Muftija Grabus sudjelovao na 10. forumu UN Alijanse civilizacija u Portugalu

Muftija sarajevski Nedžad Grabus, na prijedlog reisul-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazovića, sudjelovao je 27. novembra 2024. godine na 10. globalnom forumu Alijanse civilizacija Ujedinjenih naroda (UNAOC) u Kaškaišu, blizu Lisabona u Portugalu.

Forum je okupio vodeće svjetske političke i vjerske lidere, kao i predstavnike civilnog društva, akademske zajednice i međunarodnih organizacija, s ciljem jačanja globalnog mira i povjerenja.

Misija Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim narodima, na čelu s ambasadorom Zlatkom Lagumdžijom, posvetila je posebnu pažnju temi zaštite i sigurnosti vjerskih objekata, ističući njen značaj za Bosnu i Hercegovinu.

Muftija Grabus aktivno je sudjelovao u raspravi o ovoj temi, a njegovo obraćanje donosimo u nastavku:

"Vjerski objekti sastavni su dio nacionalnih i kulturnih identiteta širom svijeta. Oni nisu samo mjesta ibadeta, već i prostori ljudske memorije te prvi susreti sa zajednicom u kojoj se oblikujemo kao osobe. U džamijama u Bosni i Hercegovini obavljaju se značajni obredi poput nadijevanja imena, sklapanja brakova i klanjanja dženaza, što ih čini zakladama našega pamćenja. Njihova arhitektura također oblikuje identitet naroda.

Bosna i Hercegovina je kroz povijest bila dom više religija, a u njenim gradovima nalaze se džamije, crkve i sinagoge. Sarajevo, kao simbol susreta Istoka i Zapada, njeguje multireligijsku komponentu čak i u najtežim trenucima, poput opsade od 1992. do 1996. godine, kada su vjerski objekti često bili mete, ali su sačuvani snagom zajedništva.

Podsjećamo da je u ratu sistematski uništeno 614 džamija i 729 drugih objekata Islamske zajednice. Primjer je Ferhat-pašina džamija u Banjoj Luci, srušena 1993. godine i obnovljena 2016. Dan njenog rušenja, 7. maj, obilježava se kao Dan džamija, podsjećajući na razaranja i potrebu obnove, jer još uvijek 79 džamija nije obnovljeno.

Uprkos ovim izazovima, Bosna i Hercegovina je pozitivan primjer gdje vjernici mogu slobodno prakticirati vjeru, a vjerski objekti nisu pod policijskom zaštitom, što pokazuje visok nivo poštovanja i zajedništva. Mržnja, koja je bila posljedica djelovanja političkih elita, nije ukorijenjena u narodnoj svijesti.

Poučeni iskustvom razaranja, Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, na čelu s velikim muftijom Husein-ef. Kavazovićem, podržava napore međunarodne zajednice, posebno napore Aliajanse civilizacija Ujedinjenih nacija, za slobodno ispovijedanje vjere i sigurnost vjerskih objekata.

Posebno je važno raditi s mladima, čiji se identitet danas često oblikuje na društvenim mrežama i gdje su izloženi normalizaciji mržnje. Naša je dužnost ponuditi alternativu koja njeguje mir i toleranciju jer ona garantuje budućnost. Zato pozivamo na zaštitu vjerskih objekata u Svetoj zemlji i širom svijeta.

Svi zaslužujemo pravo na slobodno prakticiranje religije, mir i sigurnost u vjerskim objektima. Hvala na pažnji".

(Preporod.info)