Tijesni rezultati evropskih referenduma

Nešto više od 51 posto birača na referendumu je podržalo je ustavne reforme u Turskoj koje između ostalog predviđaju jačanje ovlasti predsjednika države, a ukidanje funkcije premijera. 

Parlament će povećati broj zastupnika sa 550 na 600, a kandidati na parlamentarnim izborima će moći biti svi građani Turske s napunjenih 18 godina. Dosad su kandidati mogli biti osobe s navršenih 25 godina.

Predsjednik će moći zadržati veze s političkom partijom, a predviđeno je i da se prvi predsjednički izbori, u skladu s novim Ustavom, održe u novembru 2019. godine.

Mandat predsjednika će trajati pet godina i ista osoba će tu funkciju moći obnašati najviše dva mandata.

Rezultati ovog referenduma podsjetili su na rezultate referenduma organiziranih u nekoliko evropskih zemalja u skorije vrijeme.

Odluka o Brexitu došla sa 52 posto glasova

Jedan od najvažnijih referenduma u posljednje vrijeme jeste onaj koji se odnosio na Brexit. Ujedinjeno Kraljevstvo je u junu prošle godine tražilo izjašnjavanje građana o napuštanju Evropske unije (EU).

Izlaznost na ovom referendumu iznosila je 72,2 posto, a 51,9 posto birača nije željelo ostati u EU. Zemlja je u skladu sa voljom naroda 29. marta zvanično počela proces napuštanja EU.

Škotska

Na referendumu o nezavisnosti Škotske održanom 2014. godine zabilježena je izlaznost od 85,50 posto. Ideju o nezavisnosti podržalo je 44,7 posto, dok je 55,3 posto birača bilo protiv.

Ipak, pitanje o napuštanju Ujedinjenog Kraljevstva Škoti su ponovo uzeli u razmatranje nakon rezultata referenduma o Brexitu.

Ukoliko centralna vlast u Londonu usvoji zahtjev škotskih vlasti, novi referendum o nezavisnosti Škotske mogao bi biti raspisan krajem 2018. ili početkom 2019. godine.

Švicarska

Švicarci su 2014. godine glasali o prijedlogu o ograničavanju migracija iz zemalja EU. Čak 50,3 posto birača podržalo je prijedlog, a razlika je bila u 19.516 glasova.

Vlasti i mnoge političke partije su bile protiv prijedloga za koji su smatrali da bi mogao naštetiti ekonomiji zemlje i odnosima sa EU. Uprkos tome, narod ga je podržao.

Italija

Prošle godine u Italiji je raspisan referendum o ustavnoj promjeni. Riječ je o najznačajnijem referendumu u toj zemlji još od Drugog svjetskog rata. Izlaznost na referendumu bila je 65,47 posto, a ovoj promjeni protivilo se 59,12 posto birača.

Ustavne promjene, da su bile podržane, ograničile bi snagu Senata i olakšale vladi usvajanje zakona, odnosno došlo bi do pojednostavljivanja zakonodavnog sistema, budući da više ne bi postojao gornji i donji dom parlamenta.

Nakon rezultata referenduma tadašnji premijer Matteo Renzi podnio je ostavku.

Danska

U decembru 2015. godine u Danskoj je raspisan referendum o nizu regulativa o većoj saradnji sa EU u oblasti pravosuđa i unutrašnjih poslova. Izlaznost na pomenutom referendumu bila je 71,9 posto, a veću saradnju nije željelo 53,1 posto birača.

Zbog takvog ishoda glasanja, Danska i dalje pokušava postići određeni dogovor sa EU kako bi ostala u Europolu.

Švedska

U skorije vrijeme referendum je imala  i Švedska čiji su se građani 2003. godine izjašnjavali o uvođenju eura. Ideju nije podržalo 56 posto birača.

(AA)