Prostorno brisanje

Piše: Hikmet Karčić

Nedavno je objavljen rad Maide Halilović pod naslovom "Kulturni genocid i život nakon ruševina: Prostorno brisanje u Srebrenici i Žepi", u časopisu Journal of Genocide Research. U njemu autorica donosi forenzički izvještaj o tome kako genocid živi i dalje u prostoru – čak i nakon obnove kuća.

Autorica izlazi iz tradicionalnog okvira razumijevanja zločina. Haški tribunal je svoj posao definirao kao kažnjavanje onih koji su planirali i izvršili uništenje jedne grupe. Ali što se događa kada je sama mogućnost života na određenom prostoru – kulturnog, ekonomskog, društvenog života – sistematski uništena na način koji onemogućava njezinu obnovu? Halilović nam daje odgovor kroz niz originalnih indeksa.

Indeks destrukcije od 0,98 na skali čija je gornja granica jedan nije nikakva hiperbola – to je gola činjenica. Ona znači da je ono što je izgrađeno stoljećima: kuće, štale, seoski putevi, džamije, groblja, vodenice – gotovo u potpunosti izbrisano s lica zemlje u periodu od samo tri godine. Ali ono što slijedi jest ono što razdvaja ovaj rad od svega napisanog prije. Indeks stope obnove iznosi 0,19. Indeks kvalitete obnove  dakle, mjera u kojoj je ta obnova zapravo stvorila uslove za dostojanstven život,  iznosi svega 0,08. To je simulacija obnove. To je arhitektonski ekvivalent onoga što je u političkom jeziku poznato kao "implementacija bez provedbe": nešto što postoji na papiru, ali ne i u stvarnosti.

Kada od 23 sela u regionu Srebrenice i Žepe gotovo nijedno nije obnovljeno na način koji omogućava normalan život, onda nije riječ o nedostatku međunarodnih sredstava ili o lošoj organizaciji lokalnih vlasti. Riječ je o strukturnoj nemogućnosti povratka.

Najdramatičniji podatak koji Halilović iznosi jest pad indeksa povratka sa 0,22 u popisu stanovništva 2013. godine na 0,08 u 2025. godini. Mi svjedočimo obrnutom procesu. Ljudi koji su se, u naletu optimizma ili očaja, vratili na svoja ognjišta,  oni sada ponovo odlaze. I ne vraćaju se novi. To je sudbina jednog naroda na prostoru koji mu je oduzet ne samo genocidom, nego i načinom na koji je rekonstrukcija izvedena.

Ono što Halilović čini na najvišem nivou jest to što ne zaustavlja analizu na izgrađenom okolišu. Njezin Indeks namjene zemljišta (Land Use Index - LUI) kvantificira ono što je svaki putnik kroz istočnu Bosnu mogao vidjeti: širenje zaraslih površina, napuštanje poljoprivrednog zemljišta, postepenu ali nepovratnu transformaciju kulturnog krajolika u nešto što više nema nikakve veze s ruralnim životom kakav je postojao prije rata.

Međunarodna zajednica, ali i lokalna politika, voljela je brojke o povratku. Svaki vraćeni izbjeglica bio je priča o uspjehu. Svaka obnovljena kuća bila je dokaz da pravda trijumfuje. Halilović nam pokazuje da su te brojke bile iluzija. Obnovljena kuća nije isto što i život. Krov nad glavom nije isto što i zajednica. Indeks kvalitete obnove od 0,08 govori da je ono što je napravljeno zapravo ono što nazivamo "obnova za okolinu":  nešto što izgleda dobro na fotografiji za donatorsku konferenciju, ali se urušava pri prvom udaru vjetra.

Ovdje dolazimo do najdubljeg uvida ovog rada. Halilović analizira ne samo fizičku obnovu, nego i promjene u prostornoj organizaciji sela,  morfologiji naselja, rasporedu kuća, stanju puteva. Ona otkriva da je rat promijenio samu logiku prema kojoj se prostor organizira.

Sela nisu samo fizički oštećena,  ona su dezorganizirana na način koji onemogućava povratak društvenog života. Kuće su izgrađene na pogrešnim mjestima, putevi više ne povezuju ono što su nekoć povezivali, centri sela su nestali. To je posljedica toga što je obnova prepuštena tržišnim silama i individualnim inicijativama, bez ikakvog plana koji bi sačuvao tkivo zajednice.

I za kraj, pitanje koje Halilović suptilno nameće: postoji li tačka nakon koje povratak postaje nemoguć, ne samo praktično, nego i ontološki? Kada indeks povratka padne na 0,08, kada kvaliteta obnove iznosi 0,08, kada je destrukcija bila 0,98 – jesmo li svjedoci neuspjele obnove ili smo svjedoci završetka onoga što je genocid započeo?

(Preporod.info)