Obavljena dženaza Morsiju, svrgnutom egipatskom predsjedniku

Njegov advokat je izjavio za novinsku agenciju AFP da je bivši predsjednik ukopan u Istočnom Kairu u rano jutro u utorak uz prisustvo članova porodice. 

Organizacije koje se bore za ljudska prava, koje su kritikovale uslove u kojima je Morsi držan, traže nezavisnu istragu njegove smrti.

Njegov sin, Abdullah Mohamed Morsi, rekao je u ponedjeljak za Reuters da su egipatske vlasti odbile zahtjev familije da se obavi javna dženaza u njegovom rodnom gradu.

Prvi demokratski izabrani egipatski predsjednik Mohamed Morsi umro je u ponedjeljak u sudnici. Prema navodima egipatske državne televizije, Morsi je izgubio život nakon što je prethodno ostao bez svijesti u sudnici.

- Govorio je pred sudijom 20-ak minuta, a onda se onesvijestio. Brzo je prevezen u bolnicu, gdje je poslije preminuo - rekao je jedan sudski izvor.

Mursi je prvi demokratski izabran predsjednik Egipta nakon "Arapskog proljeća" 2011., kojim je okončana 30-godišnja vladavina Hosnija Mubaraka. Jedini je demokratski izabrani predsjednik u historiji Egipta.

No, u julu 2013. svrgnut je s vlasti nakon masovnih protesta i vojnog udara koji je vodio sadašnji predsjednik Abdul-Fattah al-Sisi.

Al-Sisi je dan Mursijevog svrgavanja, 30. juni, proglasio državnim praznikom, koji je vlada nazvala Revolucija 30. juna.

Mursi je odslužio jednu od četiri godine zatvorske kazne.

Privremena egipatska vlada krajem 2013. proglasila je Muslimansku braću, organizaciju kojoj je Mursi pripadao, terorističkom, te zabranila sve njene aktivnosti.

Od svrgavanja Mursija hiljade članova Muslimanske braće završile su iza rešetaka, a stotine su ih osuđene na smrtne kazne, dok se sam Mursi suočio s mnogobrojnim optužnicama.

Sud u Egiptu krajem 2015. potvrdio je Mursiju smrtnu kaznu, na koju je osuđen s desecima drugih ljudi, zbog masovnog bijega iz zatvora tokom revolucije 2011.

Te iste godine rekao je da je prestao jesti zbog zabrinutosti za vlastiti život. Tokom nastavka suđenja u subotu po optužnicama za špijunažu i odavanje povjerljivih dokumenata, svrgnuti predsjednik rekao je da je hrana koja mu je data 21. i 22. jula trebala dovesti do "velikog zločina".

U oktobru sljedeće godine egipatski sud izrekao mu je još jednu kaznu, 20-godišnju, što je bila prva pravosnažna presuda prema optužnici koja ga tereti za ubistvo demonstranata tokom 2012.

U novembru 2016. egipatski Kasacijski sud ukinuo mu je smrtnu kaznu, te naložio ponavljanje suđenja.

Mursi, koji je bio u zatvoru gotovo šest godina, suočavao se i s krivičnom odgovornošću koja obuhvata "odavanje državnih tajni Kataru, udruživanje s palestinskom grupom Hamas i organiziranje bijega iz zatvora tokom 2011."

U oktobru 2018. osuđen je na još jednu kaznu, trogodišnju zatvorsku i 60.000 dolara zbog vrijeđanja sudije.

Mursi je tada već bio u zatvoru jer je osuđen na kaznu zatvora u drugim slučajevima.

Služio je 20-godišnju zatvorsku kaznu za ubistva demonstranata 2012, te doživotnu za špijunažu za Katar.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan bio je prvi svjetski čelnik koji je Mursiju odao počast, nazivajući ga "mučenikom".

Egipatsko Vrhovno sudsko vijeće primoralo je trideset i dvojicu sudija 2016. da se penzionišu jer su se protivili vojnom zbacivanju Mursija s vlasti, što je potvrdio jedan visoki sudski funkcioner.

Odluka je bila dio gušenja bilo kakve forme neslaganja s vojnom vlašću.