Finalno takmičenje u inovacijama Transformers Roadshow Islamske razvojne banke (IsDB) počelo je danas u okviru trećeg dana Sarajevo Halal Fair-a (SHF) 2019. Takmičenje su svečano otvorili Abdulah Skaka, gradonačelnik Sarajeva, dr. Sindi Hayat, članica žirija i savjetnica predsjednika Islamske razvojne banke (IsDB) i Amer Bukvić, predsjednik Uprave Bosna Bank International. Većinski dioničar Bosna Bank International d.d. Sarajevo odlučio je dati priliku i nagraditi najbolje inovatore i poduzetnike iz zemalja regiona. Cilj takmičenja je prepoznati inovatore, naučnike i poduzetnike sa idejama koje mogu podržati jedan ili više Ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih nacija (UN), povezati ih sa onima koji mogu prenijeti relevantno znanje i podršku, uključujući finansiranje, te koji im mogu ponuditi nove poslovne mogućnosti ili jednostavno strateške savjete. „Ovo je značajan projekat za Sarajevo. Gradska uprava ulaže puno u edukaciju mladih ljudi posebno u oblasti inovacija i promocije inovativnih. Tako će biti i u perspektivi. Vjerujem da će jedan ovakav projekat koji se danas realizuje pokazati svu kreativnost mladih ljudi i sve ono što BiH ima“, kazao je Abdulah Skaka, gradonačelnik Sarajeva. Dr. Hayat Sindi članica žirija i savjetnica predsjednika Islamske razvojne banke (IsDB) za nauku, tehnologiju i inovacije kazala je da joj je velika čast što je danas u Sarajevu i što će otkriti prave talente u BiH. Predstavila je i aktivnosti u okviru IsDB Engage Platforme i Transform Fonda vrijednog 500 miliona američkih dolara. „Svake godine početkom aprila bude otvoren javni poziv na koji mogu aplicirati svi bez obzira na dio svijeta iz kojeg dolaze i bez obzira na oblast iz koje je projekat. Fokus je na iskorijenjivanju gladi, zdravstvu, edukaciji, čistoj vodi, čistoj energiji i industriji i inovacijama. Upravo današnjim događajem želimo vas ohrabriti da se prijavite na sljedeći javni poziv. Mi ćemo biti tu za vas, pružit ćemo vam savjetodavnu podršku, jer ako vi uspijete uspjet ćemo i mi. Mi smo vaši partneri. Današnji pobjednici će imati priliku prisustvovati edukaciji i upoznati inovatore iz čitavog svijeta“, rekla je Sindi. Amer Bukvić, predsjednik Uprave BBI banke istaknuo je veliki značaj ovog takmičenja ne samo za Sarajevo nego i za čitav region. „Ovaj region je pun uspješnih ljudi u raznim oblastima koji su poznati u cijelom svijetu. Bilo da pogledate u oblasti sporta, nauke i liderstva prepoznat ćete imena upravo iz ovog regiona. Dobra ideja je samo mali segment ka uspjehu. Da biste postigli velike stvari morate imati četiri osnovne karakteristike- upornost, hrabrost, posvetiti se cjeloživotnom učenju i ono što je jako bitno za IsDB i BBI banku je da talente tražimo u svim dijelovima, ne zanemarujemo ruralne oblasti i dajemo podršku kroz ovakve projekte svim mladim ljudima sa dobrim idejama“, kazao je Bukvić. Priliku za predstavljanje u finalu dobilo je 15 inovativnih projekata, za koje je selekcijom utvrđeno da zadovoljavaju uvjete i kriterije ovog takmičenja.Tri najbolja projekta prema ocjeni stručnog žirija će dobiti novčanu nagradu od po 3.000 američkih dolara i priliku da se predstave na svjetskom takmičenju u inovacijama u Senegalu.

U Ensar džamiji u Zenici danas je održana hafiska dova povodom uspješnog završetka hifza Damira Gičevića iz Zenice. U prisustvu 15 hafiza i velikog broja vjernika dobrodošlicu je poželio glavni imam Medžlisa Islamske zajednice (IZ) Zenica Jakub ef. Salkica, dok je o fadiletima učenja Kur'ana i vrijednosti koje Kur'an nudi vjerniku u svakodnevnom životu govorio muftija zenički hafiz Mevludin ef. Dizdarević. U ime Komisije za polaganje hifza pri Rijasetu Islamske zajednice u BiH diplomu hafizu uručio je hafiz Dževad ef. Hrvačić, izaslanik Reisu-l-uleme, čestitajući hafizu, njegovoj porodici, muhafizu, Medžlisu i Muftijstvu. Damir Gičević rođen je 05. 11. 1980. godine u Kosovskoj Mitrovici. Osnovnu školu završio je u Njemačkoj, a nakon toga Gimnaziju u Cazinu. U Siriji uči arapski jezik i upisuje Šerijatski fakultet na odjelu Azhara u Damasku. Za vrijeme boravka u Damasku učio je Kur'an kod mnogih šejhova, a kruna na putu učenja Kur'ana je hatma koju je proučio kod šejha Kurejma Radžiha (šejhu-l-kurra Šama), nakon čega mu šejh dodjeljuje idžazetnamu. Na Univerzitetu "Kasim" u Saudijskoj Arabiji završio je Šerijatski fakultet i aktivno učestvovao u organizovanju i održavanju halki Kur'ana. Oženjen je i otac petero djece. Polaganje hifza uspješno je završio pred komisijom Rijaseta Islamske Zajednice u Sarajevu 30. augusta 2019. godine. Muhaffiz hafizu Damiru bio je muftija zenički hafiz Mevludin ef. Dizdarević.

Reisu-l-ulema Islamske zajednice (IZ) u BiH Husein ef. Kavazović i delegacija koju čine muftija IZ Bošnjaka za Zapadnu Evropu Osman ef. Kozlić, direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu Razim Čolić, šef Odjela za Zapadni svijet Dževada Šuško i šef  Kancelarije reisu-l-uleme Rifat Fetić, borave u trodnevnoj posjeti Berlinu. U pratnji delegacije bio je i Meho Travljanin, predsjednik džemata “Islamski kulturni centar Berlin”. Tokom ove posjete reisu-l-ulema se susreo u Upravi za kulturu i Evropu pri Senatu u Berlinu sa Hartmutom Rheinom opunomoćenim za crkve, vjerske zajednice i zajednice drugih svjetonazora, te razgovarao o statusu IZ Bošnjaka u Njemačkoj, s posebnim osvrtom na Berlin. U cilju priznavanja Islamske zajednice Bošnjaka kao vjerske zajednice umjesto sadašnjeg njenog statusa kao udruženja građana, gospodin Rhein je kazao kako iskustvo institucionalnog rada Islamske zajednice u BiH može biti od velike koristi na ovom putu, te da je organizacija Muftijstva za Zapadnu Evropu vrlo značajna. Prema njegovim riječima, muslimani porijeklom iz BiH su, za razliku od nekih drugih muslimanskih zajednica, dobro integrirani u njemačko društvo, organizirani i potpuno je razumljivo njihovo nastojanje da svoju organizaciju podignu na veći nivo. Zanimao se za koncept obrazovanja koji je aktuelan u visokoobrazovnim institucijama IZ u BiH, te naglasio da Bošnjaci uživaju poseban ugled u Njemačkoj. Na sastanku u Ministarstvu unutrašnjih poslova Savezne Republike Njemačke delegacija Islamske zajednice se sastala sa državnim sekretarom prof. dr. Günterom Kringsom iz CDU-a i njegovim saradnicima, koji je ukazao na važnost inteziviranja saradnje IZ Bošnjaka u Njemačkoj sa saveznim pokrajinama, s obzirom da je priznavanje vjerskih zajednica unutar njihovih ingerencija. Istakao je spremnost ovog ministarstva da pruži podršku u ovom procesu, a vrlo važno pitanje jeste pitanje vjeronauke u školama, u okviru koje se treba na ispravan način izučavati islam. Gabriel Goltz, prisutan na sastanku u ime Njemačke konferencije o islamu, kazao je kako je uspostavljanje muftijstva na predvođenog s muftijom Osmanom ef. Kozlićem važan iskorak i olakšavajuća okolnost u daljnjoj saradnji sa IZ Bošnjaka u Njemačkoj. Reisu-l-ulema je podsjetio prisutne da IZ u BiH ima veliko iskustvo rada u multireligijskom i multikulturalnom društvu, te da u tom kontekstu može imati i pozitivan utjecaj na druge muslimane u Njemačkoj. Posebna zahvala u ime delegacije Islamske zajednice u BiH upućena je Fondaciji Konrad Adenauer, koja pomaže Islamskoj zajednici u implementaciji projekata od šireg društvenog značaja. Također, Islamska zajednica u BiH ima uspješnu i konkretnu saradnju s Njemačkom ambasadom u BiH na realizaciji određenih projekata. Delagaciju Islamske zajednice primio je i Hermann Gröhe, član njemačkog Bundestaga, koji je kazao kako je upoznat sa značajem IZ u BiH, kao i u Njemačkoj, te istakao iskustvo IZ u oblasti teološkog obrazovanja, naročito imama. On se zanimao koliko vjerske zajednice u BiH mogu doprinijeti pomirenju naroda, a nakon razgovora s reisu-l-ulemom i članovima delegacije dobio je važne informacije o međureligijskoj saradnji kroz Međureligijsko vijeće u BiH. Međureligijski dijalog je bila tema sastanka reisu-l-uleme s apostolskim nuncijem nadbiskupom Nikolom Eterovićem, koji je od 2013. godine ambasador Vatikana u Njemačkoj. Nadbiskup Eterović je kazao kako u javnosti indoktrinalne interpretacije islama štete muslimanima u Njemačkoj te održavaju predrasude o islamu. U tom kontekstu, naglasio je potrebu većeg angažmana islamskih intelektualaca na ispravnoj promociji islamskih vrijednosti. Kada je riječ o statusu religije u Njemačkoj, u kojoj važi princip odvajanja religije i države, objasnio je na primjeru organizacije vjeronauke da situacija ovisi o politici saveznih pokrajina.    

Na Trebeviću je pronađeno 175 mina i devet komada neeksplodiranih ubojnih sredstava u sklopu projekta Sarajevo bez mina do 2020. godine.

Nakon održane hutbe u petak, 27. septembra,  u džematu Islamski kulturni centar Bošnjaka u Berlinu, reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović se u večernjim satima obratio džematlijama u sali ovog centra, za koje je džemat organizirao druženje u povodu obilježavanja 30. godišnjice džemata.   Imam džemata Advan ef. Ljevaković je u uvodu ove tribine opisao džemat u Berlinu kao zajednicu darežljivih i aktivnih vjernika, a jubilej u reprezentativnoj zgradi u centru Berlina svjedoči njihovu požrtvovanost da čuvaju svoj identitet i budu korisni članovi njemačkog društva. Naime, zgrada centra od nekoliko višespratnih povezanih zgrada sadrži, pored džamijskog prostora, salu, učionice, kancelarije, kafeteriju i druge prostorije.   "Kuća je ogledalo domaćina, stoga je i ovaj centar ogledalo svih nas. Možemo samo zamoliti Allaha da nam primi ono što smo izgradili, jer možemo mi mnogo toga napraviti, ali molimo Allaha da nam primi dobro djelo, kao što su učili i Ibrahim i njegov sin gradeći Kabu: Rabbena tekabbel minna...", kazao je Ljevaković.   Reisu-l-ulema Kavazović, koji je ranije ostavio jak dojam na vjernike svojom hutbom, u svom obraćanju potencirao je teme koje su važne za Bošnjake, kako u BiH tako i u dijaspori.   "Svako od nas može biti vjernik, ali biti musliman znači pripadati zajednici i džematu. Nema muslimana bez džemata. Ovaj datum je ustvari naš kolektivni identitet. Vi ste puno učinili... ovdje sjede ljudi koji su od svog imetka, svog vremena odvajali i gradili ovu zajednicu. Temelj ove zajednice niste postavili samo radi sebe, već je tada bila projekcija da ovo bude zajednica koja će trajati, u kojoj će se rađati naša djeca i da je ovo zajednica za muslimane koji se tek trebju roditi. Bošnjaci gdje god bili i gdje god se rađali nose u svom zavežljaju i dio za džamiju. Bez obzira kada ste došli ovdje u vašoj svijesti je bilo da se gradi džamija. Džamija je naš dom. Pogledajte: gdje god da krenete, od Australije do Amerike teško negdje možete slobodno otvoriti vrata i sresti nekoga ko će vas srdačno dočekati osim u našim džamijama", kazao je reisu-l-ulema.   Prvim obavezama svakog muslimana u dijaspori reisu-l-ulema je imenovao čuvanje porodice i Islamske zajednice. Također, istakao je važnost da Bošnjaci u Njemačkoj budu primjer dobrih građana, te da se Bosna  gradi na temeljima poštivanja drugih.   "Nije pitanje čuvanja Bosne samo pitanje džamije, već i crkava, katedrala, sinagoga. Sve su to bosanske džamije, i crkve, i sinagoge i o svemu tome moramo voditi brigu. Zašto? Zato što je to prava BiH. Danas sam se uvjerio, obilazeći institucije u Njemačkoj, kao i na drugim mjestima, da ljudi imaju poštovanje kada se spomenu Bošnjaci i prepoznaju ih kao zajednicu moralnih, čestitih i vrijednih ljudi koji unaprjeđuju društvo u kojem se nalaze", istakao je reisu-l-ulema.    {galerija}2019-09-28-Kavazovic-Berlin{/galerija}   Prisutnima se obratio i muftija IZ Bošnjaka za Zapadnu Evropu koji je pozvao i džematlije u Berlinu da zajedno institucionalni grade svoju budućnost u Evropi.   "Trebamo biti spremni da se bavimo stvarnim problemima, a to je kako ćemo odgojiti naše mlade koji odrastaju ovdje, da čuvaju svoju vjeru i tradiciju i budu korisni članovi ovog društva. Niko nama ne može učiniti zlo, ako mi to ne dopustimo", poručio je muftija Kozlić.   Obradovani posjetom reisu-l-uleme, džematlije su istakle da su ih dojmile njegove poruke, koje je uputio kroz svoju hutbu i obraćanje.   Damir Kržić je kazao kako je važno što je reisu-l-ulema istakao važnost očuvanja međusobnih veza: "Ukazao je na potrebu našeg jedinstva, brigu nas samih o sebi, ali i našem narodu."   Vahidin Jelešković je kazao: "Ako brinemo o svojoj budućnosti, onda trebamo razmisliti o ovim porukama reisu-l-uleme. Rekao bih da IZ igra važniju ulogu u inozemstvu, jer nam džemati pružaju utočište za naše porodice, naš nacionalni i kulturni identitet."   "Živim u Berlinu od 1998. godine. Zaista mi je drago da je reisu-l-ulema posjetio naš centar. Dojmilo me razmišljanje reisu-l-uleme da budemo najbolji reprezenti muslimana na Zapadu te da ne postoji vaz kojima bismo otvorili srce naših komšija osim našim djelima", kazao je Vehid Osmanović.   "Pored toga što je to čast, jer vam se time pridaje posebna pažnja, posjete i poruke reisu-l-uleme posebno djeluju na džematlije.Vrlo su važne poruke da se kao Bošnjaci ne dijelimo na Sandžaklije, Podrinjce, Hercegovce itd.", istakao je Hasanović koji je došao iz Bratunca u Njemačku.   Suad Hodžić, koji je završio medresu, u Berlinu je od 2008. godine."Poruke reisu-l-uleme Bošnjacima na Zapadu pokušao bih sažeti u činjenicu da smo mi na Zapadu ogledalo islama pa tako i ovaj naš centar u Berlinu." Reisu-l-ulema Kavazović će u nedjelju prisustvovati svečanosti u povodu obilježavanja 30 godina bošnjačkog džemata u Berlinu, glavnom gradu Njemačke koji je pružio utočište brojnim Bošnjacima i tokom agresije na BiH, prvenstveno velikom broju protjeranih iz Istočne Bosne.

Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini na zvaničnom Twitter profilu osudila je napad na redakciju portala Radio Sarajevo, te je pozvala nadležne organe da što prije provedu istragu. "Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini najoštrije osuđuje napad na redakciju portala Radio Sarajevo i poziva nadležne organe da što prije provedu istragu. Novinari moraju biti slobodni da obavljaju svoj posao", poručili su iz Misije OSCE-a. Podsjećamo, grupe huligana, koji se predstavljaju kao navijači Fudbalskog kluba Sarajevo, izvršila je napad na redakciju i uredništvo portala. Nakon što je redakcija Radiosarajevo.ba objavila da je jedan navijač Sarajeva dobio pet godina zatvora u Bjelorusiji, jer su mu tamošnji policajci pronašli 0,16 grama kokaina, redakcija i uredništvo portala suočila se sa nezapamćenim prijetnjama smrću. "Pod takvim prijetnjama, u svojevrsnoj talačkoj situaciji, urednik našeg portala bio je prisiljen da fizički ukloni navedeni tekst iz sistema portala Radiosarajevo.ba, a potom je pod istim prijetnjama natjeran i da poziva ostale redakcije portala i listova u Bosni i Hercegovini, te da od njih, također, traži uklanjanje spomenutih sadržaja. Bojeći se za svoju i sigurnost svoje porodice, naš kolega je, dakle, pod prisilom, izvršio nalog grupe napadača", navedeno je iz portala Radio Sarajevo.

Dan Bošnjaka danas je po prvi put obilježen u zagrebačkom Islamskom centru, u organizaciji Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba (VBNMGZ), a u znak sjećanja na 28. septembra 1993. godine, kada je na drugom danu zasjedanja Bošnjačkog Sabora u Sarajevu donesena odluka o vraćanju povijesnog nacionalnog imena Bošnjak, što je potvrđeno u Parlamentu BiH. Bošnjaci u Hrvatskoj imaju ista prava kao i ostali građani ove države kojima je Ustavni zakon priznao bošnjačku nacionalnost 2003. godine, odredivši im punopravan status nacionalne manjine. Gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić poručio je kako su "multietničnost, multikonfesionalnost i multikulturalnost u Zagrebu svete riječi". "Kao gradonačelnik u šestom mandatu odgovorno tvrdim da je ovo metropola u kojoj u slobodi i sigurnosti jedni s drugima žive vrlo različiti ljudi, a da se nitko ne mora odricati svog identiteta ili svojih najdubljih uvjerenja“, rekao je Bandić. Predsjednik VBNMGZ-a Armin Hodžić istaknuo je kako je riječ o prvom službenom obilježavanju Dana Bošnjaka u Zagrebu, odnosno Republici Hrvatskoj. Ovom prilikom govorio je i o problemima koje Bošnjaci imaju u Zagrebu, ali i Hrvatskoj uopće, te pohvalio dokazane aktivnosti podrške gradonačelnika Bandića Bošnjacima u Zagrebu. Manifestacija je organizovana u saradnji sa Vijećem bošnjačke nacionalne manjine Zagrebačke županije (VBNMZŽ), a ovom prilikom je glumac Emir Hadžihafizbegović izveo svoju monodramu "Sve je do nas“.

Naučna konferencija „Društveno-politički i kulturni identitet bosanskog Podrinja – 500 godina tekije Hamza-dede Orlovića u Konjević Polju (1519–2019)“ počela je u Bratuncu 27. septembra 2019. godine. Konferencija se održava pod visokim pokroviteljstvom reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazovića.

Na nagovor prijatelja čije znanje više cijenim nego što poštujem njegov karakter, čitao sam Svetlanu Aleksejevnu. Knjige pomenute nobelovke nije ih bilo teško naći jer je izdavačka kuća Laguna pažljivo ispratila djela koja je napisala.Nisam bio oduševljen. Najprije sam čitao Rat nema žensko lice, pa Černobiljsku molitvu, pa Posljednji svjedoci i napokon roman (ili već šta) Limeni dječaci.Nisam bio oduševljen. Skontao sam fol i, primjera radi, već poslije desetak kazivanja žena učesnica Drugog svjetskog rata u djelu Rat nema žensko lice, ma koliko sudbine bile bolne i ekspresivne, prestaju biti zanimljive za vrstu čitalaca kojima pripadam. Ne želeći osporavati vrijednost autorice, učinilo se da se radi o nekom ko je prepoznao ogroman prostor u turbulentnim vremenima u SSSR-u (Rusiji) i iz toga izvukao zanimljive priče. Fenomeni su dobili novu, zanimljivu i zahvalnu dimenziju.Onda sam se sreo sa djelom Limeni dječaci.Neposredno prije tog romana čitao sam kolumne Umberta Eka Pape Satàn Aleppe u kojima je, u veoma širokom zahvatu, u dužem vremenskom periodu, tretirao pitanja savremenog svijeta. Na jednom mjestu (kolumna Lagati i pretvarati se) ovaj, jedan od najvećih umova posljednjih 54 godine (sasvim razumljivo govorim o vlastitom skromnom čitalačkom iskustvu) kaže u ocjeni italijanske čitalačke publike da kada izvjesno djelo pređe 10.000 primjeraka to prestaje biti predmetom ozbiljnijeg čitanja.Upravo na tu vrstu publike (preko 10.000) mislimo kada skrećemo pažnju na perspektivu iz koje kazano djelo Limeni dječaci. Nećemo biti pretjerano kritični i kazati da Aleksejevna cilja upravo na njih.Prenemažući se nad sudbinama vojnika i njihovih porodica koji su satirali nedužni narod Avganistana, čitalac, ponesen sugestivnošću autoričina kazivanja, počinje (i nastavlja) sažalijevati te ljude i njihove porodice. Kako to nalažu kič i pojačana sentimentalnost (vrlo često jedno drugo ne isključuje, kako upozorava Milan Kundera), čitalac ostaje zakovan jednosmjernim pogledom koji vidi tužnu rusku sudbinu. Petnaest hiljada Rusa stradalo je na tuđoj a sto pedeset hiljada Afana na svojoj zemlji.I obično, kako bi to nalagala iskonska pravda, umjesto osude i prezira, ruski vojnici u Afganistanu dobivaju čitalačku simpatiju. Dobro, kroz sažaljenje.Na taj način udaljavamo se od suštine. Ona je sadržana u činjenici da su Afgani nemilosrdno ubijani. Žene silovane, djeca satirana, odrasli neselektivno ubijani... U svojoj zemlji, da budemo patetični, na vlastitom pragu. Imajući naspram sebe moćnu (i nemilosrdnu) armiju, Afgani nisu poklekli. Potpuno svjesni gubitaka, pružili su otpor jer ponos im nije dozvoljavao da stranci ponižavaju narod kojem pripadaju. Branili su se hrabro, nepokolebljivo, herojski. Jesu li okupatore trebali dočekati cvijećem, nuditi ima kćeri i sestre?Da su to radili možda bi dobili i pokoju stranicu u ruskoj literaturi.Da krajnji nemoral nije ušao u svaku vrstu ljudskog djelovanja samo bi otpor Afgana zaslužio stranice literature ovjenčane Nobelovom nagradom. Ovako, floskulama tipa da je riječ o antiratnoj literaturi, da je bol svake majke zapravo univerzalni bol, i da je ljudska patnja patnja svih dobrih ljudi svijeta neprestano nas uvodi u zamku u kojoj nema imenovanja.A zločin je zločin. Ubica je ubica. Zločincu treba zabraniti pravo na riječ. On je svoje rekao. Zar je slika silovane afganske djevojčice manje vrijedna od slike ruskog vojnika koji leti u zrak jer mu je oklopno vozilo (u tuđoj zemlji, uništavajući ljude) naletjelo na minu?Prestanimo se zamajavati.Stavimo makar napomenu: Riječ je o knjizi u kojoj se opravdava zločin. Može se poslije toga govoriti o spisateljskom umijeću, detektovanju onog što druge vrste teksta ne uspijevaju i tako dalje i tako dalje...Neću se začuditi ako sutra NIN-ovu nagradu ponese roman o patnjama majke čiji je sin zgazio tek rođenu bebe u kampu UN-a Potočari, pogodio iz snajpera dječačića u Sarajevu, ispalio granatu koja je na Tuzlanskoj kapiji pobila bošnjačku mladost, potpalio kuću u kojoj su izgorjeli višegradski Bošnjaci...Bit će to, po ocjenama kritičara, humanista, antiratni krik koji bi trebao spriječiti ponavljanje istog. Ah, ah, ah...Kakva je to majka koja odgoji monstruma, koja ga isprati da donese orden heroja, da na tuđoj krvi i tuđoj muci stekne glasovitost...Nije li mudra i dalekovida Margaret Jursenar davno uzdahnula ...ima majki i majki.Zato, zgražam se muke u koju zapada monstrum i svaka bol koju prouzrokuje njegova muka. Kada bi raščistili s tim bilo bi i manje tuge majki, bilo bi manje boli onih koji šire ljubav, razumijevanje, solidarnost...Ne, nemam iluzija. U svijetu kakav jeste, u svijetu kakav će biti, zločinci će ostati zločinci, a oni koji su ih proizveli bit će tema literature. Glas žrtve se neće čuti.  

Kancelarija za pitanja zajednica pri kabinetu premijera Kosova organizovala je danas prijem povodom proslave 28. septembra, Dana Bošnjaka Kosova.

Stadion "Bilino polje" u Zenici prolazi kroz još jednu rekonstrukciju. Proteklih dana započeli su radovi na proširenju postojećeg press-salona čime bi se kapacitet prostora za novinare trebao uduplati, a radovi bi trebali biti završeni pred susret kvalifikacija u kojem će reprezentacija Bosne i Hercegovine ugostiti selekciju Italije u novembru.

Panel diskusija “Vizija razvoja halal-tržišta BiH i Saudijske Arabije”, održana u okviru drugog dana Međunarodnog sajma halal-industrije Sarajevo Halal Fair (SHF) 2019, okupila je poslovne ljude iz BiH i Saudijske Arabije koji su razgovarali o mogućnostima unapređenja saradnje dvije zemlje u oblasti halala, a posebno u segmentima halal-turizma i proizvodnje halal-hrane. O važnostima halal-cetrificiranja hotela govorila je Aida Terzić, direktorica turističke agencija Relax Tours i Pino Nature hotela. “BiH je prijateljska zemlja za muslimane i važno je da je kao takvu više promoviramo. Podaci ukazuju na rast broja turista i gostiju u BiH koji zahtijevaju halal-certificirane hotele i koji su spremni platiti više za uslugu”, rekla je Terzić. Saleem Alsharary iz Al Mohandis Trading & Contracting Group naglasio je da su bogata historija BiH, osjećaj sigurnosti, prijateljski i susretljivi ljudi najvažniji resurs u privlačenju velikog broja turista. “Ali je potrebno raditi više na promoviranju BiH kao halal-destinacije. Saudijska Arabija radi na minimiziranju restrikcija za dobijanje viza za ovu zemlju”, istaknuo je Alsharary. Kosai Alabdulkarim, menadžer državne saudijske agencija za realizaciju partnerskih projekata za razvoj industrijskih zona, naglasio je da je Saudijska Arabija sada čvorište za halal-proizvođače koje se ubrzano mijenja u smjeru tehnoloških mogućnosti. Yousef M. Alsufiani, vlasnik kompanije Altarkeys trading je naglasio da su potencijali saradnje dvije zemlje do sada minimalno iskorišteni. “BiH ima proizvode koji mogu biti veoma atraktivni na tržištu Saudijske Arabije, poput organskih proizvoda, proizvoda koji nisu genetski modificirani, ne sadrže visok udio šećera”, rekao je Alsufiani. O pozitivnim iskustvima na tržištu Saudijske Arabije govorio je Benjamin Vukotić, direktor Bosnaploda iz Brčkog. “Halal-certifikat koji posjeduje kompanija Bosnaplod bio je veoma koristan u proboju na veliko svjetsko halal-tržište”, rekao je Vukotić. Direktorica kompanije MI99 iz Gradačca Indira Omeragić naglasila je da ova kompanija izvozi u Saudijsku Arabiju te da bh. kompanije treba više ohrabrivati da izađu na ovo tržište. Tokom panela o info danima Udruženja halal-industrije pri Privrednoj komori FBiH posvećenoj temi “Ugovor o slobodnoj trgovini između BiH i Repulblike Turske: prilike, šanse i izazovi”, razgovarano je o jačanju ekonomske i unapređenju ukupne bilateralne saradnje BiH i Turske. Istaknuto je da Ugovor donosi brojne mogućnosti domaćoj privredi, ali je naglašeno da kompanije pojedinačno trebaju angažirati kako bi njegov potencijal ostvarile u potpunosti. “Ugovor je velika razvojna šansa bh. privrede, a domaće kompanije su na dobrom putu da je iskoriste. Posjedovanje halal-certifikata im može dodatno pomoći na tržištu Turske”, rekao Mirsad Jašarspahić, predsjednik Privredne komore Federacije BiH. Midhat Salić, pomoćnik ministra za međunarodne trgovinske odnose u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH naglasio je da novi Ugovor sa Turskom koji treba proći ratifikaciju u parlamentima dvije države, može doprinijeti rastu trgovinske razmjene dvije zemlje. "Uprkos krizi iz 2018. godine bh. kompanije na turskom tržištu su pokazale koliko su otporne i sposobne biti konkurentne. Revidirani Ugovor uključuje trgovinu uslugama i dodatnu liberalizaciju bh. izvoza za vrste mesa za koje je u postojećem Ugovoru zadržana puna carina, te treba iskoristiti nove mogućnosti”, rekao je Salić. Trgovinske ustupke Turske prema bh. kompanija Bimal je iskoristila u velikoj mjeri. “ Na tržištu Turske sa više od 80 miliona potrošača, Bimal je iskoristio puni potencijal i poštujući pravila porijekla i kvalitete, uspio se održati. Bimal je na tom tržištu prepoznat i kao dio halal-industrije što doprinosi našem uspjehu”, rekao je Ševal Suljkanović, izvršni direktor za ekonomska pitanja u Bimalu. O važnosti halal-cetrifikata i poštivanju pravila porijekla i kvalitete govorio je Vedad Halilović, predsjednik Udruženja halal-industrije. “BiH ima poseban položaj na tržištu Turske, koji treba zaštititi od kršenja pravila. Revidirani Ugovor otvara nove mogućnosti, a kvalitet je jedini ključ koji otvara sva vrata”, naglasio je Halilović. Damir Alihodžić, direktor Agencije za certificiranje halal kvalitete BiH istaknuo je važnost halal-certifikata na ovom velikom svjetskom tržištu. “Misija Agencije je osigurati pouzdan sistem halal-cerfificiranja, a ispunili smo i zadatak i postali jedna od pet vodećih agencija za halal-certificiranje u svijetu”, rekao je Alihodžić. Posjetitelji SHF 2019 i danas su imali priliku uživati u delicijama malezijske, indonežanske i bosanskohercegovačke kuhinje. SHF 2019 SHF 2019 se održava Centru Skenderija u Sarajevu od 26. do 28. septembra 2019. godine, a organizatori Sajma su Bosna Bank International, Islamic Development Bank Group (IsDB) i IsDB Group Business Forum THIQAH, uz podršku Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Agencije za certificiranje halal kvalitete BiH, te Udruženja halal-industrije koje djeluje pri  rivrednoj Komori FBiH. Ovogodišnja manifestacija održava se pod pokroviteljstvom člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića. Tokom tri dana trajanja SHF 2019 bit će omogućeni susreti regionalni

Izmjene i dopune Zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju, kojima je propisano uvođenje Svetosavske nagrade za najboljeg nastavnika i učitelja, usvojen je danas na sjednici Narodne skupštine RS-a. Protivljenje toj odredbi iskazali su bošnjački zvaničnici u RS.

Nalokalitetu Purtići u Žepi, općina Rogatica, danas su ekshumirani nekompletni posmrtni ostaci najmanje jedne žrtve proteklog rata, samopšteno je iz Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine.

Upućeni smo jedni na druge i bez međusobnog razumijevanja i saradnje ne možemo osigurati snošljiv život, napredak i opstanak, izjavio je reisu-l-ulema Islamske zajednice (IZ) u BiH Husein ef. Kavazović.

Ataše za vjerska pitanja u Ambasadi Republike Turske u BiH Hasan Atli i predstavnici Humanitarne organizacije (HO) „On Sweet Ummah“ iz Londona posjetili su danas Ured za društvenu brigu Rijaseta Islamske zajednice (IZ), gdje su sa rukovodiocem ovog ureda Ibrahimom ef. Malanovićem razgovarali o mogućnostima saradnje na nekoliko projekata. Ovom prilikom ef. Malanović je delegaciju informirao o radu Ureda, te im predstavio projekte koje planiraju realiziarti u narednom periodu. Organizacija „On Sweet Ummah“ ove godine putem Ureda za društvenu brigu realizira podjelu sedam krava za socijalno ugrožene porodice na području Bosne i Hercegovine. Također, predstavnike ove organizacije iz Londona danas je u ime reisu-l-uleme primio njegov zamjenik Husein ef. Smajić, koji im je u ime Islamske zajednice zahvalio na podršci koju pružaju narodu BiH i Islamskoj zajednici, sa željama da uspješna saradnja bude nastavljena.