Danas je na Igmanu održan centralni dio manifestacije „Odbrana BiH - Igman 2017“. U okviru vjerskog dijela programa, koji održan u Ratnoj džamiji, prisutnima se obratio vojni muftija Hadis ef. Pašail dok su učenjem ilahija i kasida svečanost uljepšali sarajevski imami. Džumu-namaz je predvodio reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović čiju današnju hutbu prenosimo u cijelosti:

Posebna atrakcija, pored imama, bajraktara, KUD-ova, kočija i konjanika, bili su izviđači koji su došli iz Republike Turske i skupa s ostalim učesnicima prodefilovali kroz grad. Povorku učesnika pozdravio je veliki broj građana, a dešavanja su se iz grada potom preselila na lokalitet musalle u Donjem Kamengradu.   Obilazak spomen-obilježja i proglašenje najboljih bajraktara   Učesnici manifestacije su prije džuma-namaza obišli spomen-obilježje koje je podignuto u znak sjećanja na turske šehide poginule prilikom osvajanja Kamengradske tvrđave. Nakon obilaska spomen-obilježja upriličen je defile bajraka i konjanika, što također spada u dio tradicije ove manifestacije. I ove godine došao je veliki broj bajraka i bajraktara iz svih sanskih džemata i regije, a tradicionalno je održan i izbor najljepšeg bajraka i najljepše okićenog bajraktara. Aziz Aga Šehić iz Brčkog proglašen je za najopremljenijeg konjanika, Remzo Seferović iz džemata Hrustovo za najljepše odjevenog bajraktara, a najljepši bajrak imao je Mujo Bajrić predstavnik „Udruženja hadžija Nur“ iz Bužima. Zahvalnicu su dobili i članovi Türkiye İzcilik Federasyonu (Federacija izviđača Turske) Prema riječima Mirsad-ef. Spahić, direktora manifestacije, sve prezentovano ne bi bilo moguće realizirati bez svesrdne podrške Vlade Unsko-sanskog kantona, Općine Sanski Most, Diyaneta (Krovne vjerske organizacije u Turskoj), CIM-a, fondacija: Mula Sadra i Alast, te BH Pošte, Tešanjskog dijamanta i Bosna international foruma, te mnogobrojnih medija koji su bili pokrovitelji ovogodišnje manifestacije.   Tradicija, vjera i domovina - poruke ovogodišnje Musalle   Hasan Atil, atašea za vjerska pitanja ispred Diyaneta koji djeluje pri Ambasadi Turske u BiH je naglasio: „Lijepo se osjećam ovdje na mjestu gdje se nalaze naše zajedničke vrijednosti, ali i zbog činjenice da je na ovom mjestu klanjao sultan Mehmed Fatih i to mi predstavlja posebnu čast.“ Prema riječima Huseina-ef. Kovačevića, predsjednika Organizacionog odbora manifestacije, Musalla je primjer otvorenosti koju islam nudi u okviru čega Bošnjaci svjedoče da im ne smetaju drugi i drugačiji, jer u vrijeme kada je ona izgrađena, u Europi je važilo pravilo „čija vlast onoga i vjera“ a Mehmed Fatih je tada izdao ahadnamu kojom je garantovao vjerska prava i slobode.  Direktor manifestacije, Mirsad ef. Spahić, rekao je da Medžlis Sanski Most uspješnom organizacijom pokazao i dokazao kojim putem se treba nastaviti razvijati ovaj projekat.  Bihaćki muftija Hasan-ef. Makić je istakao da je ovaj događaj od velikog značaja, dodavši da se ne radi o događaju koji je utemeljen na nekakvim legendama i pričama, već na historijskim činjenicama.  Džumansku hutbu i namaz je predvodio izaslanik reisu-l-uleme Islamske zajednice u BiH, travnički muftija dr. Ahmed ef. Adilović koji je kazao da su poruka ovogodišnje manifestacije tri vrijednosti: tradicija, vjera i domovina,  istakavši da Musalla baštini sve ove vrijednosti koje su značajne za opstojnost svakog naroda, pa tako i Bošnjaka. Dan prije centralnog dijela manifestacije u haremu Sultan Mehmed Fatih džamije u Donjem Kamengradu održana je Noć Kur’ana kojoj je prisustvovao velik broj posjetilaca.  Ovogodišnja „Musalla 2017“,  pored centralnog događaja klanjanja džuma-namaza na lokalitetu sultan Fatihove musalle, obilovala je raznovrsnim sadržajima, između ostalih promocijama knjiga i zbornika, naučnim skupovima, koncertima duhovne muzike, večeri Kur’ana, kulturnim i sportskim događajima. Prema riječima direktora manifestacije Mirsad-efendije Spahića, Fatihova musalla je jedina aktivna musalla preostala iz tog perioda na području Balkana, a vrijednosti koje su utkane u nju, ustvari su i vrijednosti same vjere islama koje oni putem organiziranja ove manifestacije žele naglasiti. 

Danas je na Igmanu održan centralni dio manifestacije „Odbrana BiH - Igman 2017“. U okviru vjerskog dijela programa, koji održan u Ratnoj džamiji, prisutnima se obratio vojni muftija Hadis ef. Pašalić dok su učenjem ilahija i kasida svečanost uljepšali sarajevski imami.

Fadil ef. Topalović je izveo oko trideset generacija hatmi svršenika mekteba, a četrdeset i tri njegova učenika su završila medresu   Vijest da je nakon kraće bolesti h. Fadil ef. (Hajdar) Topalović u 66. godini preselio na Ahiret duboko je potresla sviju nas koji smo ga poznavali. On je u ovom ramazanu, tačnije 14.06. svoju plemenitu dušu predao svome Gospodaru Allahu dž.š., krenuvši na Bolji svijet, istim putem kojim je otišla njegova Hedija-hanuma prije nekoliko mjeseci. U mjestu Rotilj kod Kiseljaka, 15.06.2017. godine, poslije ikindije namaza na dženazu namaz je došlo mnogo ljudi iz cijele BiH: rodbina, komšije, prijatelji i kolege imami, što dovoljno govori o vrijednosti rahmetli Fadila efendije. Nakon uvodnih riječi hfz. Sead ef. Babaluka obratio se prof. dr. Džemal Latić koji se emotivno prisjetio Fadila efendije rekavši za njega da je ostvario veliki doprinos u Islamskoj zajednici, radeći predano i savjesno kao imam u više džemata srednje Bosne. Dženazu namaz je kroz suze predvodio sarajevski imam i zet Fadil efendije mr. Salih ef. Meštrovac, koji je na poseban način volio i poštovao svoga punca, prijatelja i uzora u imamskom pozivu.  Hadži Fadil ef. Topalović je bio jedan od imama koji su svoju misiju, svoje poslanje imama, hatiba i muallima odgovorno prenosili i promovirali. Svoju ljubav prema islamu pokazivao je svim svojim bićem i na svakom mjestu. Bio je društven čovjek, komunikativan, veseo, sa upečatljivom nurli čehrom zbog čega je bio omiljen u džematu, ali i među svojim kolegama. Lijepo ophođenje s ljudima bila je njegova karakteristika. Bio je elokventan i rado slušan u džamiji na vazu, hutbi, mevludu, ali i u svakodnevnoj, običnoj ljudskoj priči i svakodnevici. Džematlije će pamtiti h. Fadila ef. po tome da je mevlude i ilahije učio cijelim svojim bićem, vrlo melodično, kroz suze radosnice i punim srcem. Fadil ef. Topalović je rođen 01.02.1952. godine u Kiseljaku, od oca Hajdara i majke Remzije, rođ. Provalić. Osnovnu školu je završio u Kiseljaku, a na inicijativu šejha hfz. Mustafe ef. Mujića, pred kojim je učio dvanaest godina, vanredno upisuje Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu. Uporedo sa polaganjem ispita u medresi radio je kao pomoćni imam u glavnoj džamiji u Kiseljaku, obnašajući šest godina imamsko-muallimske poslove. Nakon ženidbe, 1974. godine zapošljava se u džematu Kozica, MIZ Gornji Vakuf, gdje radi kao imam pet mjeseci. Već 1975. zapošljava se na mjesto imama i muallima u džematu Drvetine, MIZ Bugojno, gdje četiri i po godine predanim radom ostavlja značajan doprinos na afirmaciji džemata i rada sa djecom. Na inicijativu džematskog odbora džemata Gračanica, a uz saglasnost vjerskoprosvjetnog referenta Mustafe ef. Nurkića, Fadil ef. prelazi u pomenuti džemat, radeći četrnaest godina, gdje ostavlja neizbrisiv i vrijedan trag u svim porama imamsko-muallimskog angažmana. I dan-danas se u tom džematu o Fadilu efendiji priča sa velikim poštovanjem, posebno u društvu njegovih učenika iz mekteba, koji su danas čestiti i vrijedni u svojoj zajednici. Oni rado ističu da su pred Fadilom efendijom temeljito i vrijedno učili o islamu i da su sa užitkom pohađali mektebsku nastavu. Krajem 1991. godine Fadil efendija prelazi u džemat Hercezi-Doci, MIZ Kiseljak, gdje dočekuje agresiju na Bosnu i Hercegovinu, te se aktivno uključuje u redove Armije R BiH, gdje ostaje do potpisivanja Dejtonskog sporazuma. U redovima vojske biva prepoznat kao vrijedan član kolektiva, jer je savjesnim obnašanjem svoji zadataka stekao dužno poštovanje u vojsci. Međutim, na lični zahtjev Fadil efendija izlazi iz vojske sa činom natporučnika, jer je njegova ljubav i predanost radu u džematu ipak prevagnula. Na radost džematlija Voljevca, MIZ Gornji Vakuf, Fadil efendija prihvata njihov poziv gdje se zapošljava sredinom 1995. godine. Svojim predanim radom ubrzo je opravdao očekivanja i zadobio duboko poštovanje džematlija jer je omasovio džemat sa klanjačima u džamiji i znalački radio sa djecom i omladinom. Prvog marta 2000. godine prelazi u džemat Batuša u kojem je rođen jedan od najvećih alima u BiH, h. Ahmed ef. Burek - muderris Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu. U Batuši je radio kao imam, muallim i hatib punih petnaest i po godina, gdje ostavlja neizbrisiv trag posebno u organizaciji vjerskog života u džematu, što je krunisano 2015. svečanim otvorom džamije u džematu Batuša. Posebno je volio mekteb i mektebsku djecu. Njima je posvećivao najviše vremena, ljubavi i brige kako bi ih poučio vjeri, naučio ih da uče Kur`an i da se druže sa njim. U svome muallimskom angažmanu Fadil ef. Topalović je izveo oko trideset generacija svršenika hatmi mekteba u pomenutim džematima, što predstavlja veliki uspjeh i trud jednog muallima. Četrdeset i tri njegova učenika su završila medresu, a samo iz džemata Batuša je njegovim sebebom osmero djece upisalo i završilo medresu. Na polju mektebskih takmičenja ostvario je rezultate za pamćenje, osvajajući dugi niz godina pročelna mjesta iz kiraeta i iz testa općeg znanja.  Fadil ef. Topalović je sa svojom hadži Hedijom imao troje čestite i odgojene djece, dva sina i kćerku Enisu koja je završila Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu i koja je udata za uglednog sarajevskog imama mr. Salih ef. Meštrovca. Smatramo bitnim spomenuti da je rahmetli Hedija-hanuma uvijek stajala uz Fadil efendiju i bila mu je podrška u njegovom časnom radu što je svakako osnaživalo u poslovima koje je radio. Njena smrt prošle godine nakon teške bolesti je u mnogome ostavila dubok trag u životu Fadila efendije.  Vrijedno pomena je i to da je Fadil efendija za svoj uspješan rad nagrađivan od strane Islamske zajednice kao i šire društvene zajednice vrijednim priznanjima, ali najbolja nagrada je kod Allaha, dž.š. Hadži Fadil efendija je, također, bio nekoliko puta na hadžu, što za sebe, što za svoje roditelje. Daleke 1975. godine osvojio je prvo mjesto iz učenja Kur’ana koje je održano u Jajcu. U zasluženu penziju su ga ispratili kolege MIZ Gornji Vakuf početkom mjeseca augusta 2016. uz lijep mevlud i prigodno obraćanje travničkog muftije dr. Ahmeda Adilovića koji se zahvalio Fadil efendiji na predanom radu u Islamskoj zajednici. Na kraju preostaje nam da učimo dovu Svevišnjem Allahu, dž.š., da h. Fadil efendiju počasti džennetom, u društvu svoje Hedije-hanume i drugih uzoritih Allahovih robova, amin! Ubjeđeni smo da će u mnogome nama svima koji smo ga poznavali, faliti blagi osmjeh, topla riječ, mudra besjeda i melodično učenje Kura`ana i mevluda h. Fadil ef. Topalović.   

Vogošća je jedno od rijetkih naselja u našoj zemlji koje se može pohvaliti kako zna imena svojih najstarijih mještana. To se saznalo sasvim slučajno.  Rizo Lemešević, iz naselja Krivoglavci nemalo je bio iznenađen kada je 2006. godine, prilikom izvođenja radova na kanalizacionom kolektoru,  “udario” na vrijedan arheološki lokalitet,  te otkrio mermerni artefakt i druge ostatke  koji svjedoče o bitisanju ljudske civilizacije na ovom prostoru više od 2000 godina unazad. Magistar Salmedin Mesihović, viši asistent na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu, u svom djelu „Antiqvi homines Bosnae“ štampanom 2011.godine u Sarajevu  ustvrdio je da pronađeni kameni blokovi u Krivoglavcima ukazuju na postojanje impozantne rimske građevine, najvjerovatnije mauzoleja ili rimske rustikalne vile. Po njemu, natpis na kamenim pločama potječe iz drugog ili trećeg stoljeća nove ere i nalazio se na objektu čiji je vlasnik bio Publie Elie Victorin, funkcioner Rimske Ilidže (Aqua S...), a kojeg je sagradio sebi za života, svom sinu Viktorinu Aeliusu i supruzi Ulpiji Galiji. Ova imena su za sada, kako on tvrdi, sigurno, najstarija poznata imena nekih stanovnika koji su živjeli na području  Vogošće. Publie Elie Victorin je u trenutku uklesavanja natpisa bio jedan od trojice ili četverice osoba (tresvir ili kvatuorvir) izabranih na izvršnu funkciju sa petogodišnjim mandatom. On se, najvjerovatnije, nalazio u samom vrhu lokalne upravne strukture. Rekonstruirana i spojena ploča Publia Elija Victorina smještena je danas u stalnoj postavci Muzeja Sarajeva. U općini Vogošća planirali su  uraditi njenu repliku i postaviti je u jednom od svojih parkova.  

Ernesa Kunalić rođena je 11.04.1984. godine. Insan ogromnoga srca, supruga i majka jedne nestašne i predivne trogodišnjakinje u martu 2015. godine doživljava jedno od najtežih životnih iskušenja, saznanje da boluje od smrtne bolesti.

  U sveukupnom turizmu kulturni turizam zauzima posebno mjesto i na temelju statističkih podataka postao je dugoročni svjetski trend. Kao jedan od selektivnih oblika turizma uz aktivnu primjenu marketing filozofije bh turizmu bi trebao dati dugoročnu konkurentsku prednost. Kulturni turizam zajedno sa Event turizmom je jedan od mlađih ali i najperpsektivnijih vidova turizma čija je ekspanzija započela u posljednjim decenijama dvadesetog vijeka.

U džematu Bare, Medžlis Srebrenik, upriličena je 9. jula svečanost hatma-dova za 28 polaznika mektepske nastave, koje je vodio imam džemata Muhamed-ef. Bašić. Priustni su bili glavni imam Refik-ef. Hodžić i muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović.  Svršenici koji prvi put završavaju hatmu su: Baraković Amila, Ferizović Muhamed, Čekić Ajna, Džaferović Lejla, Džaferović Benjamin, Kešetović Amra, Mutapčić Bakir, Mujkanović Jasmin, Mujanović Benjamin, Mehinbašić Dženita, Omerović Amar, Omerović Armin, Salihbašić Amila, Selimović Zehra, Tufekčić Almir i Vikalo Emina. Svršenici koji drugi put završavaju hatmu su: Džaferović Nejra, Džaferović Merjem, Džanić Haris, Hasić Anela, Hasanović Zula, Hodžić Ajla, Salihbašić Mahir, Salihbašić Amina, Selimović Muhamed, Vikalo Ismail, Vikalo Edhem i Mujanović Safija.

Rijasetova akcija organiziranog klanja kurbana kroz institucije Islamske zajednice, iz godine u godinu, postala je projekat koji uz izvršavanje ovog vjerskog obreda, pored ostalog, jača povratak i opstanak Bošnjaka na njihovim ognjištima.

Odavanjem počasti na šehidskom mezarju na Kovačima u Sarajevu počela je 17. manifestacija ''Odbrana Bosne i Hercegovine - Igman 2017'' koja se tradicionalno organizira u znak sjećanja na šehide i poginule borce, ali i sve koji su branili državu BiH od agresora.

Šehidska dova u Pobuđu, Medžlis Islamske zajednice Bratunac, održana je nakon podne namaza u ponedjeljak 31. jula. 

Rijasetova akcija organiziranog klanja kurbana je jedan od projekata koja konkretno pomaže održivi ostanak bošnjačkih povratnika, te svojim efektima pomaže učenicima, studentima i svim generacijama i grupama socijalno-ugroženih stanovnika BiH.

Hadži Husein Huskić je rođen 1935. godine u Crniću (Bugojno). Školovao se u BiH, Srbiji i Hrvatskoj. Kraće radno iskustvo je stekao u BiH (Bugojno), a duže u Hrvatskoj i Sloveniji gdje je i penzionisan 1991. godine. U životu i radu h. Huskića treba istaknuti sljedeće značajne doprinose: - Bio je osnivač IZ - Islamske zajednice u Mariboru (prve IZ registrirane u Sloveniji) početkom devedesetih godina prošlog stoljeća i značajno je doprinio njenom utemeljenju i razvoju. U istom periodu, a u dogovoru sa Pogrebnim podjetjem - Pokopnim preduzećem, Maribor je na Pokopališču Dobrava - Groblju Dubrava, uspostavio odvojenu lokaciju - groblje za pokop muslimana, kao i gasulhanu u sklopu pokrivenog objekta. - U tom periodu je sakupio novac od džematlija i drugih, te kupio kuću sa parcelom (kao vakuf), a što je kasnije, nažalost prodano. - Bio je 1992. godine inicijator osnivanja IDD „MERHAMET - RDEČI POLMESEC“ - Islamsko dobrotvorno društvo „MERHAMET - CRVENI POLUMJESEC“, Maribor, koje je uspješno realiziralo nekoliko humanitarnih konvoja ugroženim gradovima u BiH tokom agresije na BiH (1992-1995). - Bio je potpisnik - osnivački član stranke SDA- Stranka demokratske akcije - Sarajevo i u početku učestvovao u radu te stranke kao njen član iz Slovenije.˝U ličnom samoizdanju je izdao priručnu knjigu: „TAKO SAM OBJAŠNJAVAO ISLAM“, štampanu 1995. godine. Hadž je obavio 1998. godine. Kao magistar mašinstva obavljao je i vodeće funkcije u privrednim organizacijama u Hrvatskoj i Sloveniji. Iza sebe je ostavio dvije kćerke. Molimo Allaha, dž.š., da rahmetli h. Huskića nagradi vječnim Džennetom. Amin  

U Sarajevu je 6. jula u Vijećnici otvorena retrospektivna posthumna izložba Mersada Berbera. Nakon što je davne 1967.godine izlagao u Umjetničkom paviljonu u Sarajevu , što je jedina njegova izložba, ovo j dakle druga izložba u glavnom gradu BiH, izuzev manjeg predstavljanja njegovih radova za teatar početkom osamdesetih godina u Narodnom pozorištu u Sarajevu i nedavne, također posthumne, izložbe radova iz ciklusa o Srebrenici povodom predstavljanja monografije o Srebrenici u Bošnjačkom institutu. Uoči samoga otvorenja izložbe, a u organizaciji Kluba prijatelja Mersada Berbera, u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu upriličen je  prvi simpozij “Život i djelo Mersada Berbera” na kojem je učestvovalo 12 uglednih naučnih i umjetničkih imena. Otvarajući skup koji je organizovan  povodom pete godišnjice smrti eminentnog bh. umjetnika, akademik Asim Kurjak je govoreći o svom prijatelju kazao  da je skup posvećen velikanu kista, velikanu govorne riječi i čovjeku koji je “zadužio BiH i koji je dugi niz godina bio čak poznatiji nego što je bila poznata Bosna”. Na dan otvorenja u prepunoj Vijećnici u umjetničkom programu nastupili su solisti Opere Narodnog pozorišta Sarajevo, Aida Čorbadžić i Denis Isaković uz  klavirsku pratnju i filigransko umijeće Aide Mušanović – Arsić te glumac Miodrag Trifunov. U ime porodice Berber koja je dala poseban doprinos u realizaciji ovog velikog kulturnog događaja za koji se sada i s pravom može kazati da će obilježiti tekuću godinu, Ensar Berber, sin velikana bosanskohercegovačke umjetnosti zahvalio se pokrovitelju izložbe članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakiru Izetbegoviću koji je otvarajući izložbu naglasio:  “Pred vama je jedna od najznačajnijih likovnih izložbi u zadnjih pola stoljeća, ali i primjer veličanstvenog umjetničkog doživljaja kondenzovane historije i kulturne baštine naroda Bosne i Hercegovine. Čini mi veliku čast da sam pokrovitelj ovom jedinstvenom kulturnom događaju koji punoga srca poklanjamo svim građanima Sarajeva i Bosne i Hercegovine”. Izložba će biti otvorena do 6. Septembra 2017.g.

Ukop žrtava genocida u Potočarima svake godine izazove najbolnije emocije kod preživjelih, ali i svih onih koji budu dio programa odavanja počasti. Pored izvedbe "Srebreničkog inferna" koji svaki put probudi najdublje emocije, ove godine suze je izazvao i mladi bh. glumac Rijad Gvozden koji je interpretirao odlomak iz romana Meše Selimovića "Derviš i smrt".

Savez logoraša u Bosni i Hercegovini i Udruženje logoraša općine Stolac obilježit će danas 24. godišnjicu zločina nad logorašima ove općine.