Za bolji položaj Bošnjaka u Hrvatskoj neophodno jedinstvo

Izbori u Hrvatskoj su okončani. S obzirom da ne postoji suštinska razlika između bivše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i novoizabranog predsjednika Zorana Milanovića u odnosu prema Bosni i Hercegovini, nakon predsjedničkih izbora vjerovatno se ništa značajno neće promijeniti, niti kada je riječ o odnosu hrvatske politike prema BiH, niti kada je riječ o položaju Bošnjaka u ovoj zemlji.

Prema riječima Bermina Meškića, bivšeg člana Savjeta za nacionalne manjine Vlade RH iz reda bošnjačkog naroda, na političkoj sceni u Hrvatskoj, Bošnjaka skoro da nema.

“Nismo prisutni u političkom životu i nismo na mjestima gdje se odlučuje. Nemamo saborskog zastupnika iz našeg korpusa. Posljedično tomu, mali je i medijski interes za nas i naše probleme. Nažalost, od zadnjih parlamentarnih izbora 2016. godine, nismo realizirali i uopće artikulirali bošnjačku politiku. Nekad se pitam što je to naša politika, koliko smo svjesni sebe, kakvi su nam uopće potencijali. Mi smo danas negdje u ćošku, na marginama hrvatskog političkog života.”, navodi Meškić.

Pojedini Bošnjaci su prepoznati i ugledni su članovi hrvatskog društva, ali to je nedovoljno, kaže Meškić koji smatra da Bošnjaci zaslužuju bolji status od trenutnog i da bi Republika Hrvatska trebala vrijednovati zasluge Bošnjaka:“Mi smo Republiku Hrvatsku branili i obranili, zajedno s većinskim narodom, druga smo po brojnosti nacionalna manjina, mnogi naši ljudi su “pali” za slobodu Hrvatske, mnogi su invalidi proizašli iz Domovinskog rata. Svi znamo te brojke koje ponavljamo. Pozitivna smo priča društva, međutim, nas u političkom smislu, nema.”

Dio krivice za marginalizaciju na hrvatskoj političkoj sceni, snose sami Bošnjaci. Razlog tome su njihovo nejedinstvo i nedostatak strateškog djelovanja.

“Obično kod dva Bošnjaka postoje tri stranke i politike. Bošnjaci u Hrvatskoj u sadašnjem trenutku traže svoju autentičnu političku adresu. Mišljenja sam da našem narodu u Hrvatskoj moramo dati šansu da bira naše provjerene i kompetentne predstavnike koji su dorasli i dostojni časti predstavljanja cijelog jednog naroda. Mi skoro uvijek improviziramo i dobri smo u tome, ali to vrijeme bi trebalo biti iza nas. Ozbiljne zajednice i narodi planiraju i imaju strategije.”, ističe nekadašnji član Savjeta za nacionalne manjine Vlade RH.

Vrijeme je da na scenu dođu mladi ljudi

Meškić je mišljenja da je potrebno konsolidovati bošnjačku zajednicu, te da se sve može jako brzo promijeniti nabolje, ali s autentičnim predstavnicima u nacionalnim institucijama:

“Važno je na prava mjesta dovesti sposobne, poštene i odgovorne osobe. Ovdje moram posebno naglasiti potrebu da se stranke i naše asocijacije što više otvore mladim, stručnim i obrazovanim ljudima, koji sigurno imaju i znanja i poleta promijeniti stvari na bolje. Dakako, uz mudre savjete starije generacije naših članova. Vrijeme je da na scenu dođu mladi ljudi. Nekad je i do mladih jer se ne žele dovoljno uključiti u politički život. Znam da je ponekad jako teško promijeniti postojeće strukture i postojeće shvaćanje politike i organizacije stranaka i asocijacija, ali promjena je nužna.”

Uprkos činjenici da su druga nacionalna manjina po brojnosti, Bošnjaci nemaju svog zastupnika u Hrvatskom saboru, a po finasijskim izdvajanjima u Savjetu za nacionalne manjine su peti. U Hrvatskoj ne postoji bilateralni sporazum između RH i BiH o potpomaganju Bošnjaka u RH, ne postoji bosanskohercegovački kulturni centar, koji bi mogao biti okosnica kulturnog života Bošnjaka u Hrvatskoj.

“To ne možemo zahtijevati i realizirati ukoliko nemamo političku važnost. Ključna točka političkog djelovanja u radu bilo kojeg Bošnjaka bi trebalo biti vraćanje etičnosti u politiku, odnosno elementarna vjerodostojnost. Trebali bismo insistirati na provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, posebice vezano za zapošljavanje. Manjinski zakoni su pitanje nacionalnih manjina dobro regulirali, ali nedostaje njihova provedba u punini. Naravno, zalagati se za povećanje sredstava za rad naših udruga i različitih asocijacija je jako važno. Ali da bismo to mogli napraviti potrebno je da se vratimo na pozicije političke moći.”, naglašava Meškić.

On je dodao da je neophodna saradnja Bošnjaka u Hrvatskoj s državom Bosnom i Hercegovinom:

“Promovirati samostalnu, suverenu i nedjeljivu Bosnu i Hercegovinu, put Bosne i Hercegovine u EU i NATO, jasno ustrajavanje na osudi genocida su naš način doprinosa matičnoj državi. Istovremeno, mišljenja sam da nas politički lideri Bošnjaka iz Bosne i Hercegovine ne prepoznaju i ne pomažu dovoljno, da imaju jako malo pravih informacija o našem stanju, da se nama ne bave sistematično već usput.”

Nakon upravo okončanih predsjedničkih izbora u Hrvatskoj, u jesen će uslijediti i parlamentarni izbori, koji su zapravo ključni kada je riječ o nacionalnim manjinama, pa tako i o Bošnjacima. To je prilika da Bošnjaci dobiju svog zastupnika u Hrvatskom saboru, a Meškić potcrtava da to bez bošnjačkog jedinstva neće biti moguće, te da je neophodan konsenzus Bošnjaka.

“Toliko puta vidim potrebu da se nešto kaže u naše ime u Saboru, ali nažalost nas tamo nema. I pored očitih zakonitosti izbora, Bošnjaci se ne žele ujediniti i iznjedriti jednog ili dva kandidata koji će u konačnici biti izabrani u našoj izbornoj jedinici. Inače, Bošnjaci se zaokupe s mišlju tko je prvi u Bošnjaka a ne vidimo gdje smo sveukupno. Što se tiče dosadašnjeg rada zastupnice Prljaskaj, koja predstavlja u Hrvatskom saboru pet nacionalnih manjina uključujući i Bošnjake, moram reći da nisam zadovoljan. Zdravorazumski je za pojmiti, da gospođa Prljaskaj ne osjeća toliko našu manjinu kao svoju. Potrebno je napraviti pozitivne promjene.”, stav je Bermina Meškića, bivšeg člana Savjeta za nacionalne manjine Vlade RH iz reda bošnjačkog naroda.

Inače, prema popisu iz 2011, od oko 62 000 muslimana, Bošnjaka ima 31.479  ili 0,73% od ukupne populacije, što ih čini trećom najvećom etničkom grupom u državi. Većina Bošnjaka živi u glavnom gradu Zagrebu, Istarskoj županiji i Primorsko-goranskoj županiji. Doseljavanje Bošnjaka  na područje Republike Hrvatske započelo je nakon 1878.godine i Austro-ugarske okupacije Bosne i Hercegovine, a masovniji dolazak Bošnjaka u Hrvatsku dešava se nakon Drugog svjetskog rata.  

Amela Jordamović