Referendum u Turskoj: Širom svijeta glasalo 1,2 miliona turskih državljana

Referendum o ustavnoj reformi i uvođenju predsjedničkog sistema upravljanja u Turskoj će biti održan 16. aprila, a turska dijaspora u 57 država glasala je proteklih dana na ukupno 120 biračkih mjesta koja su otvorena u ambasadama i diplomatsko- konzularnim predstavništvima te zemlje širom svijeta.

Blizu 70.000 turskih državljana nastanjenih u inozemstvu do sada je glasalo i na biračkim mjestima na graničnim prijelazima i aerodromima, a ta biračka mjesta će ostati otvorena sve do zatvaranja biračkih mjesta na dan referenduma u Turskoj.

Blizu 2,9 miliona turskih državljana u inozemstvu registrirano je i ima pravo glasa. Ovo je četvrti izborni proces u kojem direktno učestvuje i turska dijaspora.

Proteklog vikenda glasali su i turski državljani nastanjeni u zemljama regiona, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Makedoniju i Albaniju.

Turska dijaspora prvi put je imala priliku glasati na izborima koji su u Turskoj održani 2014. godine. Tada je odziv birača bio skromnih osam posto, nakon čega je zabilježen stalni trend boljeg odziva.

Najviše turskih državljana, više od 600.000, glasalo je proteklih dana na biračkim mjestima u Njemačkoj u kojoj i živi najmasovnija zajednica Turaka, a u Francuskoj je glasalo 123.000 birača.

U SAD-u je glasalo 35.000 Turaka, odnosno 35 posto registriranih, što je rekordan odziv turske dijaspore u SAD-u.

Turska dijaspora jučer je glasala i u Kazahstanu, Australiji, Saudijskoj Arabiji, Gruziji, kao i u brojnim afričkim državama.

Glasanje turske dijaspore u Evropi obilježile su tenzije između Turske i nekih zemalja koje su zabranile održavanje predreferendumskih skupova.

U sprječavanju zagovornika ustavne reforme u Turskoj da održava predreferendumske skupove prednjačile su Holandija, Njemačka i Austrija, čiji brojni političari su javno izrazili stav i podržali kampanju protiv ustavne reforme u Turskoj.

Najveći incident dogodio se u Holandiji kada su tamošnje vlasti, prvo otkazale gostoprimstvo šefu turske diplomacije Mevlutu Cavusogluu, a potom i tursku ministricu socijalne politike Fatmu Betul Kayu deportovali u Njemačku i spriječili u nakani da posjeti turski konzulat u Rotterdamu.

Vlasti evropskih zemalja koje su zabranile skupove zagovarača ustavne reforme u Turskoj su pak dozvolile održavanje skupova turske opozicije koja se protivi toj reformi.

Predložena ustavna reforma u Turskoj predviđa jačanje ovlasti predsjednika države, a ukidanje funkcije premijera. Parlament će povećati broj zastupnika sa 550 na 600, a kandidati na parlamentarnim izborima će moći biti svi građani Turske sa napunjenih 18 godina. Do sada su kandidati mogli biti osobe sa navršenih 25 godina.

Predsjednik će moći zadržati veze sa političkom partijom, a predviđeno je i da se prvi predsjednički izbori u skladu s novim ustavom održe u novembru 2019. godine. Mandat predsjednika će trajati pet godina i jedna osoba će moći tu funkciju obnašati najviše dva puta.


(AA)