Naučna konferencija ”Alija Isaković i bosanski jezik”: Isaković isticao da bosanski jezik nije od jučer
Riječ je o konferenciji koja je centralni događaj manifestacije ”Dani Instituta za jezik“ koja se održava 21. februara, na Međunarodni dan maternjeg jezika, a trajat će do 21. marta.
U srijedu je planirano druženje bosanskih lingvista.
Konferencija je podijeljena na dvije oblasti, panel razgovor ”Taj čovjek-Sjećanja na Aliju Isakovića ” prilikom kojeg je predstavljena društvena i intelektualna aktivnost ovog pisca, te drugi dio sa naučnog i stručnog aspekta.
”Drugi dio skupa ima za cilj usmjeriti posebnu pažnju na nekolika važna društvena i naučna pitanja ukazujući prije svega na značaj Alije Isakovića u domenu etabliranja bosanskoga jezika zbog čega je konferencija podijeljena na tri sesije”, rekao je Alen Kalajdžija, direktor Instituta za jezik.
Prva sesija nosi naziv ”Alija Isaković i jezička politika”, druga ”Alija Isaković i karakteristična bosanska leksika” te treća sesija naziva ”O jeziku i stilu Alije Isakovića”.
U svakoj sesiji učesnici će izložiti specifično viđenje prepoznatih problema u vezi sa šire postavljenom tematikom.
Kalajdžija je za AA kazao kako je Alija Isaković 1965. godine u časopisu ”Odjek” u tekstu pod naslovom ”Nervoza u našem književnom jeziku” prvi počeo govoriti o posebnosti bosanske varijante u okvirima srpskorhvatskog jezika.
Dodao je kako će na konferenciji govoriti istaknuti bosanskohercegovački javni radnici, književnici, akademici, univerzitetski profesori, te prijatelji.
”Želimo vjerovati da ćemo nakon današnje konferencije i nakon objavljivanja rezultata istraživanja naučnika, Zbornika radova, mnogo bolje i mnogo više znati o tome koliko je Alija Isaković zaslužan za afirmaciju, odnosno neafirmaciju bosanskoga jezika“, rekao je Kalajdžija.
Rifat Škrijelj, rektor Sarajevskog univerziteta podsjetio je kako je Alija Isaković jedan od najvećih bosanskohercegovačkih i bošnjačkih intelektualaca sa kraja 20. vijeka kada je u pitanju bosanski jezik i književnost.
”Alija Isaković, pisac, romansijer, pripovjedač, jedan je od prvih bošnjačkih intelektualaca koji je uvidio značaj jezika kao takvog za opstanak i afirmaciju jednog naroda i zemlje”, rekao je Škrijelj.
Dodao je kako se Alija Isaković, duboko svjestan činjenice da nijedna jezička upotreba nije ideološki neutralna, svim svojim bićem zalagao za afirmaciju bosanskog jezika, jer je znao da su ”brojne naše generacije, osobito posljednjih 50 godina prošlog vijeka jezički odvajane u suprotnosti sa vlastitom književnom baštinom, odnosno u suprotnosti sa majčinskim jezikom, njegovom toplinom, mehkoćom i prefinjenošću”.
”Podcrtavajući činjenicu da je naš jezik naš moral, Isaković je stalno isticao da bosanski jezik nije od jučer, nego da on postoji u narodu i u literaturi koliko i srpski i hrvatski jezik te da se razlikuje i od srpskog i od hrvatskog u mjeri koji se ti jezici razlikuju međusobno”, izjavio je Škrijelj.
Književnik Hadžem Hajdarević za AA je kazao kako je Alija Isaković nije značajan samo okviru onoga što je dao kao književnik nego i u razvijanju svijesti o maternjem jeziku i o književnom i kulturnom nasljeđu.
Hajdarević je rekao kako Alija Isaković pripada onim ljudima koji otvaraju oči, koji smatra da u Bosni i Hercegovini zaista postoji bosanski jezik kao što je oduvijek postojao i da ataci na bosanski jezik zapravo su ataci na ukupni društveni prostor Bosne i Hercegovine.