U Tuzli promovirana Bajrićeva fotomonografija 'Srebrenički put pakla 1992-2015'
Riječ je o prvoj bh. fotomonografiji u kojoj je ispisan genocid u Srebrenici.
O ovom djelu su govorili novinarka “Dnevnog avaza” Almasa Hadžić, ljekar u ratnoj bolnici u Srebrenici Fatima Klempić-Dautbašić, bivši komandant 28. divizije Armije Republike Bosne i Hercegovine Naser Orić, bivši načelnik Općine Srebrenica Ćamil Duraković i autor, a moderator promocije bio je Hazim Karić, urednik fotomonografije.
Ona predsdtavlja jedinstveno djelo u kojem su ovjekovječeni i hronološki prikazani najznačajniji momenti zabilježeni objektivom Bajrićevog fotoaparata tokom 20 godina od počinjenog genocida nad Bošnjacima u zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija – Srebrenici.
Fotografije su nastajale tokom procesa traženja nestalih, prilikom otkrivanja i ekshumacija masovnih grobnica u Podrinju, na otvaranju Memorijalnog centra u Potočarima te tokom organiziranja kolektivnih dženaza, komemoracija i posjeta poznatih ličnosti i zvaničnika Memorijalnom centru u Potočarima.
- Nakon 20 godina od prvog proboja Srebreničana na slobodnu teritoriju 1995. godine uspjela je izaći ova fotomonografija - kazao je Bajrić , te dodao da je od tog proboja pa sve do danas pratio sva dešavanja vezana za Srebrenicu, fotografisao komemoracije, otvaranje svih grobnica, marš mira, posjete zvaničnika.
Ova fotomonografija je jedan dokument, tvrdi autor , jer je, kako kaže, do sada o Srebrenici bilo samo pisane riječi , a na ovim fotografijama koje su autentične može se vidjeti dosta toga.
Po riječima novinarke Almase Hadžić, jedne od promotora ovog djela, Bajrićeva fotomonografija je svjedočenje o najtragičnijem vremenu stradanja bošnjačkog naroda, a fotografije su prikazane onako kako su nastajale, bez retuširanja i svjedoče o počinjenom zločinu.
Hadžić smatra da je Bajrić, iako, kako kaže, toga nije svjestan, napravio najveću i najdokumentiraniju optužnicu za genocid koji se dogodio u Srebrenici.
Urednik fotomonografije Hazim Karić naglasio je da ova fotodokumentaristička građa sadrži više od 1.000 fotografija, uz to 1.600 portretnih fotografija žrtava, koje su do sada prikupljene od porodica.
Smatra da je u ovom djelu preslikan genocid na najslikovitiji mogući način, te da će ovaj projekt moći prezentirati priču o Srebrenici u Evropi i svijetu.
- O Srebrenici je u protekle dvije decenije nastalo mnogo knjiga i zapisanih djela, što je važno za sjećanje, ali kada riječi postanu nejasne, slika nastavlja i objašnjava ono što se ne može pobiti - izjavio je bivši načelnik Srebrenice Ćamil Duraković, ocijenivši da je iz historijskih razloga važno imati ovakvo djelo o stradanju u Srebrenici.
Ahmet Bajrić Blicko je bosanskohercegovački fotoreporter koji je jedini objektivom fotoaparata na području Nezuka kod Sapne uspio zabilježiti proboj Srebreničana na slobodnu teritoriju, čije su autentične fotografije obišle cijeli svijet.Više od 30 godina profesionalno se bavi fotografijom, a njegove fotografije su objavljivane u svim važnijim domaćim novinama i printanim izdanjima u Evropi i svijetu.
(FENA)