Jevmi ašura: Hijeropovijesni (svetopovijesni) dan ljudskoga jedinstva

Muharrem je prvi mjesec hidžretskog (lunarnog) kalendara. Jedan je od četiri sveta mjeseca ešhurul-hurum (zu-l-ka'de, zu-l-hidždže, muharrem i redžeb). Njihovu svetost spominje i Kur'an. Tri slova ili tri korijenita harfa H-R-M od kojih se, u osnovi, izvode mnogi drugi pojmovi (harem, muharrem, haram, Mesdžidul-haram, ihram, muhrim, muhterem) u etimološkom smislu obuhvataju veoma širok dijapazon značenja: zabranjen, nedopušten, oduzeti, držati daleko od, poštovan, cijenjen, uvažen, respektiran, častan, važan, značajan, viđen, ugledan, svet, nepovrediv. Još od perioda prije Objave Kur'ana, ovi mjesecu su imali poseban značaj.

Deseti dan ovoga mjeseca, poznat kao Jevmi-ašura, u hijeropovijesnom lancu seže do Musa, a.s., a po predajama, i do Nuha, a.s. Tako je u predajama zabilježeno da je na ovaj dan (Jevmi-ašura) Musa, a.s., spašen od dugogodišnjeg proganjanja i nepravde, zajedno sa svojim narodom, a da je Nuh, a.s., sa svojim sljedbenicima zaplovio 10. dana mjeseca redžeba, i tako nakon 150 dana pristao na brdu Džudijj, a potom se, nakon mjesec dana plovidbe iskrcao na Jevmi-ašuru. S obzirom da su Božiji poslanici na poseban način iskazivali zahvalnost Uzvišenom Bogu, na blagodati spasa, prenosi se da su i Musa, a.s., i Nuh, a.s., postom obilježili ovaj dan.

Božiji poslanik Muhammed, a.s., je slijedeći praksu Musa, a.s., i Nuha, a.s., postio je ovaj dan, i ovome mjesecu ukazivao posebno poštovanje. Prenosi Ebu-Hurejre, r.a., da je Poslanik, a.s., rekao:"Najbolji post poslije ramazana je post mjeseca muharrema, a najbolji namaz poslije farz-namaza je noćni namaz!" (El-Muslim)

Vrijednost posta Jevmi-ašure spomenuta je, također, u hadisu Božijeg Poslanika, a to je da post na ovaj dan briše grijehe koji su počinjeni u prošloj godini. Ovaj hadis ne može se doslovno i olahko tumačiti, na način da je dovoljno postiti jedan dan (Jevmi-ašuru) i tako se osloboditi svih svakodnevnih propisa koji se, u ibadetskom smislu odnose na Boga, a u međuljudskom na dužnosti i obaveze jednih prema drugima.

Jevmi-ašura u svojoj suštinskoj, svetpovijesnoj i neprekinutoj poruci od Uzvišenog Boga nudi spasenje čovjeku kao Božijem stvorenju te svim drugim živim bićima (putnicima na Nuhovoj, a.s., lađi) pred izazovom prirodne sile (potopa, vode) te nepravde, progona i patnje (faraon). Jevmi-ašura nema ''status'' praznika, pa je tako i ne treba (d)oživljavati.

Slijedeći praksu Božijih poslanika, Dan ašure je lijepo postiti. Simbolična veza sa Nuhovom, a.s., lađom i prvim jelom na Zemlji poslije potopa, ostala je u tradiciji zabilježena kao ašura – jelo sastavljeno od različitih, mnogobrojnih vrsta žitarica, koja se priprema samo na ovaj dan.

Nevres Mustafić