Muftija Grabus na “Mediteranskom dijalogu” u Rimu

Na skupu su sudjelovali predstavnici iz 55 zemalja, visoki predstavnici država, utjecajni ljudi iz biznisa, politike, kulture i nevladinih organizacija.

Muftija prof. dr. Nedžad Grabus govorio je na panelu “Prevazilaženje sektaštva: definiranje religijske netrpeljivosti”. Panel je moderirao Luigi Narbone, direktor za Bliskoistočni program, Instituta za evropske studije, Italija.

Na panelu su govorili i profesor Oliver Roy, šef katedre za Mediteranske studije na Institutu evropskih studija i Petar Mandaville iz ministarstva Sjedinjenih američkih država, odjel Religija i globalni odnosi. Na sesiji su analizirani savremeni odnosi, poteškoće, problemi i izazovi u razumijevanju globalnih pitanja i uloge religije društvenim procesima u Mediteranskoj regiji.

Muftija Nedžad Grabus govorio je o problemu nepostojanja zajedničkog pamćenja i muslimanskog narativa u širem evropskom kontekstu. Kazao je da povezujući elementi postoje u jogoistočnoj Evropi, u zemljama u kojima je islam prisutan s višestoljetnim naslijeđem, ali taj problem je jedan od uzroka nepostojanja pripadnosti i problema identiteta kod značajnog procenta muslimana u Zapadnoj Evropi. Uslijed toga veliki broj muslimana u Evropi ima problem sa samopercepcijom, te posljedično samoizolacijom u društvu. Situaciju usložnjava činjenica da se u službenom obrazovnom sistemu i općenito u evropskom preovlađujućem mišljenu muslimane predstavlja kao “druge” i strance.

Muslimanski identitet postao je dominirajući element u definiranju stranaca muslimana bez obzira na njihovo etničko, nacionalno ili jezičko porijeklo. To otvara prostor radikalnim i ekstremnim elemntima koji svojim propagandnim programima manipuliraju značajnim brojem mladih osoba, muslimana, koji su u “identitetskom” vakuumu uslijed neadekvatnoga obrazovanja i umanjenih mogućnosti integriranja u glavne tokove društva. Nužno je razvijati svijest o muslimanskom evropskom naslijeđu i kulturi koje je duboko ukorijenjeno u različitim državama širom kontinenta.

Potrebno je snažiti organizacione i kadrovske kapacitete koji će biti sposobni teorijski i praktično preuzeti odgovornost u tumačenju vjere i odlučno odbaciti nazadne i retrogradne prakse koje slabe muslimanski civilizacijski svjetopogled. Poštivanje različitosti i sloboda izbora vjere je suštinska odlika islama. Dodatni problem je nepostojanje službenih obrazovnih institucija u evropskom kontekstu na kojima se može dobiti i postići temeljito obrazovanje, usvojiti analitičko-kritičko mišljenje koje će znati razlikovati između suštinskih poruka, učenja i povijesno nametnutih tumačenja i obrazaca razumijevanja vjere. Od paradigme mirnoga razumijevanje vjere Muhammeda Alija koji je odbio, zaradi pogleda na islam, ići u rat u proteklim godinama prošli smo kroz iskustvo da zabrinjavajući procent konvertita iz Evrope ratuje u Siriji i Iraku.

Muftija Grabus se referirao na stavove profesora Olivera Roya da službene džamije nisu bila mjesta radikalizacije mladih ljudi. Većina su imali neformalno obrazovanje o islamu i bili su, uglavnom, radikalizirani putem interneta.

Muftija Grabus je naglasio kako je Fakultet islamskih nauka u Sarajevu izvanredna obrazovna ustanova koja kombinira tradicionalni sistem i savremeno razumijevanje i tumačenje islama koje osigurava dugorčno vjersku stabilnost u široj regiji.

Profesor Oliver Roy je veoma pohvalno govorio o FIN-u u Sarajevu, kao ustanovi na kojioj se stiče obrazovanje koje je u skladu sa evropskim vrijednostima. Naglasio je da u većini evropskih zemalja danas žive muslimani koji pripadaju srednjoj društvenoj klasi, koji imaju iste želje i težnje kao i svi drugi građani. Smatra da je potrebno dozvoliti da se islam razvija kao normalna, “vidljiva” religija u Evropi, što je preduvjet da ne bude marginaliziran u društvu, ako bude marginaliziran u tom slučaji radikalni elementi bi manipulirali s islamom.   

N.P.

(islamska-zajednica.si)