Gostujući u posljednjem izdanju emisije "O tome se priča" koja je u programu radija BIR emitovana 06. februara, bosanski franjevac fra Mirko Majdandžić je kazao da je kod svakog vjernika uključena ljubav ljubav prema drugom čovjeku, ali da nam je potrebno da pričamo o tome što smo pomalo gurnuli u stranu, a to je suživot.

U Egiptu je počeo prvi festival kojeg organizira Organizacija islamske saradnje (OIC) s ciljem jačanja veza među zemljama članicama, javlja Anadolu Agency (AA).

Veliki imam i šejh Univerziteta Al-Azhar u Kairu Ahmed al-Tajjib i poglavar Rimokatoličke crkve papa Franjo potpisali su 04. februara u Abu Dhabiju Povelju o ljudskom bratstvu radi svjetskog mira i suživota.

Nogometašica u Švedskoj je doživjela brojne neprijatnosti i uvrede nakon što je prešla na islam. Naime, 19-godišnja Ronja Andersson je bila izložena brojnim teškim prijetnjama i uvredama tokom proteklih sedam mjeseci nakon prelaska na islam.

Delegacija Islamske zajednice u BiH na čelu sa muftijom Islamske zajednice Bošnjaka u Evropi izvan domovinskih zemalja Osman ef. Kozlićem nalazi se u zvaničnoj posjeti Evropskom parlamentu u Briselu.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović obišao je danas Topčić Polje kod Zenice, kojeg su i ove godine usljed obilnih padavina u nedjelju pogodile poplave te je nabujala rijeka odnijela dio puta.

Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović sastao se s komandantom Snaga Evropske unije za Operaciju „Althea“ i zamjenikom vrhovnog komandanta Savezničkih snaga za Evropu, generalom Jamesom Everardom.

Povodom članka Armina Osmančevića od 25.01.2019. godine pod naslovom „Vakuf IZ Štokholm može ubrzo biti oduzet, članovi nisu upoznati o tome,” upravni odbor Bosanske Islamske zajednice Štokholm je na svojoj sjednici 27. januara 2019. godine odlučio da najodlučnije odbaci određene navode Osmančevića, i smatra ih isključivo ličnim i pogrešnim tumačenjima.

Sarajevo se danas prisjeća svih onih koji su dali život za slobodu i domovinu, ali i stravičnog zločina na sarajevskoj pijaci Markale kada je prije 25 godina ubijeno 68, a ranjeno 142 sugrađana.

Apelaciono vijeće Državnog suda odredilo je da 12. februara počne izvođenje dokaza na obnovljenom suđenju Radetu Vlasenku zbog zločina protiv čovječnosti počinjenog na području Prijedora.

U Sarajevu se danas obilježava 25 godina od prvog masakra koji se desio na sarajevskoj pijaci Markale. 5. februara 1994. godine u podnevnim satima projektil kalibra 120 milimetara ispaljen je sa srpskih položaja na području sela Mrkovići koji je pao na gradsku pijacu Markale u blizini koje je u tom trenutku bilo više stotina ljudi. Tim povodom prenosimo tekst sedmičnika Dani iz marta 2002. godine. Autor je Emir Suljagić koji je bio jedini novinar u sudnici Tribunala koji je pratio proces protiv Stanislava Galića jednog od dvojice najodgovornijih srpskih "vojskovođa" za opsadu Sarajeva.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izjavio je u utorak da još nije vidio prihvatljiv plan za stvaranje sigurne zone u sjeveroistočnoj Siriji, tri sedmice nakon što je američki predsjednik Donald Trump predložio uspostavu takve zone.

Humanitarna organizacija „Pomozi.ba“ 9. februara u Sarajevo City Centru (SCC) organizira slatki bazar za dječake Ammara i Davuda.

Za porodicu Camić iz Tuzle početak 2019. godine ostat će zapamćen po putovanju koje ih je obogatilo na najposebniji način i učinilo da posebne blagodati umre dožive zajedno.

Zenički bacač kugle Mesud Pezer pobijedio je večeras u švedskom Stockholmu s dužinom 20.57 metara, što je i novi rekord ovog mitinga iz Grand prix serije.

Dolmabahče, veleljepni dvorac na obali Bosfora bio je centar Osmanske države od sredine 19. stoljeća do 1924. godine kada je Osmanska država nestala sa historijske scene. Dvorac je danas jedan od najatraktivnijih i najposjećenijih muzeja u Istanbulu. Dao ga je izgraditi sultan Abdulmedžid 1. s ciljem da pokaže zaokret osmanske politike i njeno približavanje Evropi. Po uzoru na pariški Louvre i londonsku Buckinghamsku palaču projektovali su ga armenski arhitekti iz obitelji Balyan koja je već tradicionalno činila arhitektonsku dvorsku elitu Osmanske države. Nakon više stoljeća, sjedište države i sultana više nije bio orijentalni dvorac Topkapi već evropski dvorac pun rasipničke nakićenosti i luksuza. Dolmabahče ima površinu od 45.000 m2 (11.1 hektara) i sadrži 285 soba, 46 dvorana, 6 kupatila (hamama) i 68 toaleta. S ciljem stvaranja novog stila, eklektični elementi baroka, rokokoa i neoklasicizma spojeni su s tradicionalnom osmanskom arhitekturom. Vanjski izgled i dekor dvorca odražavaju sve veći uticaj evropskih stilova i standarda na osmansku kulturu i umjetnost tokom perioda Tanzimata. S druge strane, funkcionalno, dvorac zadržava elemente tradicionalnog života osmanske palače, kao i obilježja tradicionalnih turskih kuća. Prostor za javno predstavljanje ili selamluk u južnom krilu je strukturno strogo odvojen od harema u sjevernom krilu koji služi kao privatno područje za sultana i njegovu porodicu. Dva funkcionalna područja su odvojena velikom svečanom dvoranom površine od 2.000 m2 (22.000 kvadratnih metara) i 36 metara visokom kupolom. Izgradnja Dolmabahčea je koštala pet miliona zlatnih lira, ili 35 tona zlata, što je otprilike ekvivalent 1,5 milijardi američkih dolara današnje vrijednosti. Ova suma je odgovarala približno četvrtini godišnjih poreskih prihoda Osmanske države. Izgradnja je finansirana tako što je osmanska valuta obezvrijeđena stalnim štampanjem papirnog novca kao i stranim kreditima. Enormni troškovi stavili su ogroman teret na državnu riznicu i doprinijeli pogoršanju finansijske situacije Osmanske države, koja je naposljetku finansijski propala. Država je 1875. godina proglasila bankrot i nesposobnost da vraća kredite evropskim povjeriocima. Osmanska država je izgubila ekonomsku samostalnost jer je 1881. godine osnovana Uprava za osmanski javni dug koju su vodili evropski finansijski eksperti te tako kontrolirali većinu ekonomskih kretanja unutar Osmanske države. Vrlo tešku situaciju u kojoj se našla država jasno potvrđuje činjenica da je jedan od najznačajnijih sultana toga vremena (kraj 19. stoljeća) Abdulhamid 2. zbog straha od atentata i napada s mora napustio Dolmabahče dvorac i svoju rezidenciju premjestio u novoizgrađeni dvorac Yildiz.