Najmanje jedna osoba je poginula, a 34 ranjene u napadu izraelskih vojnika na demonstrante koji su se okupili u Pojasu Gaze kako bi protestovali radi odluke SAD-a u vezi sa gradom Jerusalemom, javlja Anadolu Agency (AA).

Politički direktori Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira sastali su se u Sarajevu 7. i 8. decembra kako bi razmotrili stanje provedbe Općeg okvirnog sporazuma za mir, koji i dalje predstavlja temelj za stabilnu, sigurnu i prosperitetnu Bosnu i Hercegovinu (BiH), prenosi Anadolu Agency (AA).

Današnji džuma namaz u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu predvodio je i hutbu održao hfz. Mensur ef Malkić, prvi imam Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu.

U organizaciji Univerziteta u Tübingenu i Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka od 8-9. decembra 2017. u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu održat će se Međunarodna konferencija: Religion, Minorities and Nationalities in Southeastern Europe 1900-1940.

U Domu oružanih snaga, u okviru manifestacije Dani o Allahovom poslaniku „Selam, ya Resulallah“ večeras će biti izvedena predstava “Behram-beg“

Ramazanska reportaža Preporoda iz Palestine

Iz svih dijelova svijeta i dalje pristižu reakcije i oštre osude svjetskih zvaničnika, vlada, institucija, raznih organizacija i udruženja nakon odluke predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trumpa da Jerusalem prizna kao glavni grad Izraela, javlja Anadolu Agency (AA).

Palestina, grad tuge, žalosti, suza i krvi. Nebo iznad grada prekriveno blijedo-plavim kontrastima koje zaklanja nekoliko pomalo tužno razliveno-bijelih oblaka

Tribina za mlade „U susret Resulullahu a.s.“ koju je organizovao Medžlis Islamske zajednice Tuzla, pod pokroviteljstvom Muftijstva tuzlanskog i uz podršku Mreže mladih Muftijstva tuzlanskog, Behram-begove medrese i Bosanskog kulturnog centra TK održana je u srijedu 6. decembra.

U petak 01. decembra 2017. godine u Carevoj – Sultan Fatihoboj džamiji u Sarajevu održana je tradicionalna  mevludska svečanost, u sklopu XIII-te manifestacije Dani o Allahovom Poslaniku "Selam, ya Resulallah"

Pored Deždid džamije u Janji nalazi se zgrada u kojoj je nekada bio mekteb. Nakon što su mektebi u Janji ujedinjeni u prostorijama Atik džamije ovaj prostor bio je neiskorišten.

Proteklih dana, obilježena je još jedna, 74. godišnjica od održavanja Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a u Mrkonjić-Gradu koja je u dijelu države Bosne i Hercegovine uspostavljena kao službeni praznik – Dan državnosti. Opet su oživjele polemike ko „slavi“, a ko ne „slavi“, a onaj ko slavi da li možda ne treba slaviti i obrnuto. Relativizirati neki problem u današnje vrijeme znači pokazati se pametnim, jer u ovom informatičkom dobu, navodno, stalno su sve opcije otvorene. Većina ne želi istražiti problem, već samo želi vjerovati da je upravu. Na taj način, neznanje se dovodi u istu ravan sa znanjem, činjenica postaje isto što i nagađanje. S jedne strane rasplamsa se negiranje državnosti, pljuvanje po Bosni i Hercegovini, s druge strane, podignu se parole, službena čestitanja i zastave. Valjda, većina misli da su činjenice o obnovi državnosti u Gašića kafani u Mrkonjić-Gradu 25. novembra 1943. godine toliko poznate i jasne i toliko puta ispričane da ih ne treba ponavljati. Suština ostaje negdje sa strane, svako uzima svoj dio „istine“ onoliko koliko mu treba i odgovara. Rađa se novi parlament Otprilike mjesec dana prije ovogodišnjeg Dana državnosti vrlo tiho i nezapaženo kroz bosanskohercegovačke medije procurila je vijest da su lokalne vlasti u Sanskom Mostu pokrenule obnovu zgrade u kojoj je održano Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a, a podrška ovom projektu obećana je i s viših nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini. Prema riječima načelnika ove općine Farisa Hasanbegovića, radi se o kulturno-historijskom objektu od velike važnosti za ovaj grad i cijelu Bosnu i Hercegovinu, te da bi u narednom periodu trebala uslijediti izrada projektnog plana, a iduće godine, očekuje se početak konkretnih građevinskih radova. Zgrada Sokolskog doma gdje je održano Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a je porušena tokom Agresije na Bosnu i Hercegovinu kada su je pripadnici srpske vojske u oktobru 1995. godine, prilikom povlačenja iz Sanskog Mosta, do temelja spalili tako da danas na praznoj ledini stoji samo granitna spomen-ploča s natpisom: Dom ZAVNOBiH-a, postavljena 2008. godine. Obnova simbola ZAVNOBiH-a, zgrade u Sanskom Mostu, na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine gdje se svake godine svečano obilježava Dan državnosti, stalno je odgađana već pune 22 godine. Ovo je vrlo jasan, materijalni dokaz o našem vlastitom nemaru prema kulturno-historijskom naslijeđu. Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a je organizirano vrlo brzo, dosta se kasnilo s formiranjem predstavničkih tijela buduće države. Položaj Bosne i Hercegovine kao ravnopravne federalne jedinice buduće nove Jugoslavije potvrđen je 25. novembra 1943. godine na osnivačkom zasjedanju ZAVNOBiH-a u Mrkonjić-Gradu, svega nekoliko dana pred Drugo zasjedanje AVNOJ-a u Jajcu 29. novembra. Međutim, Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a, održano u pomenutoj zgradi u Sanskom Mostu, od 30. juna do 2. jula 1944. godine, mnogo jasnije formuliše budući ustroj države Bosne i Hercegovine. Donesena je Odluka o konstituiranju ZAVNOBiH-a kao samostalnog zakonodavng i izvršnog predstavničkog tijela naroda Bosne i Hercegovine. Može se reći da se u zgradi Sokolskog doma u Sanskom Mostu 1944. godine rađaju parlament i vlada Bosne i Hercegovine. Želje i strijemljenja u kakvoj Bosni i Hercegovini žele živjeti iznijeli su predstavnici naroda u svojim referatima. Neki su bili stava da je za njih zasjedanje Bosanski sabor. Postalo je kristalno jasno da je antifašistički pokret Narodnooslobodilačkog pokreta jedini integrativni faktor koji garantuje opstojnost Bosne i Hercegovine u njenim historijskim granicama. Alternativa su bile fašističke snage, s jedne strane sa hrvatskom većinom gdje BiH ostaje u sastavu Nezavisne Države Hrvatske, s druge strane sa srpskom većinom gdje bi Bosnu progutala „velika Srbija“, a postojala je i jedna potpuno utopistička koncepcija budućnosti Bosne i Hercegovine kao autonomne oblasti pod direktnim njemačkim, odnosno Hitlerovim protektoratom. U vrijeme održavanja Drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a situacija na geo-političkom planu je ukazivala da fašističke snage u svijetu gube rat. Saveznici su prodirali s juga Italije, pripremalo se iskrcavanje u Normandiji, a ruska Crvena armija je krenula u ofanzivu prema Njemačkoj. U ovakvim okolnostima partizanski pokret u Bosni i Hercegovini je rastao iz dana u dan, a bez zajedništva sva tri glavna naroda, Muslimana, Srba i Hrvata to ne bi bilo moguće. Na Drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a postavljeni su jasni ciljevi izgradnje demokratske i slobodne države što je vrlo precizno izneseno u Deklaraciji o pravima građana Bosne i Hercegovine, dokumentu koji bi trebao biti „rodni list“ demokratske BiH. Deklaracija o pravima građana BiH iz Sanskog Mosta je bosanskohercegovačka Magna Carta ili bosnakohercegovačka Deklaracija o pravima čovjeka i građanina. Diktatura i demokracija se međusobno isključuju Međutim, vrlo brzo postaje jasno da su nova vlast u Bosni i Hercegovini i Deklaracija dva različita svijeta. Za Komunističku partiju Jugoslavije koja je stajala iza inicijativa oko formiranja ZAVNOBiH-a bilo je bitno, koristeći općenarodni antifašistički pokret, osloboditi državu od okupatora, a nakon toga uspostaviti totalitarnu vlast u skladu s partijskim programom. Završetkom rata prevara oko formiranja demokratske države postaje očita, uspostavlja se diktatura koja po svojoj prirodi nastoji zgaziti demokratske principe. Deklaracija iz Sanskog Mosta pada u zaborav kao mrtvo slovo na papiru. Tek krajem osamdesetih godina grupa građana (Zdravko Grebo, Tarik Haverić, Desimir Međović, Ivan Lovrenović i Miodrag Živanović) obratila se tadašnjem najvišem organu vlasti u Bosni i Hercegovini, Skupštini SR Bosne i Hercegovine, s pitanjem: Zašto društveni život i društveni procesi nisu krenuli tragovima onoga što piše u Deklaraciji Drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a, nego su otišli u sasvim drugom pravcu? Pitanje, zajedno s tekstom Deklaracije objavljeni su u dnevnom listu „Oslobođenje“ u rubrici „Pisma čitalaca“. Napis je izazvao burnu raspravu, jer javnost u najvećoj mjeri nije uopće znala za postojanje takve Deklaracije. Skupština SRBiH je formirala komisiju koja je trebala utvrditi zašto je život u socijalističkoj državi krenuo krivim putem, a ne pravcem Deklaracije. Tu se sve i završilo jer je Agresija na Bosnu i Hercegovinu bila pred vratima, priče o demokratizaciji društva postale su potpuno besmislene. Međutim, i danas, toliko godina nakon Agresije, ne polaže se pretjerana pažnja značaju Deklaracije o pravima građana BiH. Deklaracija jasno iznosi načela evropske i američke demokracije temeljene na principima ljudskih prava. To su načela koja ni današnji političari, puni priča o evropskom putu Bosne i Hercegovine, nisu u mogućnosti provesti. Ispunjenjem principa Deklaracije o pravima građana BiH s Drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a naša bi zemlja lakše krenula tokovima euro-atlantskih integracija. Dokument koji je, nedvojbeno, temelj suvremenog parlamentarizma u Bosni i Hercegovini ostaje zatrpan u državnim arhivama isto kao i temelj zgrade Sokoloskog doma u Sanskom Mostu. Možda vijest o mogućem obnavljanju zgrade u Sanskom Mostu, s početka priče, i probudi neke nade da će bosanskohercegovačka javnost postati svjesnija važnosti tog dokumenta.   Deklaracija o pravima građana BiH  Oličena u narodnooslobodilačkim odborima i ZAVNOBiH-u Deklaracija garantuje: Ravnopravnost Srba, Muslimana i Hrvata BiH koja je njihova zajednička i nedjeljiva domovina; Slobodu vjeroispovijesti i savjesti kao i ravnopravnost svih vjeroispovijesti; Slobodu zbora i dogovora, udruživanja i štampe; Ličnu i imovinsku sigurnost građana, kao i slobodu privatne inicijative u privrednom životu; Ravnopravnost žena sa muškarcima, kako u političkom životu zemlje tako i u svim oblastima društvene djelatnosti; Izborno pravo u demokratskoj Bosni i Hercegovini birači će vršiti tajnim glasanjem na osnovu opšteg, jednakog i neposrednog prava glasa; Aktivno i pasivno izborno pravo ima svaki građanin i građanka koji su navršili 18 godina života, a nisu toga prava lišeni na osnovu zakona; Borci narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije imaju to pravo bez obzira na godine starosti; Svakom građaninu zajamčeno je pravo žalbe na rješenje organa vlasti, kao i pravo molbe i pritužbe svim organima državne vlasti;  Niko ne može biti osuđen bez prethodnog sudskog postupka. Sanski Most, 1. juli 1944. godine

U Jablanici je u kino sali Omladinskog kluba “Pod istim Suncem”, u organizaciji BZK “Proporod” Jablanica, 15.11.2017.g. promovirana knjiga “Kad vrijeme zamiriše” autora Nusreta Omerike. O samoj knjizi njen autor je kazao da se ona sastoji od tri ciklusa i četrdeset i pet pjesama. „Prvi ciklus su zapisi o određenim ličnostima, o ljudima koje sam poznavao ili koje sam pronašao u historijskim knjigama. Drugi ciklus je ciklus u kojem su pomiješane pjesme o zavičaju, djetinjstvu, domovini i patriotizmu, a treći ciklus su ljubavne pjesme“. Istaknuto je da je ovo deseta knjiga autora, a da su pjesme koje su nastale u posljednjih trideset godina, nagrađivane na važnim konkursima, te da su prevedene na turski i engleski jezik. „Spomenuta tri ciklusa korespondiraju jednu nit koja ih povezuje. Mislim da će se svi oni koji budu čitali knjigu uvjeriti da je to jedan novi način pisanja, jer se u stvari radi o pričanju pjesama“, istakao je autor.

Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini danas se oglasio povodom jučerašnje odluke predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa da Ambasadu SAD-a u Izraelu iz Tel Aviva premjesti u Jerusalem.

Danas je Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Odjeljenje društvenih nauka, upriličila promociju publikacije „Demografske i etničke promjene u Bosni i Hercegovini“Izdanje je rezultat detaljne naučne studije i analize rezultata popisa u BiH iz 2013. godine koju su uradili članovi i saradnici Odjeljenja društvenih nauka

U organizaciji Bošnjačke zajednice kulture Preporod Općinsko društvo Bužim u velikoj sali bužimskog Centra za kulturu 18. novembra 2017. godine, pred brojnim auditorijem, uglavnom Bužimljana i Bužimljanki, promovisana je knjiga „Krajiške izreke i poslovice“ autora Amira Sijamhodžića. Ovo važno ostvarenje potvrda je pregalaštva jednog mladog i već intelektualno zrelog Krajišnika, željnog da osebujnošću ideja pretočenih u pisanu riječ doprinese afirmaciji naučne misli, tradicije i kulturnog stvaralaštva rađanog u prvom redu na području Bosanske krajine, pa i šire. Promotorice knjige bile su doc. dr. Šeherzada Džafić i doc. dr. Almira Džanić, nastavnice bosanskog jezika na Pedagoškom fakultetu u Bihaću. Prije stručnog osvrta na knjigu, moderator u toku programa Sead Emrić je izrazio dobrodošlicu prisutnim i zadovoljstvo što će objavljenom knjigom autora Sijamhodžića ostati zapisane krajiške izreke i poslovice i na taj način sačuvane od zaborava. Dr. Džafić i dr. Džanić su, pored ostalog, kazale da knjiga osim općeg i kulturološkog ima naučnu, stručnu i književno-teorijsku vrijednost, s obzirom da sadrži na stotine izreka, poslovica, fraza, izreka, aforizama, mudrih misli, tvrdnji, uzrečica, doskočica, rugalica, pitalica, kletvi, šala i pošalica, žalopojki, narodnih popijevki..., koje se u najširem smislu mogu razvrstati u fraze, izreke i poslovice. Nakon nadahnutog predstavljanja knjige auditoriju se obratio i autor Sijamhodžić. Inače, izreke i poslovice su sakupljene na prostoru Cazinske krajine, na području općina Velike Kladuše, Cazina, Bužima, Bosanske Krupe i Bihaća, a u rjeđim slučajevima i nekih drugih općina sjeverozapadnog dijela Bosne i Hercegovine. Ova vrijedna zbirka Amira Sijamhodžića, sa preko 1000 izreka, je visoke estetske, ali i književne razine i predstavlja svojevrsni pisani spomenik o bezimenim Krajišnicima koji su generacijama i stoljećima unazad kreirali veliki broj narodnih mudrosti sačuvanih u originalnom obliku, tj. prožetim tipičnim krajiškim govorom uveliko zastupljenim ikavicom. Vrhunski dizajn knjige uradio je Nermin Nino Kasupović, likovni umjetnik iz Bihaća. Stranice knjige su ukrašene ilustracijama akademskog slikara Ismeta Erdića iz Bosanske Krupe, dok je naslovnica autorsko djelo Seada Emrića s motivom Muje Hrnjice i Kladuške kule.