Godinu nakon zemljotresa: U Hataju i Gaziantepu izgrađene dvije bolnice i brojna stambena naselja

Piše: Sedin Salić

Godinu nakon "katastrofe stoljeća", kako nazivaju niz razornih i smrtonosnih zemljotresa koji su pogodili ovu zemlju, Turska je iskoristila da izgradi infrastrukturu i stambene kapacitete za brojne građane koji su ostali bez vlastitih domova.

Postignuti su značajni rezultati za tako kratko vrijeme, vidljivo je na terenu, pored duboko urezanih ožiljaka koje će biti teško sanirati. Stanovnici koji su ostali bez krova nad glavom u kontejnerskim gradovima se nadaju skorom useljenju u novoizgrađena naselja, a samim tim i stabilnijoj i sigurnijoj budućnosti.

Niz snažnih zemljotresa pogodio je 6. februara 2023. južnu Tursku, sa epicentrom u Kahramanmarašu, u 4:17 po turskom vremenu, uzrokujući veliku štetu i stradanja ljudi širom Turske i Sirije. Seizmički talasi sa magnitudom većom od 6.5, uzdrmali su prostor od 120.000 kvadratnih kilometara. Procjenjuje se da se 14 miliona ljudi našlo u zoni utjecaja zemljotresa.

U pogođenim područjima izgubljeno je više od 53.537 života, 107.213 je povrijeđeno. Preko 800.000 stambenih i radnih jedinica je uništeno ili pretrpjelo teška oštećenja.

Pogođeno je 11 turskih provincija, uključujući Kahramanmaraş, Hatay, Adıyaman, Osmaniye, Gaziantep, Şanliurfa, Malatya, Diyarbakır, Adana, Kilis i Elâzığ, zajedno sa 124 okruga i 6.929 četvrti.

Odgovor na katastrofu mobilizirao je snage 35.250 lokalnog i 11.488 članova međunarodnog osoblja za potragu i spašavanje, među kojima su bili spasioci iz Bosne i Hercegovine.

Turske institucije su već u februaru pristupile raščišćavanju ruševina kako bi se omogućilo bezbjedno kretanje, a građani su smješteni u šatore. Ubrzo nakon procjene na kojim područjima je sigurnija gradnja počeli su pripremati prvo kontejnerske gradove, a odmah potom i cijela nova stalna naselja.

Zemljotresi nisu poštedjeli ni medicinske ustanove pa je ubrzo započela izgradnja dvije velike bolnice u Hataju i Gaziantepu. Izgrađene su za manje od jedne godine, a turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan na ceremoniji otvaranja Gradske bolnice u Gaziantepu tokom proteklog vikenda je podsjetio na obećanje da će zaliječiti rane ljudi.

- Nećemo biti mirni sve dok ne obnovimo naše gradove pogođene zemljotresom, uključujući njihovu infrastrukturu u gradskim centrima i selima - kazao je Erdoan u obraćanju.

Ističe da su zvanično otvorili novu bolnicu, novoizgrađene puteve i predali stanove građanima.

U Hatayu su uručeni ključevi stanova za 7.275 korisnika, od kojih je 6.572 u pokrajinskim i okružnim centrima, a 703 u ruralnim područjima.

- Nadamo se da ćemo u roku od dva mjeseca useliti 75 hiljada domova na cijelom području pogođenom zemljotresom - rekao je Erdoan.

Da bi pokazali šta je do sada postignuto Direkcija za komunikacije Republike Turske je omogućila zainteresovanim medijima da se iz prve ruke upoznaju s rezultatima saniranja šteta. Regije Gaziantep i Hataj ponovo smo posjetili nakon februara 2023. godine kada smo pratili akciju spašavanja stradalih u zemljotresima.

Brza i opsežna reakcija nakon katastrofe

Prve akcije za organizovanje evakuacije, smještaja i hrane za stanovnike pogođenih područja počele su odmah ujutro nakon zemljotresa - kažu predstavnici regije Gaziantep. Akcije je vodilo Predsjedništvo za upravljanje katastrofama i vanrednim situacijama (AFAD), a samo u pokrajini Gaziantep je djelovala ukupno 121 nevladina organizacija. U 32.403 šatora bilo je smješteno ukupno 129.612 stanovnika Gaziantepa. Od 15. maja 2023. većina je prešla iz šatorskih gradova u gradove kontejnera.

Prema izvještaju Direkcije za komunikacije Republike Turske, ubrzo nakon što su se zemljotresi dogodili, u pogođenim regijama uspostavljeno je 414 kontejnerskih gradova, pružajući utočište za više od 215.000 raseljenih osoba. Jedno takvo naselje smo posjetili u gradu Nurdagi, oko 70 kilometara zapadno od Gaziantepa.

Uz ovo privremeno naselje izgrađeni su prizemni objekti sa raznim društvenim i komercijalnim sadržajima. Djeca se igraju na igralištima, a tu je i lijepa džamija, kao i centar za psihosocijalnu podršku.

Za korisnike ovakvih naselja AFAD i Turski Crveni polumjesec uveli su sistem "Esen Kart", osiguravajući efikasnu distribuciju hrane i potrepština. U posebno za tu svrhu uređenim društvenim samoposlugama prehrambene artikle mogu kupiti isključivo pomoću Esen kartica, kaže guverner Nurdaği distrikta Ismail Alsancak.

- Imamo četiri društvena marketa u kojima korisnici Esen kartica za bonove kupuju namirnice. Svaki građanin ima pravo na 500 bonova. Tako četveročlana porodica ima na raspolaganju dvije hiljade bodova i kupuju proizvode koji njima odgovaraju. Imamo razvijen informatički sistem pomoću kojeg imamo uvid u potrošnju bonova. Osobama sa invaliditetom isporučujemo namirnice u njihove domove - kaže Alsancak.

Uz kontejnersko naselje su nam pokazane prostorije za kulturne i socijalne sadržaje, izgrađene uz pomoć fondova Evropske unije. Korisnicima se pruža prilika da pohađaju kurseve s praktičnom nastavom na kojoj se obučavaju za razne zanate i profesije. Takođe se srednjoškolci pripremaju za univerzitetske prijemne ispite. U blizini velikog kontejnerskog naselja kod gradića Nurdagi izgrađeni su i poslovni prostori u kojima poduzetnici, čiji su raniji poslovni prostori uništeni u zemljotresima, mogu ponovo pokrenuti svoje firme.

Guverner Alsancak kaže da su uslovi pod kojima ih mogu koristiti veoma povoljni.

- Izgradili smo poslovne prostore za 133 stalne trgovine, a izgradit ćemo još stotinu. Korisnicima će biti na raspolaganju prve tri godine bez naplate rente.

U Nurdai distriktu je od posljedica zemljotresa poginulo 2085 ljudi, i uništen je veći dio infrastrukture. Jednako tako u regiji Islahije 202 zgrade su pretvorene u ruševine a 5100 zgrada je teško oštećeno, zbog čega su morale biti porušene nakon zemljotresa.

Guverner distrikta Islahije Mehmet Sojlu je naveo da je broj izgrađenih stambenih jedinica jednak broju porušenih u distriktu za koji je nadležan.

U novosagrađenom naselju petospratnica, čiji su temelji položeni samo dvije sedmice nakon zemljotresa, pokazao nam je ogledni stan, jedan lijep primjer uređene stambene jedinice u naselju u kojem se završni radovi provide kraju, a u blizini radnici montiraju veliki šator za predstojeću svečanost dodjele ključeva budućim stanarima. Na zgradama su zastave AFAD-a, Ministarstva okoliša, urbanizacije i klimatskih promjena Republike Turske i Uprave za stambeni razvoj Turske (TOKI).

- Pored ovog naselja u gradu smo izgradili naselja sa 4537 kuća ili stanova, a u ruralnim područjima 630 seoskih kuća. To je ukupno više od pet hiljada stambenih jedinica, a ako to pomnožimo sa četiri dobijemo broj sa više od dvadeset hiljada stanovnika koji će biti smješteni. Uz jednostavnu matematičku kalkulaciju očito je da će svima koji sada žive u kontejnerima biti pružen stalni smještaj - ističe guverner Nurdai distrikta Sojlu, napominjući da će ove stanove moći kupiti kroz beskamatne kredite, a da im do tada troškove smještaja u kontejnerskim gradovima snosi država.

Nakon što je izgubila šestočlanu porodicu u porodičnoj petospratnici koja je potpuno uništena, Sultani Dal (67) smještena je u kontejnerskom naselju u Iskenderunu. Komšije joj pomažu u kretanju jer joj ni višekratne operacije nisu spasile nogu. U invalidskim kolicima nam je ispričala svoju životnu priču, zahvaljujući se Allahu na svemu, moleći Ga da sačuva predsjednika države i gradonačelnika koji im pomažu.

- Kada se zemljotres desio probudio me muž, moja unučad su vikala “Nane, nane…” molili su za pomoć, ali nažalost svi su poginuli. Ostao mi je samo jedan unuk, ima 22 godine, izgubio je ruku, i samo on je sa mnom - kroz suze govori.

Na pitanje o budućnosti, nada li se obnovi ili izgradnji nove kuće kaže da ne zna.

- Ne znam. Ne znam šta će biti ali sam zahvalna Allahu što živimo ovdje i što nismo na ulici. Imam samo unuka koji nema ruku, ja nemam nogu, pomažemo jedno drugom i to je sve čime se sada bavim. Ne znam šta će biti u budućnosti - kaže Dal, dodajući da će prihvatiti sve što joj država pruži.

Kahraman Kanat (62) je imao sreću da nije izgubio članove porodice, u kontejneru živi sa ženom i dvoje djece, starijih dvoje su zasnovali svoje porodice.

- Kao i svi, živim evo ovdje u kontejneru. Nije, naravno, kao u našoj kući što je bilo, ali šta mogu? Zahvalni smo Allahu na pomoći koju nam ljudi pružaju. Sada je malo teška situacija i ne možemo sebi priuštiti da gradimo novu kuću. Možda jedna od kuća koje TOKI pravi bude naša, nadamo se i čekamo - kaže Kanat.

Njegova kuća je srušena i ne može se popraviti.

- Kuća koju sam od oca naslijedio je ovdje blizu, potpuno srušena. Odem ponekad da obiđem, ali tuga me obuzme kada vidim ruševinu - govori.

Noći zemljotresa se prisjeća “kao da se svijet okrenuo naopako”.

- Naravno, svjesni smo da živimo u zoni zemljotresa. Još uvijek strahujemo da bi se, ne dao Bog, moglo desiti ponovo - kaže nezaposleni dekorater Kanat.

Gradom Hataj, koji je pretrpio velike štete i stradanja stanovništva, dominira prašina. Uklonjeno je 98% ruševina, navode kolege novinari koji su tu redovno. Ulice su prohodne i utisak je daleko od prošlogodišnjeg februara, kada smo pratili akciju spašavanja. Ostala su prazna mjesta na kojima su tada bile ruševine u kojima su bosanskohercegovački spasioci tragali za preživjelim.

Nije izvjesno kada će se na istim mjestima ponovo graditi. Užurbanost vrijednog stanovništva odaje dojam da nedostatak građevina neće umanjiti njihovu odlučnost da iznova grade život. U međuvremenu se potpuno nova naselja grade na područjima za koja je procijenjeno da su sigurnija. Gradi se brzo, ali ne nauštrb sigurnosti, uvjeravaju nas sagovornici.

U okviru građevinskih radova koje trenutno u regiji vrši Ministarstvo životne sredine i urbanizacije, na oko 930 gradilišta u 11 gradova pogođenih zemljotresom radi 110.450 radnika.

Na području pogođenom zemljotresom u roku od dva mjeseca korisnicima planiraju predati ključeve 75.364 domova, a do kraja godine ukupno 200 hiljada.

(Preporod.info)