Mediji moraju biti u službi zaštite ženskih ljudskih prava

Statistički podaci koji ukazuju na to da je nasilje nad ženama i dalje veliki problem u bh. društvu trebaju alarmirati institucije i nevladine organizacije da više rade na podizanju javne svijesti i na edukaciji žena o mehanizmima zaštite, istaknuto je na javnoj diskusiji "Mapiranje ljudskih prava u medijima s fokusom na prava žena", koja je održana u Mostaru.

Na diskusiji je adresirano nekoliko pitanja koja se tiču medijskog izvještavanja o ženama koje su pretrpjele rodno zasnovano nasilje, kao jednoj od najosjetljivijih grupacija u bh. društvu, ali o ulozi institucija vlasti, nevladinih organizacija i medija u promociji i zaštiti ženskih ljudskih prava u BiH, saopćeno je iz udruženja BH novinari.

Član Upravnog odobra BH novinara Faruk Kajtaz naglasio je da novinari površno izvještavaju o ljudskim pravima, što zbog stresnog, obimnog posla i brzine kojom danas rade, kao i zbog nepoznavanje same tematike.

- Prava žena u medijima su veoma zanimljiva tema, jer na prvu kada pogledate to se ne čini kao problem, međutim kada počnete da analizirate medijske sadržaje jasno vam je da su tekstovi senzacionalistički, puni predrasuda i stereotipa - ustvrdio je Kajtaz.

On smatra kako bi medijski uposlenici trebali detaljnije i kontinuirano izvještavati o rodno zasnovanom nasilju, upravo zbog njihove uloge u kreiranju javne svijesti.

Istraživač Centra za edukaciju "Pro Educa" Srđan Puhalo predstavio je rezultate istraživanja o pravima žena koji pokazuju da je 76.9 posto ispitanica tokom anketiranja navelo da je doživjelo viku i galamu, a da je njih 68.5 posto bilo žrtva šamaranja, odnosno fizičkog nasilja.

- Porazni su podaci koji govore da 47 posto žena ne reagira kada doživi nasilje, jer se nada da se ono više neće ponoviti, što istovremeno signalizira nasilniku da djelo može ponoviti a da ga za to nitko neće teretiti - upozorio je Puhalo, dodavši da istraživanje pokazuje da bi samo 12 posto žena prijavilo nasilje odmah čim se dogodi, dok bi njih 43,5 posto to uradilo tek nakon višegodišnjeg maltretiranja.

Arnela Buzaljko iz Udruženja "Žena BiH" govorila je o radu Sigurne kuća u Mostaru, kazavši kako je saradnja s centrima za socijalni rad i policijom odlična, ali problem su sljedeće instance, odnosno sudovi koji obično za počinitelje nasilja izriču uvjetne kazne.

- Žene žrtve nasilje veoma često se kroz medijske sadržaje manipulativno prikazuju kao netko ko je svojim ponašanjem izazvao nasilje. Potrebna nam je intenzivnija interakcija između medija i nevladinog sektora koji se bavi pravima žena, što može doprinijeti profesionalnom i etičkom izvještavanju o ovom problemu - smatra Buzaljko.

Ona je upozorila i na probleme finansiranja organizacije koje se bave zaštitom žene koje su pretrpjele neki od oblika nasilja. Te organizacije uglavnom se finansiraju donacijama, dok same institucije vlasti u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK) nemaju dostupne mehanizme za financsjsku podršku tim organizacijama.

Učesnici diskusija složili su se da je nasilje nad ženama problem cijelog društva i da se u njegovo rješavanje moraju uključiti svi članovi bh. društva, od institucija vlasti, preko nevladinih organizacija do medija koji trebaju djelovati na preventivan način, a ne da se nasiljem bave tek nakon što se ono dogodilo.

Također, aključili su da je neophodno raditi na edukaciji žena i djevojčica kako bi bile upoznate s rodno zasnovanim nasiljem i njegovim pojavnim oblicima, ali i mehanizmima zaštite ženskih ljudskih prava.

Javna diskusija održana u Mostaru dio je projekta "Mediji za ljudska prava" koji implementira Udruženje/udruga BH novinari u saradnji s Evropskom federacijom novinara i Centrom za edukaciju ProEduca, a uz finansijsku podršku Evropske unije.

(Fena)