Referendum za suverenost i nezavisnost BiH značio je punu potvrdu državnosti, samostalnosti i nezavisnosti BiH
Po njegovim riječima, ideja obnove bosanskohercegovačke državnosti je, zapravo, egzistirala stoljećima, još od 1463, da bi svoju potvrdu imala na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a 1943. godine, a potpuni državni suverenitet kroz referendum o stjecanju nezavisnosti, čime je, u skladu s principima međunarodnog prava, ostvarena državna volja građana BiH.
- Međunarodnim priznanjem koje je uslijedilo nakon pozitivnog rezultata referenduma, priznanjem od Evropske zajednice, te prijemom u članstvo OUN-a, BiH je postala moderna država s punim suverenitetom, teritorijalnim integritetom i međunarodnim subjektivitetom. Period kada država realizira državotvornu volju svojih građana i prihvata i preuzima obavezu i odgovornost svoga suvereniteta, političke nezavisnosti i pravnog subjektiviteta, predstavlja najznačajniji momenat u historiji svake države, pa tako i BiH. Zbog toga dane referenduma o nezavisnosti BiH svi mi koji je doživljavamo kao svoju jedinu domovinu pamtimo kao neponovljiv historijski momenat postavljanja "kamena temeljca" realizaciji ideje samostalnosti, na koji i buduće generacije trebaju gledati sposebnim ponosom - kazao je Zvizdić.
Ocijenio je da je, s obzirom na strašne posljedice rušilačke agresije, ogromne direktne i indirektne ratne štete - neke analize i studije procjenjuju daje samo u Sarajevu pričinjena ratna šteta veća od 20 milijardi eura - kao i vrlo kompleksan postdejtonski političko-pravni sistem koji ne osigurava nivo efikasnosti i funkcionalnosti neophodan za brzu tranziciju i postratni oporavak, BiH ipak napravila značajne iskorake u realizaciji ključnih ciljeva u vezi sa očuvanjem cjelovitosti, demokratskih principa, mira i stabilnosti te postizanjem potrebnog konsenzusa za evropske, a u ovoj fazi i za NATO-integracije, ekonomski razvoj i jačanje regionalne saradnje.
- Međusobna povezanost, složenost, višeznačnost svih navedenih procesa može se definirati s tri ključna pojma: neophodnost pozitivne i progresivne političke volje koja obavezno uključuje spremnost na razgovor i dogovor; reforme u smislu jačanja re-gulatornog okvira i preuzimanja pravne stečevine EU i modernizacija koja prvenstveno podrazumijeva savremen obrazovni sistem usklađen s potrebama društva i privrede, kaže Zvizdić.
Smatra da su svi postdejtonski procesi mogli ići brže.
- Naravno da jesu i osim ciljanih političkih opstrukcija i blokada, permanentne borbe raznih interesnih skupina i težnje da se na račun zastoja države ostvare partikularni politički ili nacionalni interesi, ja ne mogu naći drugo obrazloženje ili odgovor zašto je realizacija najvažnijih državnih prioriteta, poput evropskih integracija ili dinamiziranog ekonomskog razvoja, išla tako sporo, pa u pojedinim fazama bila i potpuno blokirana - rekao je Zvizdić za "Oslobođenje".
(FENA)