Kompanija Lactalis BH, koja u okviru svoje mljekare Inmer u Gradačcu prerađuje više od 35 miliona litara mlijeka godišnje, a čak 50% gotovih proizvoda plasira na izvozna tržišta, bh. kupcima nudi novi mliječni proizvod – Domaće blago Ayran. Ovaj domaći proizvod na Vašem stolu može se naći u pakovanju od 1L i u čašici od 225 g.

 Kada se govori o posebnosti određenih dana, poput ramazana ili deset dana zu-l-hidžeta, razumljivo je kako svi ibadeti: namaz, post, sadaka, učenje Kur’ana itd. imaju posebnu vrijednost, ali je važno da vjernik bude svjestan kako je posebna drskost činiti grijeh u ovim danima Obavljanje hadža i žrtvovanje kurbana su ibadeti koji se mogu izvršiti samo u naznačenom periodu, odnosno u mjesecu zu-l-hidžetu koji je nastupio prije tri dana. Tradicionalno, muslimani širom svijeta prvih deset dana ovoga mjeseca provode u intenzivinijem ibadetu, s obzirom na to da brojni učenjaci smatraju kako se Allah, dž.š. kune ovim danima u početku sure Fedžr: “Tako Mi zore, i deset noći, i parnih i neparnih, i noći kad nestaje, zar to pametnom zakletva nije?” (El-Fedžr, 1–5). Također, poznata je predaja ashaba Ibn Abbasa, r.a., koji je kazao da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ‘’Ne postoje dani u kojima su dobra djela draža Allahu od dobrih djela u ovim danima’’ - misleći na prvih deset dana zu-l-hidžeta. Prisutni upitaše: ‘’Allahov Poslaniče, pa čak ni borba na Allahovom Putu - džihad?’’ Poslanik, s.a.v.s., je odgovorio: ‘’Čak ni borba na Allahovom Putu, osim u slučaju kada čovjek ode da se bori radi Allaha žrtvujući sebe i svoj imetak i ništa od toga ne vrati.’’ (Buhari, 2/457). Dan žrtve Kada se govori o posebnosti određenih dana, poput ramazana ili ovih, razumljivo je kako svi ibadeti: namaz, post, sadaka, učenje Kur’ana itd. imaju posebnu vrijednost, ali je važno da vjernik bude svjestan kako je posebna drskost činiti grijeh u ovim danima. Izostavljanje grijeha je važnije od pojačanog ibadeta čovjeka koji nastavlja činiti grijehe. Ovo treba imati na umu naročito što su ovi dani, zapravo, dani žrtve. Odlazak na hadž je žrtvovanje imetka, zdravlja i vremena kako bi se čovjek približio Allahu i stekao Njegovu Milost. Kakva drskost treba biti da čovjek griješi u ovim danima kada je preko hiljadu ljudi iz Bosne i Hercegovine te više od milion vjernika iz cijelog svijeta izloženo žrtvi? U ovim danima se nalazi i najvrjedniji dan u godini kada hadžije s posebnim naporom borave na visoravni Arefat. Buhari i Muslim bilježe predaju. “Došao je jedan jevrej Omeru, r.a., pa mu rekao: ‘O vladaru pravovjernih, ima jedan ajet u vašoj Knjizi koji učite, a da je nama objavljen, uzeli bismo taj dan za blagdan.’ Omer ga je upitao: ‘A koji je to ajet?’, a on reče: ‘Danas sam vam vjeru vašu usavršio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera.’ Na to Omer, r.a., odgovori: ‘Ja doista znam u kojem danu je taj ajet objavljen i mjesto na kojem je objavljen. Objavljen je Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., na Arefatu na dan džume. Bilo je to u predvečerje na Arefatu u petak.“ Čovjek koji nije na hadžu trebao bi razmisliti u kakvom stanju će provesti ovaj Dan Arefata, kada stotine hiljada duša budu tražile oprost. Također, tražeći oprost za sebe brojni vjernici toga dana na Arefatu mole za one koji su ostali kod kuća. Stoga, u kakvom stanju će čovjek biti kada ga Allah ovaj dan pogleda zbog dove njegovog prijatelja na Arefatu?Svjesni ovoga, u islamskoj tradiciji muslimani poste ovaj dan kako bi im bili izbrisani grijesi iz prošle godine i taj post je minimalna žrtva na ovaj dan. Muslim bilježi predaju: “Post Dana Arefata iskupljuje grijehe iz prošle i naredne godine, a post Dana Ašure iskupljuje od grijeha (počinjenih) u prošloj godini.” Oni koji nisu u mogućnosti postiti nastojat će u drugim ibadetima provesti ovaj dan, a jedno od lijepih djela jeste prirediti iftar onima koji poste ovaj dan. Vjernik nakon posta Dana Arefata, priprema se za Bajram i ne smije postiti prvi dan Bajrama. Najjeftiniji kurban ili najjeftinija nagrada S druge strane, ovi dani su i dani žrtve jer se prvi dan Bajrama na hiljade kurbana žrtvuje radi Allaha, dž.š. Poslanik, a.s. nam je objasnio: „Prvo s čime počinjemo prvi dan Kurban-bajrama jeste klanjanje bajrama, potom se vraćamo svojim kućama i koljemo kurban. Ko tako uradi postupio je po našem sunnetu.” (Buhari i Muslim) Kurban vjernik ne kolje radi mesa ili kako bi samo ubio životinju. “Do Allaha neće doprijeti meso njihovo i krv njihova, ali će Mu stići iskreno učinjena dobra djela vaša, tako vam ih je potčinio da biste Allaha veličali zato što vas je uputio i obraduj one koji dobra djela čine.” (El-Hadždž, 37) Dobro djelo jeste što će se izdvojiti iz imetka dio za žrtvovanje kurbana kako bi se nahranili drugi. Iskreni vjernici teže da izvrše ovaj ibadet, ovu žrtvu, kao svojevrsnu zamjenu što ne mogu izvršiti hadž. Iskrenom vjerniku ne naumpada da izbjegava ovu žrtvu kada je u prethodnoj godini kupio i pojeo na kilograme mesa u različitim prilikama. Žrtvovanje kurbana je, također, pokazatelj čovjekove iskrenosti naročito danas kada je u prilici da bira između različitih cijena i izgleda kurbana. Iskreni vjernici ne kalkulišu prilikom ovog ibadeta, odnosno ne nastoje nabaviti najjeftiniji kurban kako bi samo izvršili obavezu, jer ne žele ni kod Allaha, dž.š. najjeftiniju ili nepotpunu nagradu. Kada bi čovjek zamislio svoju nagradu kod Allaha, dž.š. shodno izgledu kurbana koje žrtvuje tokom svoga života, kakvu bi sliku imao pred sobom: prelijep prizor čistoće i raskoši ili, pak, stado prljavih i mršavih životinja čije bi meso bilo staro i samom vuku? Ne može se žrtvovati porodica radi kurbana Tokom ovih dana, naročito bajramskih, pojedinci smatraju određene radnje zabranjenim ili, pak, strogo obaveznim. Preporuka Poslanika, a.s. da se ne sijeku nokti i da se čovjek ne brije u ovim danima nije stroga obaveza. Drugim riječima, osoba čiji izgled utječe na poslovne obaveze može se brijati, šišati i sjeći nokte u ovim danima. Podjela kurbanskog mesa na tri dijela: za svoju porodicu, za komšije i rodbinu te za siromašne osobe je preporučljiva, ali nije stroga obaveza, odnosno čovjek može podijeliti cijeli svoj kurban. Također, neki smatraju kurban strogom obavezom čime mogu dovesti u nepovoljan položaj svoju porodicu. Naime, svaki ibadet u islamu koji iziskuje sredstva nije obaveza onome ko nije u stanju obezbijediti ta sredstva. U tom kontekstu, čovjek čija porodica živi u teškoj materijalnoj situaciji ili je prezadužen nije obavezan klati kurban. Kurban kolje onaj ko je u mogućnosti. Prema nekim učenjacima mora imati čak vrijednost nisaba za zekat. Ipak, u našoj tradiciji kurban žrtvuju i oni koji nisu imućni, ali imaju dovoljno sredstava za izvršenje ovog ibadeta. Stoga, svaki čovjek najbolje poznaje svoje mogućnosti. Niko ne treba otežavati svoj i život porodice smatrajući da rodbina i komšiluk očekuju od njega klanje kurbana.

Hadžije iz Bosne i Hercegovine koji u organizaciji Ureda za hadž i umru Rijaseta IZ BiH obavljaju 5. islamsku dužnost, hadž, u Meki vrše završne pripreme za izlazak na Arefat.

Bacanjem 250 ruža i učenjem Jasina, preživjele žrtve i porodice ubijenih će 22. augusta, u organizaciji Udruženja logoraša "Prijedor92" i "Kozarac", obilježiti 26. godišnjicu stravičnog zločina nad logorašima na Korićanskim stijenama. 

Na današnjoj sjednici Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini usvojen je Takvim za 2019. godinu i estimacija vremena za Skandinaviju.

Sve hadžije koji u organizaciji Ureda za hadž i umru Rijaseta IZ u BiH ove godine izvršavaju hadž obavili su obrede umre i oslobodili se ihrama. Postepeno se pripremaju za odlazak na Arefat. Džumu namaz u mesdžidu hotela Lamar Ajyad je predvodio rukovodilac Ureda Nezim Halilović Muderris.  

Direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove donio je poseban Program inspekcijskih aktivnosti federalnih i kantonalnih veterinarskih inspektora u cilju poboljšanja epizootiološke situacije u FBiH za period od 1. augusta do 31. decembra, a koji je upućen svim kantonalnim upravama za inspekcijske poslove.

Predsjednik i sekretar MKSJ-a, Carmel Agius i John Hocking, prisustvovali su 22. komemoraciji za žrtve genocida u Srebrenici, održanoj u Memorijalnom centru Potočari u Bosni i Hercegovini, i odali poštu žrtvama i članovima njihovih porodica. Nakon komemoracije, održan je ispraćaj na kojem su sahranjeni posmrtni ostaci 71 osobe.

U proteklih petnaest dana pred Komisijom za hifz Rijaseta cijeli Kur'an je proučio softa Osman Malkić.

U proteklih petnaest dana pred Komisijom za hifz Rijaseta cijeli Kur'an je proučio softa Osman Malkić.

U novom izdanju Preporoda od 15. augusta čitajte:     

Rijasetova akcija organiziranog klanja kurbana je jedan od projekata koja konkretno pomaže održivi ostanak bošnjačkih povratnika, te svojim efektima pomaže učenicima, studentima i svim generacijama i grupama socijalno-ugroženih stanovnika BiH.

Prva grupa hadžija iz Bosne i Hercegovine stigli su iz Medine u Meku.

Hermeneutika: Obredi hadža i duhovno putovanje

večanosti prisustvovao dr. Husein-ef. Kavazović, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH  BIHAĆ, 21. juli - Nakon što su gotovo sedamnaest godina strpljivo čekali administrativne dozvole i ostale potrebne dokumente, a zatim ubrzano krenuli u izgradnju nove džamije kojoj su, zbog velikog broja donacija koje su pristizale isključivo od lokalnog krajiškog stanovništva, dali ime „Nafaka džamija“ danas je otvorena novosagrađena džamija u bihaćkom naselju Ribić. Izgradnja ovog veleljepnog zdanja trajala je samo godinu dana. Zahvaljujući velikom trudu i naporu mještana naselja Ribić i svesrdne pomoći njihovih komšija iz susjednih mjesnih zajednica ali i drugih gradova Bosanske krajine, džamija je završena za samo godinu dana. Otvorenju džamije prisustvovale su brojne zvanice, među kojima i Šuhret Fazlić gradonačelnik Bihaća, Husein Rošić premijer Unsko-sanskog kantona, Šemsudin Dedić, federalni ministar poljoprivrede i najznačajniji gost koji je uvijek rado viđen u Krajini, dr. Husein-ef. Kavazović, reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH.  Reisu-l-ulema naglasio značaj čovjeka Pohvalivši narod Krajine ističući kako su se iz ovog dijela Bosne i Hercegovine kroz historiju pojavljivale inteligentne, hrabre, iskrene i vrijedne ličnosti kakav je bio i reisu-l-ulema Džemaludin-ef. Čaušević, reisu-l-ulema je istako značaj istinske uleme i predvodnika u narodu, kazavši da oni uvijek moraju biti posvećeni čovjeku kao jedinki i narodu kao zajednici. „Nemojte nikada izdati svoju vjeru, niti božiju i Poslanikovu riječ a on je kazao da je poslan da usavrši moral kod ljudi. Došao je da nam kaže da ovaj život ko provede moralne vrline i vrijednosti bit će nagrađen na oba svijeta. Neće Bog oprostiti nikome uvredu kojom uvrijedi svoga brata i sestru. Hoće oprostiti namaz koji propustima, a svi smo ih propustali. Hoće oprostiti i zekjat koji nismo dali, a svi smo to ponekad zanemarili. Hoće propustiti i neku drugu naredbu koju nam je pojedinačno naredio. Ali želim vama ovdje u Krajini, posebno vama, kazati da Bog dragi neće hakove među ljudima svoditi, već će ih oni sami morati svesti. Zato je isuviše važan onaj hadis u kojem se kaže da niko neće biti istinski vjernik ukoliko ne bude volio svome bratu i sestri ono što voli i samom sebi“, kazao je reisu-l-ulema Kavazović Reisu-l-ulema je posebno istakao značaj gradnje džamija, ali podcrtao kako je moral ono zbog čega je poslan Muhammed, s.a.v.s., kazavši da su dobra djela ono što nam danas najviše treba. „Kaže dragi Bog: 'Nema mnogo dobra u vašim tajnim, javnim ili bilo kakvim drugim sašaptavanjima, planovima, osim onih koji milostinju daju, koji dobra djela čine i koji čine da poprave odnose među ljudima'. Vidite, u ovom kur'anskom ajetu dragi Bog nije nabrojao ni namaz, ni zekjat, ni post ni hadždž, ali je izdvojio ove tri stvari koje su bitne i važne. Zašto su one bitne i važne? Zato što one govore o nama, o ljudima. O božijem stvorenju, o onome koga je Bog svojim rukama sazdao. Onoga koga je Allah, dž.š., stvorio od one ilovače, koju kada spomenemo mislimo da je ta ilovača tako bezvrijedna. A ustvari, vidite, Bog dragi je dao i to nauka zna i oni koji se naukom bave, da jedino je ta ilovača sposoban da integriše bitne komponente života. A Allah dragi kaže – čovjeka smo stvorili od ilovače. Zato kada govorimo o čovjeku, trebamo znati slijedeće i ja vama ovdje u Bihaću želim na to skrenuti pažnju. Zapamtite, čovjek se ne rađa. Donose nas na svijet naše majke, ali još nismo čovjek. Čovjekom se postaje. Valja postati čovjek. Valja podići čovjeka.“ – kazao je Reisu-l-ulema dr. Husein-ef. Kavazović Zajednica najveći investitor u Bihaću Kazavši da na izjave mržnje koje su u proteklih nekoliko dana upućene Bošnjacima iz manjeg bh entiteta, treba odgovoriti s još većom ljubavlju i brigom prema džamijama, Mensur-ef. Ćehić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Bihać je istakao kako Bošnjaci trebaju raditi na izgradnji sistema koji će takvima, koji vrijeđaju bošnjačke svetinje i šire mržnju prema njima, stati u kraj.  „Islamska zajednica je dobar primjer kako treba graditi društvo i državu. Gotovo da nema džamije na području Medžlisa IZ Bihać, a da nije temeljno rekonstruisanja ili iz temelja, nakon što je porušena, nanovo izgrađena. Dakle, možemo doći do zaključka da je na području grada Bihaća, Medžlis IZ Bihać u proteklih 20 godina, najveći investitor u infrastrukturnu izgradnju“, kazao je Ćehić. Mujo-ef. Spahić je imam koji preko tri decenije vodi brigu o duhovnom životu naselja Ribić, i njegovih mještana, u svom obraćanju je istakao kako džamija, kao središte vjerskog, obrednog, društvenog, obrazovnog, odgojnog, kulturnog i sveukpnog života, treba da bude utočište, garant i simbol džemata i zajednice koju drži na okupu.  „Iz džamije muslimani kreću u svoj bračni, porodični, komšijski i svekoliki život. U džamijama se postavljaju i ostvaruju sve čovjekove pojedinačne i kolektivne mogućnsosti. Kroz džamiju i džemat muslimani jedni druge bolje upoznaju, približavaju i prilagođavaju svoje potrebe i stavove i udružuju se u postizanju određenih planova i ciljeva, te kroz saradnju i komunikaciju učvršćuju svoje bratske odnose“, kazao je Spahić Na kraju svečanosti, reisu-l-ulema dr. Husein-ef. Kavazović uručio je vakufname trojici vakufa koji su dali najviše sredstava za izgradnju džamije - Sakib Hadžić je dao 35.000 km a s obzirom da je umro nije mu uručena vakufnama već će naknadno biti uručena njegovom sinu, Muharem Trešnjićkoji je za džamiju također izdvojio 35.000km i vlasnik poduzeća Ilma d.o.o koji je donirao 25.000 km. S obzirom da je Muharem, pored donacije koju je dao u novcu i fizički se angažirao, te radeći na džamiji dodatno pridonio njenoj izgradnji, njemu je pripala čast da prvi otvori objekat nove ljepotice u Ribiću, a reisu-l-ulema Kavazović mu je lično uručio ključeve- Tako je činom otključavanja ova džamija i zvanično otvorena, nakon čega je u njoj klanjan prvi namaz.

Miralem-ef. Golać (1978) iz Gračanice završio je Behram-begovu medresu u Tuzli, IPF u Zenici i FIN u Sarajevu. Radio kao vjeroučitelj u osnovnoj školi šest godina. U periodu 2001-2015. bio je imam u džematu Golaći MIZ Gračanica, a od 2015. imam džemata Lipa u Gračanici