Trumpov savjetnik: Brutalnost bosanskih Srba je maskirala njihovu slabost
„Mladićevi Srbi su svima djelovali silno, procjene o broju vojnika potrebnih za borbe na kopnu su bile visoke. Brutalnost bosanskih Srba je maskirala njihovu slabost, a u avgustu 1995. godine snage Hrvata i Bošnjaka koje su obučavali Amerikanci su krenuli na bosanske Srbe“, naveo je McMaster u svojim analizama.
Osvrnuo se i na masakr u Sarajevu, na pijaci Markale.
„U odgovoru na besmislen napad u kojem je stradalo 38 ljudi, a 85 ranjeno, NATO snage su žestoko gađale srpske snage u Republici Srpskoj, 300 puta za 24 sata. To je bio oštar zaokret, prethodne dvije godine su NATO akcije bile neefikasne“, napisao je McMaster.
Miloševićevi potezi
Bombardiranje Jugoslavije je također bilo tema za McMastera.
„Makedonija je dala bazu, ali to nije bilo stabilno okruženje, pošto tamošnje stanovništvo simpatiše Srbe, a ima strah od Albanaca. Grčka nije dozvolila prelete NATO aviona, zatvorila je kritične linije, dok su Francuzi i Italijani bili rezervirani zbog cijele akcije NATO-a u Jugoslaviji. Planiranje udara na Jugoslaviju je započeto u maju 1998. godine, pritom, NATO je zanemario činjenicu da ishod akcije zavisi od reakcija Jugoslavije. Sve je trebalo da traje pet dana, ali je potrajalo, zbog Slobodana Miloševića“, naveo je McMaster.
Prema njegovim riječima, tadašnji predsjednik Jugoslavije je predvidio poteze Alijanse.
„Milošević je pomjerio vojsku na granicu sa Kosovom, svega nekoliko sedmica prije početka napada. Ta vojska je, po početku bombardiranja, izbacila Albance na ulice, oduzela im dokumenta, spalila kuće i potjerala ih ka Makedoniji i Albaniji. NATO se nije tome nadao – bombardiranje je ubrzalo etničko čišćenje, umjesto da ga zaustavi“, ističe McMaster.
Informacije doušnika
Dodaje i kako su mnoge mete pogođene slučajno, kao i da je Beograd znao za poteze Alijanse, zahvaljujući doušnicima.
„Srbi su evakuirali objekte čim su se oni našli na listi meta, vjerujem da je Jugoslavija imala špijune u NATO redovima, a i doušnici koji su bili u blizini baze Aviano u Italiji su javljali kada avioni polijeću. Zbog svega toga, NATO akcija je bila neuspješna, za 78 dana uništeno je manje od pet posto borbenih sistema Jugoslavije, a razmjere neuspjeha su postale vidljive tek poslije završetka akcije“, naveo je on.
Izvor: Agencije