Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić sastao se na Capitol Hillu u odvojenim susretima s kongresmenkama Ann Wagner i Eddie Bernice Johnson, te senatorom Benjaminom L. Cardinom, sa kojima je razgovarao o  bilateralnim odnosima i podršci Sjedinjenih Američkih Država (SAD) evropskom i NATO putu Bosne i Hercegovine. Kako je saopćilo VIjeće ministara, predsjedavajući Zvizdić zahvalio je na svemu što su SAD u proteklom periodu učinile za Bosnu i Hercegovinu i rekao da euroatlantske integracije ostaju glavni vanjskopolitički prioritet naše zemlje. Istaknuo je da se na unutrašnjem planu radi na reformama kako bi se stvorio povoljan poslovni ambijent, ubrzao ekonomski razvoj i privukle investicije. Informirao je kongresmenke Wagner i Bernice Johnson, te senatora Cardina o tome da BiH aktivno učestvuje u svim regionalnim projektima koji doprinose ekonomskom razvoju i miru i stabilnosti i rekao da je BiH faktor stabilnosti na Balkanu. Naglasio je značaj poštivanja vladavine prava, teritorijalnog integriteta i provođenja reformi potrebnih za demokratizaciju društva u BiH i njen prosperitet. Američki zvaničnici su tokom sastanka istaknuli opredijeljenost da SAD i dalje ostaju prisutne u BiH kao  čvrst i posvećen prijatelj u reformskim procesima i euroatlantskim integracijama. Predsjedavajući Zvizdić je  tokom razgovora rekao da prijateljske političke odnose treba da prati i intenzivna ekonomska saradnja i istaknuo da je jedan od važnih projekata otvaranje direktne avionske linije. Rekao je da u St. Louisu živi oko 70.000 američkih državljana porijeklom iz BiH i da je to razlog  da se uspostavi direktna avionska linija između Sarajeva i St. Louisa. Složili su se da ova linija ne bi imala samo ekonomski značaj, nego bi bila i poruka i jasan znak prijateljstva i približavanja BiH i SAD. Predsjedavajući Zvizdić je rekao da je BiH  usmjerena ka slobodi, demokratiji, ekonomskom prosperitetu, kao i euroatlantskim integracijama i da je to potvrda da  će BiH i ubuduće biti najbolji partner SAD-a na Balkanu.

TEUFIK-ef. ĐULAN (1942 – 2009)

Predsjedništvo Stranke demokratske akcije (SDA) za mandatni period 2019.-2023. godina bit će konstituirano danas na sjednici u Sarajevu nakon kongresa te stranke održanog 14. septembra ove godine, potvrđeno je Feni iz SDA.

Čelnici zemalja članica Europske unije (EU) nisu se usaglasili oko prijedloga da se otpočnu pristupni pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom i nakon duge i burne rasprave protekle noći nisu usvojili nikakve zaključke o proširenju. Čelnici se nisu uspjeli ni dogovoriti oko nacrta zaključaka u kojima bi rekli da se odluka odgađa do proljeća sljedeće godine do sastanka na vrhu koji će Hrvatska organizirati u maju u Zagrebu, a da se Komisiju zaduži da do januara predloži reformu cijelog procesa proširenja. Zasad nije jasno hoće li se u zaključcima po završetku dvodnevnog samita spomenuti da se o tome raspravljalo i da će se toj temi čelnici vratiti na svom sljedećem sastanku na vrhu. Sve zemlje osim Francuske podržavaju otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom, koja je zbog toga čak pristala promijeniti i službeno ime zemlje, dok manji dio članica ima određene rezerve prema otvaranju pregovora s Albanijom. Finsko predsjedništvo je ranije ove sedmice na sastanku ministara za evropske poslove predlagalo da se te dvije zemlje razdvoje, kako bi barem Sjeverna Makedonija dobila zeleno svjetlo, ali ni to nije prošlo, jer većina članica smatra da obje zemlje zaslužuju početak pregovora. Ali, to malo vrijedi jer je za svaki korak u procesu proširenja potrebna saglasnost svih zemalja članica. 

Sirijske demokratske snage - SDF, u kojima glavnu ulogu imaju kurdske Jedinice narodne zaštite - YPG, prihvatile su sporazum o primirju s Turskom, koji vrijedi za manji dio sjeverne Sirije te će učiniti sve što je potrebno da on funkcionira. Takvu informaciju potvrdio je zapovjednik SDF-a Mazloum Abdi u telefonskoj izjavi za Ronahi TV, prenosi Al Jazeera. Prema njegovim riječima, "sporazum je tek početak, koji neće ispuniti ciljeve Turske", koja je pokrenula ofanzivu na sjeveru Sirije prošle sedmcie. Abdi je dodao kako je sporazum ograničen na prostor sjeverne Sirije, između gradova Ras al-Aina i Tal Abyada. Prethodno su američki potpredsjednik Mike Pence i predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan postigli sporazum o zaustavljanju turske ofanzive na sjeveroistoku Sirije. Erdogan je pohvalio je suradnju sa SAD-om na postizanju primirja. Pence je, nakon četverosatnog razgovora s Erdoganom u Ankari, rekao da je dogovorena petodnevna pauza u vojnim operacijama, kako bi se dozvolilo povlačenje sirijskih Kurda, koji su saveznici SAD-a u borbi protiv skupine Islamska država Irak i Levant - ISIL. "Turska i SAD postigli su dogovor o potpunom uništenju ISIL-a na sjeveroistoku Sirije", kazao je Pence, dodavši da će njegova zemlja pomoći i u povlačenju YPG-a. "SAD će olakšati povlačenje pripadnika YPG-a iz sigurne zone u Siriji. Naš je cilj osigurati povlačenje YPG-a u sljedećih 120 sati. To je već počelo", rekao je Pence, javlja Anadolija. Navodi se da će sankcije SAD-a Turskoj biti ukinute čim bude obustavljena operacija na sjeveru Sirije. "Kad bude uspostavljen trajni prekid vatre na sjeveroistoku Sirije, bit će ukinute ekonomske sankcije Turskoj", kazao je Pence. Odgovorio mu je turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu, navodeći kako će Turska okončati operaciju na sjeveru Sirije tek nakon što pripadnici YPG-a napuste to područje. "Saglasni smo u vezi s prikupljanjem teškog oružja YPG-a, uništavanjem njihovih položaja i utvrda. Privremena obustava operacije ne znači povlačenje naših vojnika i naših snaga. Tamo ćemo i dalje biti, nastaviti djelovati. Predsjedniku SAD-a Trumpu jasno smo rekli da nećemo pregovarati s bilo kakvim teroristima", rekao je Cavusoglu. U razgovorima s turskim dužnosnicima učestvovali su i državni sekretar Mike Pompeo i savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Robert O'Brien. Agencije navode da su američki dužnosnici došli u Ankaru kako bi upozorili Erdogana da će se suočiti s dodatnim američkim sankcijama ako ne zaustavi ofanzivu u Siriji. Dvije strane složile su se o značaju funkcionalnosti sigurne zone u Siriji u cilju rješavanja pitanja nacionalne sigurnosti Turske. "Sigurnu zonu primarno će održavati Oružane snage Turske, a dvije strane povećat će suradnju u svim aspektima njene uspostave", rečeno je u zajedničkom priopćenju. Oglasio se i službeni Damask, koji je ocijenio da je sporazum o prekidu vatre neodređen te da ne može prihvatiti novi irački Kurdistan u Siriji. Sirijski zvaničnici su rekli da je Damask poduzeo "važne korake" sa SDF-om, predvođenim Kurdima, ali da ima još pitanja koja ne mogu odjednom da budu riješena.

Volkswagen, njemački proizvođač automobila, razmatra prodaju brenda Lamborghini.

Delegacije EU u Bosni i Hercegovini i Ured specijalnog predstavnika pozvale su vlasti BiH da hitno riješe pitanje migracija u našoj zemlji, te podsjetile da sklonište Vučjak mora biti zatvoreno za prijem migranata. "Ured Evropske unije poziva sve nivoe vlasti da se hitno suoče sa izazovom koji za BiH predstavlja protok migranata. Svi nivoi vlasti moraju pojačati svoje napore i preuzeti odgovornost", naglasili su u izjavi. Ističe se kako Evropska unija osuđuje prisilni transfer stotina migranata u improvizovano sklonište Vučjak koji provodi policija Unsko-Sanskog kantona (USK) te pozivaju vlasti u Bihaću i ovom kantonu da odmah prestanu sa prisilnim transferom migranata u Vučjak. "U našim razgovorima sa svim relevantnim vlastima jasno smo rekli da sklonište Vučjak mora biti zatvoreno. Ne samo da je to nesigurna već je i nedostojna lokacija. Vlasti grada Bihaća i Unsko-sanskog kantona su do sada ovaj problem nosili na svojim leđima. Ne smiju biti ostavljeni sami. S obzirom na dolazeću zimu, vlasti BiH ne smiju ugroziti ljudske živote", navode u izjavi. Navodeći da je prioritet proširiti postojeće objekte, kako bi se osigurali uslovi dostojni za život, u izjavi je zatražena hitna identifikacija odgovarajućih alternativnih objekata. Poručuju kako je EU spremna pružiti značajnu pomoć za unapređenje tih lokacija te da je od 2018. godine obezbjedila 34 miliona eura. "Ova podrška uključuje osiguravanje skloništa, hrane, vode, sanitarija, odjeće, psiho-socijalne pomoći te pristupa obrazovanju i zdravstvenim uslugama u pet prijemnih centara. Sredstvima EU se također jača kapacitet za upravljanje migracijama kroz obezbjeđivanje neophodne opreme i pomoći policiji Unsko-sanskog kantona, Službi za poslove sa strancima, Graničnoj policiji BiH i Sektoru za azil. EU također pomaže vlastima Bosne i Hercegovine sa dobrovoljnim povratkom migranata u zemlje njihovog porijekla", kaže se u izjavi Delegacije EU u BiH. Dodaju da će EU nastaviti pružati podršku unaprjeđenju kapaciteta vlasti u BiH u suoačavanju sa izazovima migracija, ali da očekuju od svih vlasti u zemlji da zajedno i u dobroj namjeri rade na iznalaženju načina za podjelu odgovornosti.  

Polaganjem cvijeća i učenjem Fatihe sutra će na šehidskom mezarju Kovači biti obilježena 16. godišnjica od smrti Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine i prvog predsjednika Stranke demokratske akcije (SDA). Istim povodom u Narodnom pozorištu Sarajevo biće upriličena akademija kojom će biti odana počast i poštovanje čovjeku koji je svoj život posvetio borbi za Bosnu i Hercegovinu i dobrobit svih njenih naroda i građana, najavljeno je iz Javne ustanove Muzej "Alija Izetbegović". Alija Izetbegović bio je prvi predsjednik međunarodno priznate države BiH i vrhovni komandant Armije RBiH tokom agresije na BiH. Rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu, a umro je 19. oktobra 2003. godine u Sarajevu.  Odrastao je i školovao se u Sarajevu, gdje je i diplomirao na Pravnom fakultetu. Kao pravni savjetnik, radio je u više sarajevskih preduzeća. Zbog svojih političkih opredjeljenja i djelovanja dva puta je zatvaran i osuđivan. U poznatom, politički montiranom, Sarajevskom procesu, kao prvooptuženi u grupi od trinaest muslimanskih intelektualaca, osuđen je na 14 godina zatvora. Pokrenuo je formiranje SDA i na prvoj osnivačkoj skupštini SDA, 25. maja 1990. godine, postao njen prvi predsjednik. Nakon pobjede SDA na prvim višestranačkim parlamentarnim izborima, 1990. godine, Izetbegović je izabran za prvog predsjednika Predsjedništva Republike BiH. Nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora, 1996. godine, izabran je za člana, a potom i za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH. Poslije deset godina obavljanja funkcije člana Predsjedništva BiH, iz zdravstvenih razloga, 2000. godine, podnio je ostavku na mjesto člana Predsjedništva BiH. Autor je većeg broja publicističkih radova, studija i knjiga koje su prevedene na više svjetskih jezika. (kraj)  

Omladinci iz visočkog džemata Buci, na čelu sa efendijom Erminom Ahmićem pokrenuše novu akciju, ovog puta veoma zapaženu i uspješnu.

Poznata bh glumica Zana Marjanović sa svojom ekipom posjetila Udruženje žena MIZ Livno 

Fond Gazi Husrev-beg, koji djeluje pri Islamskoj zajednici Bošnjaka u Njemačkoj,  na svečanosti u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu 17. oktobra dodijelio je 220 stipendija učenicima i studentima u BiH i Sandžaku, za što je osigurano 110.000 eura.

Potpredsjednik SAD-a Mike Pence i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan postigli su danas u Ankari sporazum o zaustavljanju turske ofanzive na sjeveroistoku Sirije.

Fond Gazi Husrev-beg, koji djeluje pri Islamskoj zajednici Bošnjaka u Njemačkoj, danas je na svečanosti u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu dodijelio 220 stipendija učenicima i studentima u BiH i Sandžaku, za što je osigurano 110.000 eura.

U Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari danas je izvršena primopredaja vozila, takozvanog "četverotonca", koje je donacija Vlade Holandije ovom centru, javlja Anadolu Agency (AA). "Četverotonci" su imali važnu ulogu za vrijeme misije UN-a u Srebrenici. Oni nisu bili angažovani samo za prevoz potrepština za vojnike UN-a nego i kao sredstvo za transport i distribuciju (jednog dijela) humanitarne pomoći. Vozilo koje će biti postavljeno kao trajni eksponat u Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari stiglo je na inicijativu Vlade Holandije, mirovne organizacije PAX i pet veterana Holandskog bataljona koji su bili u službi kao sastavni dio voda za snabdjevanje (BEVO) u Holandskom bataljonu III. "Za nas veterane holandskog bataljona znači mnogo u smislu da možemo nešto da učinimo za narod Srebrenice, pogotovo za majke Srebrenice. Ovom izložbom želimo da pokažemo šta smo mi doživjeli kada se sve to dešavalo. Za nas je ovo bio projekat kojim smo pokazali povezanost sa svim onim što se događalo ovdje. Sve ovo je za mene vrlo emotivno, i još uvijek imam osjećaj utučenosti, još se nisam oporavio. Kada smo odlazli odavdje naš zadatak nije bio gotov, zato smatramo da je ovo dobra inicijativa, da nešto možemo da vratimo od onoga što nismo uradili", rekao je Wim Sanders, jedan od veterana Holandskog bataljona. Ambasador Holandije u Bosni i Hercegovini Reinout Vos smatra da će kamion biti važan eksponat u Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari. "Ovo je važan eksponat koji će biti u trajnom vlasništvu Memorijalnog centra. U proteklim godinama Memorijalni centar je postao važno mjesto za obilježavanje godišnjice genocida kako za ljude u Bosni i Hercegovini, tako i širom svijeta. Drago mi je da su holandski veterani doprinjeli daljem razvoju muzeja. Nikada nećemo zaboraviti Srebrenicu", rekao je holandski ambasador. Kada Hotić, iz Udruženja "Majke enklava Srebrenica i Žepa", smatra da će kamion biti podsjetnik na ulogu UN-a u genocidu u Srebrenici. "Ovo vozilo podsjeća na ulogu UN-a u toku rata. Ovakva vozila su narodu trebala da služe kao pomoć i spas, i bar zadnji dan su trebala da odvezu narod. Međutim, nisu tome služila. Svjesno su nas izdali. Ovo je simbol, muzejski eksponat i podsjećanje na 1995. godinu i genocid koji nije spriječen. Istina se mora čuvati i pamtiti", rekla je Hotić. Hajra Čatić, predsjednica Udruženja "Žene Srebrenice" je rekla da je vozilo važan eksponat koji svjedoči o prisustvu UN-a u, nažalost, nezaštićenoj zoni. "U ovim halama, u bazi UN-a, je bilo pet hiljada ljudi iz Srebrenice, koji su morali napustiti bazu. Ovo je važan korak u borbi za istinu i pravdu, jer će posjetioci imati priliku da se informišu o upotrebi i ulozi ovakvih vozila", rekla je Čatić. Teretno vozilo će biti postavljeno u velikoj hali u bivšoj bazi Holandskog bataljona (sadašnjeg Memorijalnog Centra Srebrenica-Potočari), a pripremljena je i manja izložba 11 fotografija i njima pripadajućih tekstova, postavljena unutar vozila gdje su data pojašnjenja u vezi s mnogim njegovim funkcijama. 

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je na sjednici Velikog vijeća, održanoj 19. septembra, usvojio apelaciju 128-oro djece bošnjačke nacionalnosti, učenika Područne škole u Vrbanjcima, koja pripada Osnovnoj školi (OŠ) "Sveti Sava“ u Kotor-Varoši, utvrdivši povredu Ustava BiH i Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, odnosno prava na obrazovanje. Roditelji bošnjačke djece iz Vrbanjaca su pokrenuli tužbu protiv škole i nadležnog ministarstva u Vladi bh. entiteta Republika Srpska (RS), zbog, kako su naveli, diskriminacije koja se provodi nad njihovom djecom u spomenutoj školi u kojoj se ne dozvoljava izučavanje nacionalne grupe predmeta za bošnjačku djecu. Međutim, nakon okončanja postupaka vođenih u sudovima u RS-u, zahtjevi roditelja su odbijeni, te je uslijedilo podnošenje apelacije Ustavnom sudu BiH. Kako je Feni kazao advokat Haris Kaniža, koji zastupa roditelje bošnjačke djece, iz obrazloženja Odluke Ustavnog suda BiH pristječe da su sudovi u RS-u pogrešno cijenili iznesene činjenice i dokaze, te da su proizvoljno i paušalno primjenili materijalne propise, kao i da su pogrešno obrazložili vlastite sudske odluke. "Stoga je Ustavni sud BiH ukinuo takvu presudu Vrhovnog suda RS i naložio da se hitno u ponovnom postupku donese presuda koja će biti u skladu s Ustavom i zakonima BiH, kao i Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda", precizirao je advokat Kaniža, koji je danas zaprimio odluku Ustavnog suda BiH.  

Ministarstvo finansija Kantona Sarajevo pokrenulo je izradu zakona o Registru finansijskih obaveza u Kantonu Sarajevo, koji se trenutno nalazi u fazi prednacrta i konsultacija sa predstavnicima jedinica lokalne samouprave. Uspostavom Registra finansijskih obaveza u KS, Ministarstvo finansija želi na jednom mjestu imati objedinjene sve finansijske obaveze, ne samo ministarstava, nego svih budžetskih korisnika i vanbudžetskih fondova, javnih preduzeća, jedinica lokalne samouprave, te preduzeća u kojim je Kanton Sarajevo većinski vlasnik. Ministar finansija KS Amel Kovačević izjavio je da je glavni cilj Registra da se putem precizne evidencije ugovorenih kredita i izdatih garancija, dugovanja po osnovu poreza i doprinosa, sudskih postupaka, te obaveza prema dobavljačima, znaju stvarne finansijske obaveze u KS, čime će biti stvorene pretpostavke za kvalitetnije upravljanje dugom, poput smanjenja negativnih uticaja kursnih razlika, visine kamatnih stopa na kredite ili rasta obaveza po osnovu kamata na dugovanja za poreze i doprinose. "Želimo da na taj način uspostavimo finansijsku disciplinu u Kantonu Sarajevo i obuzdamo nekontrolisani rast zaduživanja", naveo je Kovačević. Podaci iz Registra, koji će se kvartalno unositi i pratiti, poslužit će kao analitičko sredstvo za donošenje budućih odluka vezano za održavanje pozitivnog finansijskog stanja i ubrzanog razvoja Kantona Sarajevo. Registar je razvijen uz podršku Zavoda za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo korištenjem vlastitih resursa i bez ulaganja finansijskih sredstava. Testiranje rada Registra je u završnoj fazi, saopćeno je iz Pres-službe KS.