Mostarska promocija „Prijevoda Kur'ana Nurke Karamana“
„Prijevod Kur'ana na bilo koji jezik svijet zasigurno je veliki kulturni događaj za taj kulturni milje i njegove govornike. Dakako da je to veliki kulturni događaj za našu kulturu, nas govornike bosanskim jezikom i sve druge narode i kulture na slavenskom jugu koji će koristiti ovaj Karamanov prijevod i referirati se na njega“, u pozdravnom obraćanju kazao je mostarski muftija mr. Salem ef. Dedović, istaknuvši da bosanskohercegovački muslimani s ponosom mogu isticati da pripadaju narodu sa iznimno velikom duhovnom tradicijom i duhovnim ostvarenjima.
Dugogodišnji profesor tefsira (tumačenja Kur'ana) u Gazi Husrev-begovoj medresi Zijad Ljevaković u svom izlaganju govorio je o kompleksnosti i izazovima prevođenja s kojim su se suočavali svi dosadašnji prevodioci pa i Nurko Karaman. Ljevaković je tokom prevođenja često bio i konsultant Karamanu da što lakše i jednostavnije prevede teške rečenične sklopove.
„Primijetio sam da Karaman ovom poslu pristupa krajnje odgovorno, kao musliman krajnje savjesno prema Božijoj knjizi. Primijetio sam da je nastojao da što više i dosljednije čitaocima približi razumijevanje Božije riječi, što je veliko umijeće i velika odgovornost“, kazao je Ljevaković ne krijući oduševljenje lahkoćom Karamanovih prevodilačkih rješenja .
Književnik Hadžem Hajdarević, koji je imao zadatak da ponudi jezičke i lektorske sugestije i intervencije tokom prevođenja Kur'ana kako bi neke riječi istinskije zatreperile u bosanskom jeziku i potpunije emanirale suštinska Božanska značenja na mostarskoj promociji govorio je o prevođenju tekstova općenito s jednog u drugi jezički prostor usporedivši taj proces sa prevođenjem biljke, jer svaka riječ je poput živog organizma.
„Bio sam izuzetno obradovan kad sam vidio sa kolikim rasponom Nurko Karaman poznaje bosanski jezik, onoliko koliko poznaje i arapski jezik i kako brižno svaku tu biljčicu pažljivo, smjerno i odgovorno smješta u bašču bosanskog jezika. Time se najbolje potvrđuje kako je jezik kojim govorimo i sudjelujemo u komunikaciji najdirektniji Božiji dar čovjeku, jer sve što osjećamo, mislimo, pamtimo i sve što su nam generacije donijele u ovo naše vrijeme sadržano je primarno u jeziku. I same objave silazile su u jeziku. Jezik je ono što nas veže sa onim što je bilo i sa onim što će biti“, rekao je Hajdarević.
Kraman je u Mostaru govorio o nužnosti prevođenja Kur'ana i o principima kojima se rukovodio tokom prevođenja. Motivaciju za prevođenje, kako je kazao, u sebi nosi još od ranih spoznajnih dana. „Na samom početku Kur'ana imamo ajet u kojem se kaže da je Kur'an uputa. Ako mi ne razumijemo Kur'an onda kako je moguće upotrebljavati ga kao uputstvo. To je elementarni razlog zbog kojeg treba prevoditi Kur'an da bi ga se razumjelo i pretočilo u vlastito življenje pojedinca, ali i društava jer je Kur'an jednako regulativa i za privatni čovjekov život kao što je to i za društveni život i organizaciju života na nivou društva“, rekao je Karaman.
Cilj mu je bio, kako kaže, bio postići što veći nivo tačnosti prijevoda, ostati vjeran izrazu kojeg upotrebljava Uzvišeni Bog bez suvišnog razvodnjavanja termina. Osvrnuo se i na ranija rješenja prevođenja nekih kur'anskih riječi koje je on promatrao u kontekstu sadašnjeg razumijevanja tih termina. Karaman je naglasio kako se u prevođenju kur'anskog teksta nije koristio nijednim od dosadašnjih prijevoda već da je prevodio direktno sa arapskog jezika, ali da je sve vrijeme imao obzira prema njima.
Prijevod Kur'ana Nurke Karamana objavljen je 2018. godine u izdanju izdavačke kuće Kupola. Urednik izdanje je ljubljanski muftija dr. Nedžad ef. Grabus, dok su recenzenti bili profesor Ljevaković i prof.dr. Enes Karić
