Omerbegović Arapović: Samo oni koji žele haos u zemlji mogu zagovarati igranje s Centralnom bankom

Omerbegović Arapović: Samo oni koji žele haos u zemlji mogu zagovarati igranje s Centralnom bankom

Ostim toga, podsjeća dalje, "Centralna banka ne drži rezerve strane valute u sefu “nego ih investira, npr. u obveznice Francuske vlade, pa je ovo investicija kao i svaka druga koja može rezultirati u dobiti ili u gubitku”.

Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik već neko vrijeme traži novac iz rezervi Centralne banke BiH. Prema njihovoj zamisli, ovaj novac bi bio korišten za rješavanje finansijskih problema u zemlji. Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović također je podržao prijedlog o uzimanju novca iz Centralne banke BiH, koji bi se prema njegovim riječima mogao iskoristiti za privredu. 

Na pitanje da li je realno očekivati da Centralna banka BiH u privredu investira novac o kojem govore Dodik i Izetbegović, te za šta uistinu taj novac u Centrajnoj banci služi, profesorica Omerbegović Arapović kaža da misli kako ne postoji višak rezervi o kojima pričaju neki političari.

“Zakonsko pravilo je da se dobit od poslovanja Centralne banke (u iznosu od 5 % novca tzv. pasive koju rezerve pokrivaju) zadržava, i to pravilo postoji radi odgovornog upravljanja rezervama. Centralna banka može poslovati i s gubitkom, a ovo pravilo je na snazi još od 1997. godine kako bi se osigurala adekvatnost rezervi i odgovorno upravljalo istim” kaže profesorica Omerbegović Arapović.

“Dakle, postotak od 5 – 6 % ‘viška rezervi’ o kojima se sada polemiše u javnosti je oduvijek Zakonom programiran iznos i nikada do danas nije bio predmetom svojatanja (niti može biti bez promjena u Zakonu). Tek sada kada vlade u BiH gube fiskalni oslonac napada se na ovaj novac koji je više računovodstvena kategorija nego bilo kakav nagomilani novac koji negdje čeka na njih da iz njega kreiraju potrošnju i tako dobiju podršku glasača” dodaje Omerbegović Arapović.

Ugledna makroekonomistica podsjeća da Zakon o Centralnoj banci definira pravila raspoređivanja dobiti Centralne banke ukoliko su ove investicije ostvarile dobit, a Upravno vijeće Centralne banke je dužno u skladu sa ovim zakonom raspoređivati dobit. Zakon, podsjeća dalje, predviđa da se dobit raspoređuje i za fiskalna pitanja o kojima odlučuje Parlamentarna skupština BiH, “pa je po tom pitanju javna polemika suvišna”.

Profesorica Omerbegović Arapović smatra da “oni koji se igraju osjetljivim mehanizmom valutnog odbora iskazuju krajnju političku neodgovornost”. Političko uplitanje u upravljanje rezervama izvan postojećeg zakonskog okvira, kaže, pomjera čitavo društvo ka provaliji, jer negativne posljedice kolapsa režima valutnog odbora koji ovakvi potezi prizivaju ne bi bile blage i postepene, već nagle i radikalne. 

“Kada valutni odbor kolabira, inflacija se ne pojavljuje postepeno nego dolazi do naglog pada vrijednosti valute, dakle do nagle inflacije u zemlji koja ima enorman procenat uvoza, što bi dovelo do naglog pada životnog standarda građana, ali i kolapsa privrede kojoj trošak kredita enormno raste, pošto je većina kredita vezana za euro, pa bi devalvacija konvertibilne marke uzrokovala propast mnogih preduzeća koja ne bi mogla podnijeti ekstremno povećanje iznosa rata kredita” kaže Omerbegović Arapović, te dodaje:

“Samo onaj ko želi da izazove haos u državi može zagovarati igranje s Centralnom bankom i diranje u rezerve strane valute. Ali, zar ovo nije ekonomski iskaz politika koje se održavaju na vlasti proizvodeći krize, već cijelu jednu dekadu? I da, dešava se uglavnom kada je sistem svakako neodrživ i kada neke političare samo haos može spasiti od gubitka moći”. 

(Patria)

 

Podijeli:

Povezane vijesti