nisu molitveni i nužan imamski stan, oduzeta je i ova zgrada i kasnije korištena kao vojna radionica, a zatim neko vrijeme i kao muzička škola.

Srećom, osobe koje su je pripremale za vojnu radionicu, nisu uništile arhivu nego su je smjestile na tavan i zahvaljujući tome arhiva je preživjela. Osim arhivskog materijala na tavanu su pronađeni vrijedni rukopisi i štampana djela. Među rukopisima, a njih je nađeno 70, bilo je izuzetnih djela. Pregledajući jedan rukopis profesor Bušatlić je otkrio da se radi o svesku iz Gazalijeva Ihjaa, a po bilješci o nastanku rukopisa, utvrdio da je tada knjiga bila stara 804 godine.

-Kojim putem je ta knjiga došla u Trebinje, mi možemo samo naslućivati. Kako je Herceg Novi bio veći grad od Trebinja i imao muftiju i medrese, a mnoge trebinjske porodice su doselile s primorja na područje Trebinja, tako su donesene i knjige i građene džamije za potrebu doseljenih muslimana. Velika je vjerovatnoća da je i ta knjiga došla iz Herceg Novog. To potvrđuje jedna bilješka na njoj, jer stoji da je određena osoba čitala tu knjigu kada je bila imam u Kaniraginoj džamiji u Herceg Novom. Danas te džamije nema. Knjiga je sačuvana i svjedoči o tom imamu, njegovom interesu za Gazalija i njegov Ihja, ali i o toj džamiji-pojašnjava Bušatlić.

Otkriće je bilo prava senzacija. Naime, kada se čulo, najprije se nije vjerovalo da je to tako ili da nije dobro preračunata godina ili da nije dobro pročitana godina, jer arapske brojke dvojka i sedmica, dvojka i osmica, zavisno od načina kod brzog pisanja, često se mogu zamijeniti. Bilo je važno utvrditi pravo stanje, pa je rahmetli Salih ef. Trako sa Orijentalnog instituta iz Sarajeva došao u Trebinje da pregleda rukopise i da posvjedoči ili demantuje. Trako je posvjedočio da je to tako. Autentičnost i starost knjige potvrdio je i akademik Nedim Filipović. Vijest o knjizi izašla je u svim tada ključnim medijima: u beogradskoj Politici, u sarajevskom Oslobođenju, u zagrebačkom Vijesniku, a profesor Bušatlić je u Glasu Trebinja objavo tekst o toj knjizi. O knjizi je pisano i u sedmičnjaku Arena iz Zagreba.

-Taj broj Arene do danas imam sačuvan. Sticajem okolnosti preživio je sve ono što su moje knjige preživjele u bombardovanom stanu u Aerodromskom naselju. Arena je preživjela, a neke moje knjige, koje su ovdje izložene u muzeju Gazi Husrev-begove biblioteke, svjedoče o destrukciji agresije na našu zemlju-ističe Bušatlić.

Knjige su nakon skidanja s tavana popisane i poslane u Gazi Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu, a njima su pridružene i knjige, rukopisi, koje su se sačuvale u porodici Resulbegovića, vodećoj trebinjskoj porodici.

Knjiga starija od Povelje Kulina Bana i od Hagade

Svoju životnu priču ova knjiga nastavlja u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, gdje biva zbrinuta, konzervirana, katalogizirana. U biblioteci je utvrđeno da ovaj primjerak djela Ihja’ ulumi-d-din predstavlja po starosti treći primjerak rukopisnog Ihjaa koji čuva biblioteka u svojim fondovima. Rukopis je prepisao Feradž Muhamed Mustafa, odnosno njegovo prepisivanje završio kako je to ispisao na kraju djela, u četvrtak 20. zul- kadea 562., odnosno 1156. godine.

-Rukopis je pronađen na tavanu u Trebinju, uvjeti u kojima je čuvan ostavili su traga na ovom rukopisu tako da su listovi dohvaćeni po krajevima vlagom i crvotočinom. Na marginama ima nekoliko bilježaka koje su dopisivali kasniji vlasnici ili oni koji su čitali ovo djelo i listovi su obilježeni kustodama. Ovo djelo je uvezano u kožni uvez, koji je oštećen dužinom hrbata i preklopa, a vanjska korica i preklop, kao što je to bio običaj kod ovih, rekao bih, bolje opremljenih primjeraka rukopisa, ukrašeni su i obloženi ebru papirom. Kao i kod većine drugih rukopisa na marginama listova i ovoga rukopisa ima zapisa ljudi koji su bili vlasnici ovoga djela. Tako na listu 145 B nalaze se dvije bilješke iz kojih se vidi da su ovaj primjerak čitali Ahmed i Ali ibn Ahmed Sejid. Ispod druge bilješke je podatak da je to bilo 5. šewala 801. hidžretske, odnosno 1399. godine po gregorijanskom računanju vremena. Kao što smo rekli, rukopis je došao iz Trebinja, a kod nas je prvi put u biblioteci registriran 1970. godine- kaže Osman Lavić, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke.

Pored ovog primjerka, koji je pronašao profesor Bušatlić, biblioteka čuva još 14 primjeraka Ihjaa, a među njima i prepis star preko 900 godina koji predstavlja najstariju pisanu knjigu u ovoj biblioteci. Knjiga je prepisana pet ili šest godina prije Gazalijine smrti, odnosno nekih 70 godina prije Povelje Kulina Bana ili 300 godina prije Sarajevske Hagade. Samo jedno od ovih 15 primjeraka prepisao je Bošnjak i to 1668. godine, a riječ je o Muharemu sinu Ebu Bekrovom sinu Ali Šahovom iz Tešnja. Svi ostali primjerci, od kojih su tri iz 12 stoljeća, a ostali su također veoma stari iz 13. i 14. stoljeća, različitim putevima stigli su u Bosnu iz raznih islamskih centara.

Gazi Husrev-begova biblioteka posjeduje više hiljada kodeksa rukopisa različitih formata i sadržaja. Svaki može pričati svoju priču o načinu na koji je nastao, prepisan, uvezan ili priču o svojim vlasnicima koji su ga ljubomorno čuvali. Mi smo vam ispričali samo jednu od njih.

Preporod.info