FIN UNSA: Sjećanje na prof. dr. Orhana Bajraktarevića
Na Fakultetu islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu danas je održan komemorativni skup na pod nazivom "Sjećanje na Orhana Bajraktarevića, profesora emeritusa, uz učenje hatma-dove".
Profesor Bajraktarević preselio je na ahiret 21. aprila u 70. godini, a dženaza mu je klanjana dva dana kasnije, prvo u u haremu Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu, a zatim i u Špionici kod Srebrenika, gdje je i ukopan.
O liku, djelu i naučnom doprinosu rahmetli profesora Bajraktarevića danas su govorili njegovi dugogodišnji prijatelji, saradnici i radne kolege: prof. dr. Almir Fatić, Šerif Mujkanović, prof. dr. Džemaludin Latić, prof. dr. Enes Karić, prof. dr. Šaćir Filandra, dr. Ekrem Tucaković i prof. dr. Zehra Alispahić.
Gubitak profesora emeritusa Orhana Bajraktarevića ostavlja veliku prazninu u akademskoj zajednici i među generacijama studenata koje je odgojio i usmjerio tokom svog dugogodišnjeg plodonosnog rada, ocijenjeno je tokom današnjeg skupa.
Prof. Almir Fatić je rekao kako je svaki susret s njim predstavljao posebno zadovoljstvo, da je "svaki susret bio je poseban, zanimljiv i inspirativan, te duboko edukativan", te je vrlo dojmljivo predstavio ličnost i tok misli rahmetli profesora Bajrakterevića riječima koje je on često znao kazati: ”Kolega, kako to mislite?”
– U to pitanje mogla bi stati osebujna ličnost profesora Bajrakterevića, osoba koja propituje i stalno promišlja – kazao je.
Prof. Bajraktarević uvijek je budio intelektualnu znatiželju, poticao kritički nemir i hrabrio istraživačku – idžtihadsku – smjelost.
– Znao je reći: ''Nedostaje nam mudžtehid našeg vremena''. Vremenom sam shvatio da on nije samo govorio o idejama – on ih je živio. Volio je razgovor. Volio je razmjenu mišljenja. Volio je propitivanje. U učionici, u kabinetu, u šetnji, na putovanju – uvijek spreman za misao, raspravu i dijalog – kazao je prof. Fatić.
Dodao je kako racionalnost profesora Bajraktarevića nije bila sama sebi svrha, nego je bila prožeta duhovnošću, tihom pobožnošću i dubokim odnosom prema Kur’anu – njegovom učenju, tumačenju i razumijevanju.
– Znao je – bolje nego mnogi od nas – da čovjek nije samo racionalno biće. Godinama je dolazio na sabahsku hafisku mukabelu u Begovu džamiju. Posebno je cijenio hafize i hafize. Nama ostaje obaveza da čuvamo i razvijamo ono čemu nas je učio: slobodu mišljenja, hrabrost propitivanja, poštovanje prema znanju – i, možda najvažnije, poštovanje prema čovjeku. Ostaju nam i njegove preporuke: da ne budemo površni, da ne pristajemo na gotove odgovore, da ne prestanemo tragati. I da – kako je znao reći – nikada ne budemo protiv ljudi – poručio je prof. Fatić.
Prof. Šaćir Filandra je rekao da je rahmetli prof. Bajraktarević djelovao po svom stasu i stilu kao osoba iz Tarantinovih filmova, sasvim drugačiji od urednih i smjernih studenata i svršenika medresa koje je on tada poznavao na fakultetu.
Podsjećajući na prvi susret s profesorom Bajraktarevićem, prof. Filandra je evocirao upečatljivu figuru nekonvencionalnog, harizmatičnog i slobodoumnog intelektualca koji se krajem osamdesetih izdvajao izgledom, ponašanjem i otvorenošću prema svijetu.
Prisjetio se i njihovog intenzivnog druženja u Sarajevu vremena političke i društvene tranzicije, kada su ih, uprkos različitim svjetonazorima i životnim putevima, međusobno privlačile razlike i intelektualna znatiželja.
– Njegovi stavovi o državi, politici, partiji, nacionalnom pitanju i budućnosti naroda bili su izoštreni, jasni i precizno davani.
Govorio je s naglašenim žarom, emocionalno involvirano u sva pitanja, držao je do svojih argumenat i tvrdnji i nije bio spreman na kompromis. Budući je dolazio iz svijeta tradicionalne muslimanske Bosne, a s obzirom na njegov obrazovni background i okruženje u kome se primarno kretao, tu mislim na instituciju Islamske zajednice, s pažnjom sam i kao Hercegovac osluškivao njegove stavove, otkrivajući jedan svijet kome u cjelosti sam na takav način nisam pripadao – kazao je Filandra.
Također, je podsjećajući na njegovu intelektualnu pronicljivost, istakao kako je profesor Bajraktarević, za razliku od većine tadašnje muslimanske inteligencije zarobljene konformizmom svakodnevice, razumijevao duh vremena i naslućivao velike ideološke i društvene promjene, što potvrđuju njegovo rano zanimanje za teme genocida nad muslimanima i pomoć u pronalasku historijskih izvora o Muslimanskim rezolucijama, što je jasno svjedočilo njegovoj otvorenosti prema "novom, dolazećem“ i dubokoj svijesti o važnosti historijskog pamćenja.
Okupljanje na Fakultetu islamskih nauka dr. Ekrem Tucaković ocijenio je izrazom zahvalnosti prof. Bajraktareviću za njegov dugogodišnji naučni, odgojni i urednički doprinos, posebno kroz rad na FIN-u, u Preporodu i Islamskoj zajednici.
Između ostalog, dr. Tucaković je kazao kako je prof. Bajraktarević kroz dijalog i akademsku otvorenost doprinosio opstanku i prenošenju znanja, potvrđujući univerzitet kao prirodni prostor susreta mišljenja, propitivanja i intelektualnog sazrijevanja.
Posebno naglašavajući njegovu vokaciju islamskog filozofa, istakao je da je prof. Bajraktarević bio rijetka pojava u bosanskohercegovačkom kontekstu — mislilac širokih interesa koji je svijet posmatrao multiperspektivno, povezujući filozofiju, kulturu, književnost i savremene društvene tokove.
Kao trajnu poruku njegovog života izdvojio je potrebu razumijevanja savremenosti uz vjernost vlastitim vrijednostima, pri čemu vjera treba ostati prostor unutarnje slobode, a ne sredstvo zatvorenosti ili dominacije.
– Neka to bude jedna od vodilja iz ovog sjećanja na prof. Bajraktarevića: suočavajmo sa sa savremenošću u svoj njenoj složenosti, nastojmo razumjeti savremeni svijet i njegovu logiku u kojem ćemo shvatiti vjeru kao područje naše istinske slobode, a ne vjeru osjećati kao tamnicu vlastitog bića, ili je koristiti kao alat hegemonije i dominacije. A sve je to moguće: vjera može biti sloboda, tamnica i sredstvo hegemonije i dominacije – poručio je Tucaković.
Danas je, između ostalog, istaknuto i da je profesor Bajrakterević svojevremeno bio urednik INN Preporod, a prof. Zehra Alispahić je podsjetila da je u vrijeme kada je on bio urednik Preporod bio "prostor raskošnih ideja".
– Moji prvi tekstovi i intervjui na arapskom, te reportaže bili su prilika koju mi je pružio rahmetli prof. Bajraktarević – kazala je profesorica Alispahić.
Profesor Bajraktarević rođen je 29. maja 1956. godine, a Gazi Husrev-begovu medresu, petogodišnji program, i Filozofski fakultet (filozofija i sociologija), završio je u Sarajevu.
Od 1986. do 1988. godine boravio je na studijskom usavršavanju na Univerzitetu u Kairu u Egiptu, a postdiplomske studije pohađao je u Sarajevu, Kairu i Zagrebu.
Doktorirao je na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu 2011. godine, gdje je predavao islamsku filozofiju i Tesavvuf, te dobio zvanje profesora emeritusa.
