Uoči svog polugodišnjeg obraćanja Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, gdje će predstaviti svoj izvještaj o cjelokupnoj situaciji u vezi sa provedbom mira u Bosni i Hercegovini, visoki predstavnik Valentin Inzko posjetio je Washington gdje se u ponedjeljak sastao sa zamjenikom pomoćnika državnog sekretara SAD-a i specijalnim predstavnikom za zapadni Balkan Matthewom Palmerom i sa prvom zamjenicom pomoćnika državnog sekretara Maureen Cormack.

Medžlis Islamske zajednice Tuzla, povodom nastupanja mjeseca rođenja Allahovog poslanika Muhammeda, a. s., tradicionalno priređuje manifestaciju pod nazivom „Stazama Poslanika islama“.

Cjelovečernji program pod nazivom „Ljubav“, sačinjen od izvođenja duhovne muzike i plesa (Sema) održan je u  prepunoj sali Bosanskog kulturnog centra Tuzla, u srijedu 23. oktobra 2019. godine.

U Bihaću počinje manifestacija „Muhammed, a.s. – U njemu je divan uzor“

Refik ef. Delić u Mostaru predstavio aktivnosti Medžlisa IZ Konjic

U hrvatskom gradu Sisku u Narodnoj biblioteci i čitaonici (NBČ) Vlado Gotovac - Centralna biblioteka nacionalne manjine Bošnjaka  u četvrtak, 24.10.2019. godine otvorena je izložba “Reis Mehmed Džemaludin Čaušević” i održana promocija knjige istoimenog naziva, autora prof.dr.sc.Fikreta Midžića.

Manifestacija “Selam, ja Resulallah” , koju povodom rođendana Božijeg poslanika Muhammeda a.s. tradicionalno organizira Medžlis IZ Sarajevo ove godine održava se od 30. oktobra do 27. novembra 2019 godine.

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donijela je presudu po tužbi Mostarke Irme Baralije protiv države Bosne i Hercegovine zbog neodržavanja izbora u gradu na Neretvi.U današnjoj presudi Evropski sud za ljudska prava jednoglasno je presudio da je postojalo kršenje člana 1. Protokola br. 12 (opća zabrana diskriminacije) Evropske konvecije o ljudskim pravima. Slučaj se odnosio na pravnu prazninu kojom je onemogućeno podnositelju zahtjeva, lokalnog političku koja živi Mostaru, da glasa ili kandidira se na izborima. Sud je utvrdio da je ta pravna praznina stvorena neuspjehom vlasti da sproveduOdluku Ustavnog suda BiH iz 2010. Podsjećamo, Mostarci su posljednji put svoju lokalnu vlast birali 2008. godine. Ustavni sud BiH je u novembru 2010. godine zatražio djelimičnu promjenu Statuta Mostara, koji je 2004. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice Paddy Ashdown, kao i izmjene Izbornog zakona BiH, ocjenjujući ih neustavnim.

Američki Zastupnički dom glasat će u ovoj sedmici o rezoluciji koja bi trebalo da potvrdi postupak opoziva predsjednika Donalda Trumpa i ostalih relevantnih procedura, izjavila je u predsjedavajuća doma Nancy Pelosi, dok se jaz sa predsjednikovom administracijom produbljuje.  "Predstavit ćemo u ovoj sedmici rezoluciju u ovom domu koja potvrđuje aktuelnu istragu koju provode naše komisije u okviru odlučivanja o postupku opoziva, uključujući sve zahtjeve za dokumentima, subpoene za svjedočenjima i ostale istražne radnje", piše Pelosi u pismu Demokratima iz Zastupničkog doma. U inicijativi za procesom opoziva navodi se da je Trump zloupotrebljavao vlast koristeći vojnu pomoć Kijevu koju je odobrio Kongres kako bi vršio pritisak na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da pomogne u istrazi bivšeg potpredsjednika Joa Bidena, vodećeg predsjedničkog kandidata Demokratske stranke na izborima u 2020. godini, kao i da mu pomogne u kampanji njegovog reizbora. (Fena)

Petnaesti Dani o Allahovom poslaniku ”Selam, ya Resulallah” čiji je organizator Medžlis islamske zajednice Sarajevo bit će održani od 30. oktobra do 27. novembra uz motiv ”...i da majci svojoj budem dobar...” (Merjem, 32. ajet), a cilj je podsjetiti ljude na univerzalne vrijednosti i približiti ih jedne drugima.

Na moj tekst "Izbori za reisu-l-ulemu: Kako je počelo, tako i završava", objavljen na portalu Bir.ba, reagovao je direktor Media centra Islamske zajednice (IZ) u Srbiji Salahudin Fetić, u pokušaju da opovrgne izrečene stavove, ali i da medije IZ-e u BiH optuži za "pasivnost i selektivnost", što je dovelo do "problema u izbornom procesu". Izuzetno cijenim direktora Fetića i raduje me, zapravo, njegovo reagovanje, jer u njemu vidim priliku za konstruktivnu raspravu i odmak od uobičajenih konfrontacija sujeta kojima smo suočeni u javnom prostoru. Upravo stoga neću se mnogo obazirati na paušalne i neargumentovane opaske. Takvu bi ocjenu, na primjer, zaslužila analiza tek jednog dana izbornog procesa, a koju u svom tekstu podastire direktor Fetić. Također, kada je u pitanju „postizborno komentiranje i analiziranje“, podsjetit ću da su se mediji IZ-e u BiH, već nekoliko dana nakon izbora, i nekoliko dana prije intervjua profesora Mustafe Spahića, našli na udaru komentara sabornice Majde Rustemagić, sa čime je upoznat direktor Fetić. Šta više, navedeni komentar sam je podržao i promovisao na društvenim mrežama.  Da li su kandidati imali ili nisu imali prilike da govore na drugim bh. medijima o programima i kandidaturi, također, stvar je drugih medija. Svaki medij ima svoju uređivačku politiku. Ako treba da govorim u ime medija Islamske zajednice u BiH, onda bih naglasio da su kandidati uredno dobili pozive i imali jednak prostor. Činjenice su neumoljive.  I tu dolazimo do tačke kada ova polemika može postati konstruktivna. Moj tekst je bio kritika na račun primjene političkog marketinga u izborima za reisu-l-ulemu. Svojim komentarom direktor Fetić je u stvari pokazao dijametralno suprotno gledište i marketinški pristup izborima za reisu-l-ulemu, zagovarajući tehnike i koncepte svojstvene klasičnim izbornim kampanjama i političkoj komunikaciji, primjerice: "otvaranje" medija, javnu kampanju, i snažniju upotrebu društvenih mreža.  Tako, na primjer, direktor Fetić naglašava: "Tamo gdje se ostavi prazan prostor, nastupaju oni koji nisu pozvani da taj prostor popune. Da je Media centar IZ-e u BiH koristio društvene mreže na pravi način, i da nije ostavljen prazan prostor, svaka aktivnost mimo te bila bi irelevantna." Društvene mreže možda mijenjaju politiku, korisni su instrumenti ubjeđivanja i manipulacije jer funkcionišu na principima algoritama, ali izbori za reisu-l-ulemu nisu politički izbori. Izborno tijelo ne čine građani, džematlije, obični vjernici, ili korisnici društvenih mreža, nego jasno definirano izborno tijelo. Sva medijska podrška i podrška na društvenim mrežama, koja bi političkim kandidatima negdje možda i koristila, ovdje ne mora ništa značiti.  Kandidati svoje programe rada direktno prezentuju izbornom tijelu, pa je pretjerana upotreba savremenih medija komuniciranja čak deplasirana. Takva se upotreba može negativno odraziti na javnost, otvoriti prostor i izazvati sukobe, frustracije, polemike, i konfrontacije onih koji uopće nisu uključeni u proces izbora.  Nadalje, direktor Fetić kaže: "Akademik Zukorlić nije bio fiktivni već pravi protukandidat, te se od njega nikako nije moglo očekivati da vodi fiktivnu već pravu kampanju. Samim tim, uz izlaganje programa i vizije kako Islamska zajednica treba funkcionirati, sasvim je normalno iznijeti i određene kritike, ali kritike, ne optužbe i teške riječi, uz maksimalno poštivanje protukandidata."  Također direktor Fetić napominje da prava kampanja "nije vođena na medijima u BiH", te da "kandidati nisu imali prilike da govore na bh. medijima o programima i kandidaturi".  U ovoj opasci direktor Fetić zagovara i podsjeća da je kandidat Zukorlić vodio "pravu kampanju".  Aktivnosti kandidata tokom izbornog procesa za reisu-l-ulemu bi se možda i mogle nazvati kampanjom, ukoliko one podrazumijevaju akcije sa ciljem da informišu, motivišu, ili utječu na mišljenje članova izbornog tijela. Određene grupe, dakle.  Medijska ili javna kampanja, koja se, međutim, po definiciji, koristi za dobivanje šire podrške javnosti, u procesu izbora za reisu-l-ulemu je stoga ne samo neprimjerena, nego i promašena. Takva bi kampanja onda podrazumijevala i predizborne ankete, propagandu, javne debate i skupove, govore i parade, na primjer, ili druge složene komunikacijske aktivnosti.  Direktor Fetić se pita zbog čega bivšem muftiji Muamer ef. Zukorliću, kada je bio gost u programu na radiju Bir nije "postavljeno niti jedno pitanje", u vezi sa kritikama i optužbama koje je iznio na račun odnosa bivših i sadašnjih muftija na prezentaciji programa u Goraždu.  Ima li svrhe ponavljati da su mediji IZ-e štitili dignitet kandidata za reisu-l-ulemu? U ovom slučaju kandidata Muamer ef. Zukorlića. Nisu dakle mediji IZ-e u BiH bili pasivni i selektivni u procesu izbora za reisu-l-ulemu, niti su svojim djelovanjem ili ne - djelovanjem, trebali i mogli utjecati na proces izbora za reisu-l-ulemu. Njihova je uloga bila da širu javnost informišu o procesu i izboru reisu-l-uleme, ne i da budu akteri izbornog procesa, odnosno da javnosti aktivno i angažirano oblikuju i posreduju poruke i programe rada kandidata za reisu-l-ulemu. Posredovanje programa i poruka političkih stranaka i kandidata je uloga koju mediji imaju na - političkim izborima.  Nedim Hrbat

Hadži Mirsad ef. Mahmutović preselio je na Ahiret 28. oktobra 2019. godine, a dženaza će se obaviti u utorak, 29. oktobra, poslije ikindije u mezarju Tramošnjik u Gračanici kod Visokog.

Medžlis IZ-e Mostar u povodu mjeseca rebiu-l-evvela, mjeseca u kojem je rođen Muhamed a.s. organizira jednomjesečnu tradicionalni manifestaciju pod nazivom "Uzor si mi, Poslaniče".

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je osudio napad u džamiji u Francuskoj u kojem su ranjene dvije osobe.

Manifestacija „Muhammed, a.s., - U njemu je divan uzor“ se u Bihaću realizuje već 13 godina. I ove godine institucije Islamske zajednice u saradnji sa nevladinim organizacijama grada Bihaća oganiziraju razne programske sadržaje kako bi široj publici u ovom gradu, a putem medija i šire, predstavili lik i djelo Muhammeda, a.s., na onakav način kakav dolikuje velikanu kakav je bio Muhammed, a.s.

U glavnom gradu BiH uspješno je okončana godišnja međunarodna konferencija iz oblasti islamske ekonomije i finansija „Sarajevo Islamic Finance and Economics Conference“ – SIFEC 2019. Partner konferencije je i Bosna Bank International (BBI) d.d., jedina banka u Bosni i Hercegovini koja posluje u skladu sa principima islamske ekonomije i finansija, prenosi Anadolu Agency (AA). SIFEC 2019 je tretirao savremena pitanja u oblasti islamske ekonomije, bankarstva i finansija, a posebno pitanje finansijske inkluzije i društveno odgovornog poslovanja banaka. Uvodničar konferencije bio je direktor Cambridge Instituta za islamske finansije dr. Humayon Dar. "Kao neko ko pridonosi razvoju islamske finansijske inteligencije u cijelom svijetu, uvijek sam bio impresioniran dinamikom koju je Sarajevo pokazalo u pogledu pristupa razvoju islamskog i halal-poslovanja i privlačenju stranih ulagača koji traže poslovne prilike u Jugoistočnoj Evropi. Moje izlaganje bilo je fokusirano na isticanju potrebe za standardizacijom islamske ekonomije, bankarstva i finansija", izjavio je dr. Humayon Dar, saopćeno je iz BBI. Na konferenciji su predstavljeni slučajevi iz prakse islamskih finansija u zapadnim razvijenim zemaljama. Učešće su uzeli direktor Islamske banke u Njemačkoj, zatim Norvežani koji rade istraživanje o finansijskoj inkluziji i islamskim finansijsma u skandinavskim zemljama. Istraživači iz Velike Britanije, Malezije, Turske, Indonezije su prezentirali svoja istraživanja o iskustvima i trendovima u razvoju islamskih finansija na drugim svjetskim tržištima. Industrija islamskog bankarstva posljednjih desetak godina bilježi kontinuirani rast i širenje u cijelom svijetu, a posebno je taj trend interesantan u zapadnim zemljama. Ovom konferencijom Sarajevo još jednom potvrđuje svoju poziciju centra za razvoj islamskih finansija u Jugoistočnoj Evropi, gdje prednjače aktivnosti i rad BBI banke. Organizator tradicionalne konferencije SIFEC 2019 je Evropsko udruženje za islamsku ekonomiju, bankarstvo i finansije sa partnerima, među kojima je poseban doprinos i podršku pružila Bosna Bank International (BBI) d.d. Sarajevo.