Hafiz dr. Kenan Musić u Mostaru promovirao knjige „U susret Resulullahu“ i „Radost gazija“

Prva knjiga bavi se samo nekim fragmentima iz života Muhameda a.s. dok je druga svojevrsni historijski prikaz razumijevanja džihada bosanskohercegovačkih muslimana 1763 godine. Autor druge knjige je zapravo Mustafa Pruščak, kadija i muftija u drevnom gradu Pruscu koji je i sam bio učesnik tih događaja. Međutim, hafizMusić je na rukopisu „Radost gazija“ radio četiri godine kako bi je prilagodio širem čitateljstvu.

„U prvoj knjizi sam pokušao sam da na jedna lahak način nastojao osnovni tekst rasteretiti nebitnim podacima a pomoći čitateljima da istaknem one vrijednosti koje je nama Božiji Poslanik ostavio u nasljeđe“, kazao je dr. Musić, podsjetivši kako je narav Poslanikove misije bila usavršiti plemenite ljudske ćudi.

 

„Nije kazao došao sam da uspostavim nove ljudske vrijednosti, nego ono čemu je zvao Adema.s. i svi poslanici.

I naš život je upravo to da se ogledamo na tom ogledalu“, dodao je dr. Musić. Kao motivaciju za pisanje ove knjige istakao je nastojanje da buduće generacije muslimana ispravno razumiju pravilno život i da živi svoje vrijednosti.

Knjiga „U susret sa Resulullahu“ počinje kazivanjem o preseljenju Bilala Habešiječime je bino naglašena suštinsko razumijevanje jednog od osnovnih principa islamskog vjerovanja, vjerovanje u Sudnji dan, čime se vjernici indirektno podsjećaju da život na ovom svijetu percipiraju i najprije sagledaju iz ahiretske perspektive, dakle vodeći računa o njegovim konačnim posljedicama. „U našem narodu je utemeljena tradicija da ljudi iza sebe ostave dobro djelo koje će ljudi koristiti iza njega.

Ahiret je upravo to; ostaviti iza sebe ono što ti je drago da kod Gospodara vidiš. Ako te svijesti čovjek ima onda može biti dobar političar, dobar akademski radnik. Zamisli da imaš želju da svaki student bude bolji od profesora“, kazao je Musić.

Knjiga Radost Gazija obrađuje temu džihada na jedan izuzetno dopadljiv način. Iako se radi o klasičnom edukativno didaktičkom tekstu ona ima svog glavnog junaka, što je jedna od rijetkosti kada je u pitanju općenito islamska literatura na našim prostorima. HafizMusić potrudio se da stvarnog autora knjige predstavi kao historijski lik, a potom donese njegov pristup nauci, uz neizbježnu redakturu i pojašnjenja do kojih je došao.

Glavni junak ove priče, je Mustava Pruščak, muftija, kadija koji je nakon slavne bitke pod Banjalukom odlučio napisati djelo o džihadu. Dakle, povod pisanje djela o džihadu je tim potpuno kontekstalizirana da odgovornom čitatelju, koji to zaista želi biti, nudi i brojna metodološka dodatna pojašnjenja tumačenja ajeta o borbi, o važnosti borbe na Božijem putu. Ni hafiz Musić jednako kao i Mustafa Pruščak ne zadržavaju na džihadu samo kao oružanoj borbi, ratnim pohodima, već decidno donose norme, uvjete, ciljeve i pojašnjavaju posljedice istinske borbe na Božijem putu.

To su prije svega očuvanje slobode, teritorije, imetka, časti i prava na dostojanstvo. „Nije džihad samo da sa sabljom svoga neprijatelja posiječeš. Izdržavati roditelje svoje, potomstvo svoje, pa i sebe, da ne bi bio na teretu ljudima, sve je to džihad“, jedan je od hadisa citiranih u uvodnom poglavlju.

Snimak tribine hafiza Musića možete pratiti u programu radija BIR u emisiji Naša južna baština, izdanje za 20. 12. 2016.god. od 15:30 u emisiji Radio televizije Mostar i izdanju emisije za 19.12. 2016.god od 20:00 sati.