Film je premijerno prikazan na II Memorijalnom turniru Ramuz Salčin 2017.

Federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Edin Ramić u pratnji načelnika općina Novi Grad Sarajevo i Olovo Semira Efendića i Džemala Memagića je posjetio povratnike u mjestima Bećari, Knežina i Kaljina u općini Sokolac.

Pred više od dvije hiljade okupljenih u haremu solunske džamije gdje se nalazi šehidsko mezarje, 20. augusta 2017. godine, imami olovskog medžlisa proučili su mevlud i hatma dovu pred duše šehida.

Promocija romana "Hadži Osman" Harisa Sejdića bit će održana sutra u prostorijama Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca u Sarajevu.

Vjernici iz BiH vrijeme u Medin provode uglavnom u Poslanikovoj džamiji. S obzirom da se nekima od njih približava priprema za odlazak u Mekku, mnogi nastoje kupovinu hedija završiti u Medini kako bi se u Mekki potpunosti posvetili ibadetima.

Grupa učenika i njihovih muallima koji su bili među najuspješnijima na, ovogodišnjem 22. mektebskom takmičenju na nivou Rijaseta ovih dana borave u Turskoj.

Na temelju odredbe člana 17 Pravilnika o organizaciji i radu Rijaseta, a u skladu s Odlukom o raspisivanju konkursa broj: 05-03-2-4143/17 od 17. augusta 2017. godine, Rijaset objavljuje:

Danas je reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović u oproštajnu posjetu primio NJ. E. ambasadora Jonathana Moora, šefa Misije OSCE-a u BiH.

Dvije stotine ruža bačeno je sa litice na lokalitetu Korićanske stijene na Vlašiću, gdje je na današnji dan 1992. godine strijeljano najmanje 200 bošnjačkih i hrvatskih muškaraca.

U poslijepodnevnim satima 20. 08. 2017. godine ​stigla je posljednja grupa vjernika iz BiH koja će obaviti hadž​ ove godine​. Dolaskom desetog aviona broj vjernika iz BiH u Saudijskoj Arabiji je 1738. Svi su smješteni u hotelima koji su u neposrednoj blizini Poslanikove, a.s. džamije te vjernici  nastoje veći dio slobdnog vremena provesti u provode u Poslanikovoj a.s. džamiji. Tokom boravka u Medini za hadžije su organizirana i redovna svakodnevna predavanja, kroz koja predavači upoznaju hadžije sa propisima vezanim za predstojeće obrede, te daju uputstva kako da na najbolji način iskoriste vrijeme koje provode u ovom svetom mjestu. Prema riječima naših doktora, zdravstveno stanje hadžija je dobro iako je bilo intervencija po pitanju manjih zdravstvenih problema. Do odlaska u Mekku vjernici će nastaviti s posjetama medinskih znamenitosti te organiziranim odlascima u Revdu. ​Reisu-l-ulema na ispratio 6. grupe hadžija Inače 6. grupu hadžija ispratio je reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović, koji je uz dovu da hadž bude mebrur, kazao: "Vi, koji idete na hadž, morate biti svjesni toga, da nosite sa sobom veliku želju koju tamo trebate žrtvovati. Hadž je susret čovjeka sa Allahom, dž.š., na Arefatu, priprema njegova za konačni obračun sa Iblisom na Mini. Kamenovanje Iblisa na Mini je ustvari, ono što je učinio Ibrahim, a.s. sa svojim sinom Ismailom, a.s. Njegova najveća želja u njegovom životu je bio Ismail. Molio je Allaha, dž.š. da mu da Ismaila. Allah, dž.š. mu je dao Ismaila, a onda je zatražio od Ibrahima, a.s. da Ismaila povali u prašinu i da ga zakolje. Vi ćete biti u istoj ili sličnoj situaciji kao Ibrahim, a.s. Na Mini će te se susresti sa džemretima, sa bacanjem kamenčića. Tamo je vaša bitka sa Iblisom. Kada budete to radili, sjetite se Ibrahima, a.s., sjetite se Ismaila, a.s. i sjetite se da tu na Mini, tu se kolju kurbani, a pravi kurban je „Ismail“ – želja naša koja nas je cijelog života odvajala od Allaha, dž.š. Sjetite se na Mini koja je vaša najveća želja koja vas je tokom vašeg života odvajala od Allaha, dž.š. Ako je tu budete spremni žrtvovati i baciti u prašinu na Minu, nadati se da će vaš hadž biti kabul i da ćete se vratiti sa kurbanom iz Mekke. Nemojte biti od onih koji će se iz Mekke vratiti punih torbi, različitih poklona. Ne idete tamo da biste nekome poklone donosili. Idete tamo da žrtvujete svoju najveću želju u životu." Najnovije iformacije o aktelunim dešavanjim među bosanskohercegovačkih hadžijama pratite putem portala Hadziumra.ba te Facebook stranice Hadž i umra BiH.

Na uzvišenju Bandera, kota 449 kod Gradačca, 20. augusta 2017. godine, otkriven je spomenik svim braniocima Bosne i Hercegovine. Otvaranju spomenika u obliku ljiljana visine 16 metara s pet latica, prisustvovao je veliki broj zvanica iz javnog, političkog i vjerskog života naše zemlje. Spomenik je postavljen na lokaciji s koje se pruža pogled na Gradačac, Posavinu i dio Slavonije, a vrpcu su presjekli član predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović. Predloženo je da se kod ovoga spomenika održava dovište za domovinu, a dovu za domovinu je proučio muftija tuzlanski Vahid ef. Fazlović. Svečanosti su prisustvovali predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Safet Softić, premijer Tuzlanskog kantona Bego Gutić. Reisu-l-ulema Kavazović ovom prilikom je kazao: „Ovo je mjesto gdje su rođena u našem narodu dva najznačajnija sina, koji je naš narod dao. Husein-kapetan Gradaščević u Gradačcu i unutar njegove kapetanije, naš predsjendik Alija Izetbegović, koji je rođen u Bosanskom Šamcu, nedaleko odavde. Trebamo to zapamtiti i trebamo to ponijeti u sebi i s ponosom uvijek isticati. Ovaj kraj je bio i ostao kapija naše države BiH. BiH. Znali smo da je neprijatelj jači od nas, da je njegova vatrena moć bila jača nego naša. Znali smo i nešto što oni nisu, odnosno da vjera u Boga, vrijeme i strpljenje čine da se stvari mijenjaju u našu korist. Znali smo i da strpljivošću možemo poraziti neprijatelja i da možemo očuvati naš grad i porodice. Danas kad se sjećamo herojske odbrane našeg grada i naroda, moram kazati da bitka ma koliko bila velika, bitka koja je prošla, nikada nije toliko velika kao ona koju sada vodimo. Ona zahtjeva od nas, sinova ove zemlje, posvećenost, borbu, istrajnost i strpljenje da čuvamo tekovine naše braće i sestara koji su pali za našu domovinu. Kažu, braćo i sestre, nije moćan ona koji pobjeđuje u ratovima. Moćan i snažan je ona koji je sposoban i ima moć da održi mir. Oni koji čuvaju mir danas, to su pravi heroji našeg naroda.“ Reisu-l-ulema Kavazović je dodao da na ovom našem putu, putu slobode, koji još traje, nije važano ako nekada i posrnemo, ali moramo biti ustrajni i ustati iz prašine. Poručio je da pod „Ljiljanom“ pod kojim smo se borili, moramo obnoviti naše zavjete domovini, da smo ustrajni i da ćemo se oduprijeti svim njezinim dušmanima. U svom obraćanju član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović je kazao: Gradačac i kota na kojoj se nalazimo je pravo mjesto za izgradnju spomenika našim ratnicima. Grad „Zmaja od Bosne“, grad 107. brigade koja je prva ponijela čast i naziv viteška, kapija Bosne i Hercegovine... 624 borca ove brigade su svojim životima potvrdili privrženost ovom narodu i zemlji. Preko 1.000 njih je teško ranjeno. Borili su se i ginuli zajedno pripadnici svih naroda u njoj, a prvi komadant je bio Hrvat Ivan Mijačević Mijaš... Zajedničkom borbom, multietničkim sastavom jedinice, a naročito dobrom saradnjom Bošnjaka i Hrvata, Gradačac i 107. brigada su branili samu bit i dušu BiH, kako je to rahmetli Alija Izetbegović definisao. Ideju da pripadnici različitih vjera, kultura i identiteta mogu živjeti zajedno“, kazao je Izetbegović. Izetbegović je podsjetio na poruke njegovog rahmetli oca, prvog predsjednika samostalne i suverene BiH, Alije Izetbegovića, koji je kazao da Bošnjaci imaju svoj nacionalni program, a on se sastoji u tri riječi: Država Bosna i Heregovina. „Podignimo visoko naše zastave, odbacimo strahove i sumnje. Umjesto toga, radimo vrijedno kako najbolje znamo, svjesni da naš život i naša smrt, da naša sudbina nisu u njihovim već u Božijim rukama. U toj vjeri je naša sloboda, naša snaga i ako Bog da naša pobjeda. Neka je rahmet na našeg Aliju Izetbegović, na sve šehide koji su se borili i izborili slobodu naroda u ovoj zemlji“, kazao je Izetbegović. Federalni ministar za boračka pitanja Salko Bukvarević poručio je "neka se Bosnom širim miris ljiljana iz Gradačca", a premijer TK Bego Gutić da BiH nije idealna, ali da je moramo nastaviti graditi, te da to mora biti podsjetnik na sve žrtve heroja naše domovine. Ideja za izgradnju spomenika koji je posvećen svim borcima Armije RBiH i 107. Viteške brigade proistekla je 2011. godine od Udruženja boraca "Patriotska liga" Gradačac, a cijeli projekat finansijski su podržale vlade Federacije BiH i Tuzlanskog kantona, kao i privredni subjekti i pojedinci. "Ovaj ljiljan zbog kojeg smo se danas okupili sastoji se od pet latica koje simboliziraju zonu petog bataljona, pet stubova vjere, zvijezdu petokraku, te čvrstoću i veličinu šake. Oko njega se nalazi sedam stilizovanih vojnika koji čine jačinu odbrane, odnosno sedam korpusa i sedam bataljona naše 107. Viteške brigade", rekao je Tasin Okić, predsjednik Udruženja boraca "Patriotska liga" Gradačac.

Imam Ređo ef. Sarajlić laureat najvišeg javnog priznanja Općine Novi Travnik Na svečanoj sjednici Općine Novi Travnik 14. Juna, povodom obilježavanja Dana općine, dodijeljena su priznanja najzaslužnijim građanima općine zbog njihovog doprinosa, rada i promocije zajednice. Najviše javno priznanje Općine Novi Travnik i to Plaketa povodom Dana općine je uručena Ređi ef. Sarajliću, imamu Džemata Lisac. Ove godine na sjednici općinskog vijeća je jednoglasno odlučeno da najviše priznanje ponese Ređo ef. Sarajlić zbog njegovog doprinosa vjerskom, socio – kulturnom, društvenom i obrazovnom planu, ali i medijskoj promociji i afirmaciji Novog Travnika. Ređo ef. Sarajlić radi i djeluje kao imam u džematu Lisac već 37 godina. Njegova služba nije bila ograničena samo na vjerski život, nego i uključenost u društvene tokove, umrežavanje mjesnih zajednica, humanitarni rad, međureligijski dijalog i promovisanje suživota i različitosti, medijskoj promociji, obrazovnom doprinosu i razvoju lokalne zajednice općenito. Prošle godine, njegov džemat je bio nosilac pohvale općine Novi Travnik. Ređo ef. Sarajlić je primjer da su vjerski službenici, imami jedna od najsvjetlijih tačaka bosanskohercegovačkog društva, i da mogu biti glavni pokretači promjena. Da je rad Ređe ef. Sarajlića prepoznat od strane svih stanovnika Novog Travnika, kako Bošnjaka tako i Hrvata, svjedoči i jednoglasna odluka općinskog vijeće na kojoj su vijećnici iz reda Bošnjaka ali i reda Hrvata dali podršku ovoj inicijativi. On je jedan od rijetkih, možda i jedini, koji je nosilac ovog priznanja jednoglasnom odlukom. Prilikom dodjele priznanja Ređo ef. Sarajlić je istakao: „Sa nadom u bolje sutra, ljepšu i sretniju budućnost, na dan rođenja ovog grada, želim poručiti: Neka naša srca zajednički kucaju za ovaj grad, jer nas veže ista nit, nit bivstvovanja u ovom gradu. Radimo za dobrobit svakog čovjeka, bez obzira pod kojim imenom i kožom srce kucalo, jer svi smo mi djeca od jedne pramajke i jednog praoca, stvoreni u različite rodove i plemena da se međusobno upoznajemo, pomažemo, sarađujemo i uvažavamo.“Načelnik Refik Lendo, predsjednik općinskog vijeće Fabo Stanić, a i vijećnici su čestitali Ređi ef. Sarajliću na priznaju, na radu i trudu za zajednicu, i izrazili zahvalnost za sve što je uradio za Novi Travnik.

U utorak sa akšamom nastupa mjesec zu-l-hidže. Zbog izuzetne važnosti prvih deset dana tog mjeseca, prenosimo tekst o vrijednostima i značaju mjeseca zul-hidždžeta ranije objavljen na internet-portalu Islamske zajednice. 

Esma Ćehajić (65) je svog muža iznenadila kad mu je saopćila da se prije odlaska na hadž trebaju vjenčati onako kako to rade pravi vjernici Meho (72) i Esma Ćehajić (65) bračni par iz Bihaća, svoj radni vijek su proveli u inostranstvu. Naporno su radili i često nisu imali vremena za sebe.. Kako je kod žena sentiment uvijek bio jača strana nego kod muškaraca, tako je i Esma još tad počela osjećati neku privlačnost vjeri, a posebno svetim mjestim, te je odlučila da polako štedi kako bi jednog dana sa svojim suprugom otišla na putovanje života. „Počela sam štedjeti i odvajati novac od plate još prije petnaest godina. Imala sam želju da odem na hadždž i počela skupljati potrebna sredstva. Onda sam jednog dana iznenadila supruga kazavši mu da idemo na hadždž“, priča Esma.

Prije rata na ovom prostoru je bilo oko 400 domaćinstava. Zbog prilično surovih uslova za život, te loše putne infrastrukture, ljudi su odlazili trbuhom za kruhom. Škola na Brzači počela je raditi 1979. i u nju je samo iz ovih sela išlo oko 700 učenika, dok sada u toj školi ima tek petero – šestero djece. Mevludom u Mustafa-pašinoj džamiji Krečama, koji se desio 23. jula ove godine, završeni su Dani Huseina ef. Đoze, a trajali su nešto više od dva mjeseca. Mevlud su proučili imami MIZ Goražde, a gost predavač bio je Mustafa ef. Spahić Mujke. U džematu Kreča smješteno je četrdesetak sela koja imaju zajedničko ime -Orahovice. A, ono je, kako kaže Hajrudin ef. Suljagić, nastalo od imenica orah i ovca. Naime, ovaj je kraj bio poznat po zasadima oraha i stadima ovaca koje su držali poduzetni domaćini. Oivičen je planinskim proplancima i brdima kao što su Klek, Borovac, Brdo Grad, Gradina, Hanište, Sinovac. Prema nekim istraživanjima ovaj je kraj bio naseljen i prije nekoliko hiljada godina. Ima 40 sela i zaselaka. Najveće selo je bilo Faočići u kome je živjelo oko 40 domaćinstava. Prije rata na ovom prostoru je bilo oko 400 domaćinstava. Zbog prilično surovih uslova za život, te loše putne infrastrukture, ljudi su odlazili trbuhom za kruhom. Škola na Brzači počela je raditi 1979. i u nju je samo iz ovih sela išlo oko 700 učenika, dok sada u toj školi ima tek petero – šestero djece. Kompletne porodice se iselile. Usprkos nepovoljnim uslovima za život ostajali su oni najuporniji. Nije im bilo teško pješačiti do Podgraba, Prače, Goražda. Kažimo i to da je i kćerka efendije Suljagića dr. Kerima, ljekar specijalista, tokom školovanje bila jedna od najboljih učenica i studentica. Teški uslovi za nju su bili dodatni motiv da uspije. Četrdeset tri godine imamske službe Hajrudina ef. Suljagića Najpoznatija ličnost džemata Kreča je svakako rahmetli Husein ef. Đozo, alim koji je rođen u ovdašnjem selu Bare. Između brojnih doprinosa radu Islamske zajednice izdvajamo njegovu misijsku ulogu u pokretanju lista Preporod. Naime, 1970. godine on pokreće list “Preporod” čiji je glavni i odgovorni urednik do 1972. godine. U periodu od 1976.-1979. godine Đozo je, također, iznova odgovorni urednik “Preporoda”. Po dužini imamskog staža u džematu Kreča Hajrudin ef. Suljagić je na prvom mjestu. Imamsku misiju neprekidno je obavljao 43 godine. O svom selu Orahovice i džematu Kreča s ponosom govori: „Ovaj džemat ima četiri karakteristike: Klek, dominantnu kotu koja nikad nije pala; Mustafa-pašinu džamija, jednu od najstarijih u Bosni; činjenicu da je tokom rata kroz ovaj kraj prošlo i spas našlo oko 100.000 ljudi iz istočne Bosne i istinu da je u njemu rođen naš veliki alim Husein ef. Đozo. Nekad je bilo pet punktova za islamsku pouku koju je pohađalo oko 250 djece. Danas nema ni djece pa tako ni islamske pouke. Istina, nedavno se rodilo dvoje djece, a prošlo je dosta godina kad nije rođeno niti jedno dijete.“Suljagić je u džematu od 1974. godine. Rado se prisjeća: “Kad sam došao bio je ovdje silan narod, 400 domaćinstava, 2.000 stanovnika. Sada u ovom džematu ima 90 kuća, a vrlo malo ljudi. U Krečama ima 25 kuća, ali danas niko ne živi u njima, ne loži se vatra, nema dima. Posljednji koji je živio ovdje je Salih Ruhotina, kćerka mu je bila invalid, ali sada više nema ni njeg.”

Kraj jula i početak avgusta u Prozoru su rezervisani za obilježavanje godišnjice stradanja Bošnjaka ove opštine te se na različite načine i gotovo u svim džematima organizuju određeni sadržaji te vrste. Tako je najprije u Prozoru, 29. jula proučen tradicionalni šehidski mevlud „Šehidima dova – živima opomena“. Džematlije su, zajedno sa imamima, najprije posjetili šehidsko mezarje u Mahali te proučili Jasin i dovu a nakon podne namaza u Čaršijskoj džamiji proučen je i mevlud.Dan nakon toga, u selu Lapsunj upriličeno je svečano otvorenje novoizgrađenog šehidskog spomen-obilježja. U Lapsunju je, između ostalih, tokom agresije ubijen i Haris Pilav, osmomjesečna beba i to tako što je strijeljan u naručju majke Šemse. Uz Harisa i Šemsu, na spomen-obilježju se našlo još 25 imena i prezimena ubijenih Bošnjaka Lapsunja i Družinovića, među kojima ima i onih čije kosti još uvijek nisu ni pronađene.Još jedno spomen-obilježje svečano je otvoreno i to ono u Varvari, 5. avgusta, uz prisustvo velikog broja džematlija. Na ploči se našlo 12 imena i prezimena a mjesni imam, Ibrahim-ef. Hodžić, prigodnim obraćanjem podsjetio je prisutne na važnost spomen-obilježja i pamćenja naše historije. U Prozoru je 6. avgusta upriličen tradicionalni pješački pohod na Crni vrh. Radi se o lokalitetu na koga je 31. jula 1993. godine iz srednjoškolskog centra u Prozoru, koji je tada služio kao logor za Bošnjake, izveden 51 Bošnjak. Nakon toga su povezani žicom i korišteni kao živi štit. Tom prilikom ih je čak 24 mučki ubijeno s leđa, a ostali su uz velike muke uspjeli pobjeći i spasiti živu glavu. Pješačkom pohodu prisustvuje veliki broj omladine, što je jedinstvena prilika da ih preživjeli na licu mjesta upoznaju sa svim detaljima tog kobnog dana. Konačno, 7. avgusta u Prozoru je upriličena promocija dokumentarnog filma „Živi štit“ čiju režiju potpisuje Avdo Huseinović.