Rezultati „PISA-e“ i važnost obrazovanja

U jednom od prijašnjih tekstova, kada je bilo govora o odgoju i obrazovanju, stavljen je akcenat na to da su odgoj i obrazovanje su važni faktori za rast i formiranje osobe. Zašto? Činjenica da je čovjek stvorenje koje se odgaja, te prema tome on sa dobrim odgojem on može postići visoke emocionalne, duhovne i naučne pijedestale. Te da ljudski razvoj, od rođenja pa sve do kraja života, prolazi kroz uzastopne faze i postoji mogućnost postizanja najvišeg vrha savršenstva.

Mi znamo da su prvi ajeti koji su objavljeni Muhammedu, s.a.v.s., bili su prvi pet ajeti sure „Alek“, u kojima Allah, dž,š., veli: „Čitaj (uči, studiraj, edukujse, istražuj, opameti se) u ime Gospodara tvog...“. (Alak, 1).

Postavlja se pitanje, zbog čega Uzvišeni Allah nije prvo naredio Poslaniku, s.a.v.s., „Očisti svoje srce i čini mi ibadet“, kada znamo da je svrha našeg stvaranja da obožavamo i činimo ibadet Allahu, dž.š. Ili, zašto nije rečeno „Klanjaj namaz, posti“, itd. Razlog toga jeste taj, da ako nismo pismeni, ne znamo čitati, pisati, misliti, onda zasigurno ne možemo i obožavati Allaha, dž.š. na Njemu dostojanstven način, čineći mu ibadet; nećemo znati kako da obavljamo namaz i ostale vidove ibadeta sa kojima veličamo, hvalimo i ibadet činimo Plemenitom Gospodaru, Allahu, dž.š. Zbog toga je Allaha, dž.š., prve riječi objavio Muhammedu, s.a.v.s., da čita, iako on nije znao čitati i pisati.

Božanska naredbe "Čitaj" ne odnosi se samo na Muhammeda, s.a.v.s., nego se odnosi na čitav muslimanski ummet prvenstveno te tako i na čitavo čovječanstvo. Zašto kažemo „za čitavo čovječanstvo“? Zbog razloga što je čovječanstvo prepoznalo ovu božansku naredbu iz Svetog teksta „Kur'ana“, te je stalno u naučnom napretku, dok su sami muslimani uspavani na ovoj Univerzalnoj istini. 

Druga sura koja je bila objavljena Muhammedu, s.a.v.s., je bila sura „Kalem“, što znači pero pisanja posebno ili generalno sredstvo za pisanje. Sam naziv sure "Kalem" govori o tome. Kaže Uzvišeni Gospodar u prvom ajetu ove sure: "Kunem se perom i ono što oni pišu" (Kalem 1).

Komentatori Kur'ana kažu da kada se Plemeniti Gospodar zaklinje o nečemu u Njegovoj Knjizi (Kur'anu), to zasigurno predstavlja važnost onoga u čemu se On kune. U ovom slučaju, zasigurno je Allah, dž.š., ukazao na važnost odgoja i obrazovanja čovjeka, prvenstveno muslimana i muslimanke.

Allah, dž.š., u Kur'anu također kaže: "...Reci: "Da li su isti, oni koji znaju i oni koji ne znaju?' Samo oni koji pameti imaju pouku primaju!". (Zumer, 9).

Iz ovog ajeta, razumijemo da nisu na istoj razini oni koji su učeni i neuki ljudi. Jer, učeni ljudi trebaju ispraviti ovu drugu kategoriju, voditi ih ka višim vrijednostima i napretku društva. Zbog toga je i Allah, dž.š., tražio od nas da učimo i napredujemo u nauci te i druge da podučavamo istom.

„Znanje je imanje“, kako bi neki rekli. Zasigurno je to tako, jer ovo imanje će biti od koristi svima, počevši od samog sebe pa sve do zadnjeg čovjeka kojeg podučimo stečenog znanja, a koje nam je dar od Boga, dž.š. Zbog toga i Allah, dž.š., kaže u Njegovom Plemenitom govoru: "...Gospodaru moj, povećaj mi znanje!" (Ta Ha, 114).

Kada će doći trijumf za muslimane

Svi smo svjedoci situacija i okolnosti u muslimanskom društvu općenito, sa malim izuzecima. Često se čovjek upita zašto je sve ovako, da li je nekada bilo bolje i dali muslimane čekaju bolji dani?

Kroz našu bogatu historiju islama, znamo da su muslimani predstavljali vodeću ulogu u mnogim životnim segmentima, da ne kažemo u svim. Muslimani su bili svjesni Božijeg imperativa „čitanja i učenja“, tako da su svu svoju snagu i kapital ulagali na polju izučavanja i nauke. Ako malo bolje prostudiramo islamsku povijest, možemo ustanoviti da su muslimani ti koji su prednjačili u nauci: matematici, geografiji, hemiji, astronomiji, pomorstvo, i ostalim mnogobrojnim naukama. Ne zaboravimo islamske naučne centre, kao što su bili u: Damasku, Bagdadu, Kairu, Amulu, Mosulu, Kordobi, itd.

Ne zaboravimo da je najstariji univerzitet u svijetu univerzitet Al – Karaouine, u marakonskom gradu Fesu, utemeljen je 859. godine. Zanimljivo za arapski svijet u to doba, osnovala ga je žena, Fatima al-Fihri, kao predstavnica džamije, koja je u Al - Karaouineu nastala iste godine. Univerzitet Al - Azhar je drugi najstariji svjetski univerzitet, kojeg su osnovali muslimani. Nastao je između 970. i 972. godine u glavnom gradu Egipta Kairu. Al – Nizamiyya, u glavnom gradu Iraka - Bagdadu, je formiran treći najstariji svjetski univerzitet, utemeljen 1065. godine. Osnivač ovog univerziteta je bio Nizam al – Mulk. Tek na četvrtom mjestu od najstarijih univerziteta u svijetu dolaze Zapadni univerzitet u Bolonji 1088. godine, univerzitet u Parizu 1096, itd.

Promjene i trijumf za muslimane će doći na dan kada se oni budu principijelno držali svoje vjere, da se posvete njoj svom svojom snagom i voljom, da se obrazuju i da u praksi to znanje koje su dobili sprovedu. Jednom riječju, da slijede stope svojih predaka u vjeri, koji su uzor ne samo nama muslimanima nego i čitavom svijetu.

Dok mi spavamo na islamskim vrijednostima znanja, drugi pokupljaju naše dragulje postignute vijekovima, te nas kasnije podučavaju kako mi muslimani ništa ne znamo i kako nikad nismo znali. Međutim, spomenute činjenice kažu suprotno od njihovog budalastog i naivnog mišljenja.

Ravnopravnost u odgoju i obrazovanju u islamu

Danas se u svakom uglu napada Islam i muslimani, a jedan od tih uglova jeste i ličnost žene, te se kaže da u islamu žena nema isto mjesto i ulogu u društvu, kako je ona zapostavljenja, itd. No, kada se vratimo u prave izvore islama, Kur'an i sunnet, uočava se suprotno od ovakvih bahatih i senilnih mišljenja. Kada je Allah, dž.š., u Kur'anu naredio da se čita, uči i studira, izučava i postižu visoke stepene u nauci, nije dao akcenat samo za muškarce, jer, nije rečeno: „Uči, o, Muhammede“, ili pak: „Uči o čovječe!“, nego je rečeno samo: „Uči!!!“, bez obzira bio to muškarac ili žena. 

Također, Allahov poslanik, Muhammed, s.a.v.s., poziva da za znanjem trebaju tragati i muslimani i muslimanke, vjernici i vjernice. Božiji poslanik, s.a.v.s., je rekao: "Učenje (podučavanje znanjem) je obaveza za svakog muslimana i muslimanku. " (Ibn Madže). Znači, da je u ovom hadisu Poslanik, s.a.v.s., spomenuo i „muslimanku“, a ne samo „muslimana“.

Rezultati PISA-e, realnost našeg obrazovanja

Prije nekoliko dana su izašli rezultati PISA-e (Međunarodnog programa za procjenu učenika i studenata). Tako da smo saznali da je obrazovanje na Kosovu rangirano na 68 mjestu od 72 koliko ih je ukupno, a na prvom mjestu je Malezija. Ovo nam ukazuje na jadnu važnu činjenicu, da muslimani svugdje u svijetu nisu na istom intelektualnom, obrazovnom i naučnom nivou, tako da mene radosti činjenica da su muslimani rangirani na najvišem mjestu u svijetu. No, sa druge strane, mene, kao i druge sugrađane Kosova, žalosti činjenica i stanje obrazovnog nivoa u ovom društvu. 

Za jedan ovakav rezultat, problem stoji u svima nama, počevši od samog sistema obrazovanja, političara, učitelja i roditelja, pa sve do samih učenika i studenata.

Kao prvo, nama je poturen jedan sistem „napretka u obrazovanju“, međutim, sami sistem u osnovnim i srednjim školama predstavlja „unazađenje u obrazovanju“. Postavlja se pitanje zašto? Kada je riječ o sistemu obrazovanja, po naročito „bolonjski sistem obrazovanja“, sjećam se riječi akademika prof. dr. Enesa Karića, koji je u jednom intervjuu rekao sljedeće: „Bijaše nekada mudrost, pa se ta mudrost zamjeni znanjem, te se ovo znanje danas zamjeni informacijama“. Akademik Karić je potpuno u pravu, jer je on dobro svjestan nekadašnjeg stanja u obrazovanju i sistema obrazovanja danas. Nekada se kroz „mudrost“ crpili dragulji koji su se zvali „znanjem“, tako da se mudrost utopila i obledjela u znanje, a danas se to znanje pretvorilo u pukim informacijama.

Danas živimo u vremenu najvišeg napretka i razvitka, kulminacije tehnologije i njenih dostignuća. Svako doba (vrijeme) ima svoj protok, svoje korito u kojem teće poput vode izvorske. Mi nemamo ništa protiv ovo tehnološko doba, međutim, ono ima dosta toga upereno protiv nas samima. Ovo doba ima svoje pozitivne strane, međutim, ono krije svoju drugu stranu koju je poteško ili nemoguće shvatiti. Ovo doba, nalikuje ogledalu, mi sebe vidimo na tom ogledalu onako kako nas ono prikazuje, međutim, to isto ogledalo nam prekriva i ne prikazuje svoju drugu / suprotnu stranu – a koja predstavlja našu tu istu stvarnost.

Kako i neće biti stanje kakvo jeste i kakvog ga doživljavamo, kada se svaki dan sve više i više marginalizira mudrost i znanje, kada se ostavlja mudrost sa strane a daje se sve više prednost pukim informacijama nama serviranim na najnovijim tehnološkim spravama vremena u kojem živimo. 

Također, za jedne ovakve postignute rezultate je problem i u samoj politici i političara, koji ovih dana bacaju kockicu jedan na drugog. Međutim, šta se god govorilo, rezultati pokazuju svoje... Problem je također i kod samih učitelja, roditelja i same djece.