Reisu-l-ulema Kavazović: Za uspješno institucionaliziranje odnosa Njemačke i muslimanskih zajednica

Reisu-l-ulema je uvjeren da Islamska zajednica može pružiti dragocjen doprinos ovom procesu.

On je to izjavio na međunarodnoj konferenciji o temi "Religija i politika: Uloga Islamske zajednice u BiH u institucionalizaciji islama u Njemačkoj", održanoj u ponedjeljak naveče u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu.

- Pitanje islama i muslimana u zapadnoevropskim zemljama danas je otvoreno, pojavljuje se u različitim vidovima i prema njemu se zauzimaju različiti stavovi. Praktični značaj pitanja razlikuje se od zemlje do zemlje, kao što se vrijednost razmatranja razlikuje po tome s kojim ciljem i u kojem kontekstu se ono postavlja.

U Islamskoj zajednici se razmatraju različite strane ovog pitanja u evropskim društvima, posebno u zemljama u kojima djeluju bosanski džemati  i mi veoma cijenimo opću važnost i vrijednost vladajućeg stava i odnosa prema ovom pitanju u Saveznoj Republici Njemačkoj.

 Vjerujem da nikoga ne treba uvjeravati u to da je Savezna Republika Njemačka zemlja u kojoj se pitanje islama i muslimana pojavljuje na najkompleksniji način i da njegovo raspravljanje i rješavanje ima veliki, najveći mogući značaj. Prije svega, razumljiv je položaj Njemačke u zajednici evropskih država i njemačkog društva u pluralnom i demokratskom ambijentu današnje Evrope. U Njemačkoj živi jedna od najbrojnih i najheterogenijih skupina muslimana u zapadnoj Evropi.

Višemilionsko ljudstvo pripadnika islama u Njemačkoj čine muslimani iz mnoštva muslimanskih naroda i oni su doskora činili dvije kategorije stanovnika: državljane Njemačke i gostujuće radnike na privremenom boravku.

Zadnjih godina, njima su se pridružili izbjeglice iz Sirije, Iraka, Afganistana, i ovi nevoljnici čine sada posebnu kategoriju - kazao je između ostalog reisu-l-ulema Kavazović.

 Naglasio je vladajući politički i društveni stav u Njemačkoj  da jednostrano medijsko zanimanje ili uskostranački politički odnos prema ovom etnički i kulturno raznolikom muslimanskom ljudstvu, koje je u različitom stepenu socijalno i kulturno integrirano, ne osigurava valjano skupno znanje i vrednovanje.

Institucionalni kontekst kao okvir organizovanja muslimana

Nasuprot antiislamskih i antimuslimanskih ispada i društvenih inicijativa, afirmira se institucionalni kontekst kao okvir u kojem se najpotpunije i najrealnije obuhvataju različiti aspekti društvene prakse, javnog djelovanja, običaja, institucionalne organiziranosti muslimana. To je okvir koji osigurava valjana zakonodavna rješenja i valjano suočavanje s novim situacijama, dodao je.

- Vrijednost ovakvog odnosa za muslimane generalno, i za nas u Islamskoj zajednici napose, svakako uvećava to što on ima podršku u vjerskim zajednicama katolika i protestanata Njemačke.

Pitanje islama i muslimana u zapadnoevropskim društvima ima, naravno, i svoju drugu stranu, za koju bi mnogi rekli da je to zapravo prva strana. To je odnos pripadnika islama prema zakonskim normama i općevažećim vrijednostima u zapadnoevropskim zemaljama u kojima su stalno ili privremeno nastanjeni. U Islamskoj  zajednici u Bosni i Hercegovini smo itekako svjesni važnosti ove strane i individualne i kolektivne odgovornosti muslimana u odnosu na socijalnu, političku i kulturnu stvarnost zapadnoevropskih društava. Također smo svjesni teškoća koje neorganiziranost i običajna i etnička heterogenost muslimana predstavlja za uspostavljanje produktivnih institucionalnih odnosa političkih i državnih institucija zapadnoevropskih zemalja i muslimanskih zajednica u tim zemljama. Zato, odgovorno i s neskrivenim samopouzdanjem, tvrdimo da Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini može i treba da bude reprezentativni sudionik predstavljanja muslimana u procesu institucionalizacije odnosa Savezne Republike Njemačke i muslimanskih zajednica - naveo je također reisu-l-ulema na konferenciji.

Član njemačkog Bundestaga Michael Brand, također učesnik skupa, koji za  sebe kaže da je prijatelj BiH i bosanskog islama, izjavio je da Bosna vrlo rano postaje mjesto tolerancije u kojem islam ne tlači i ne ugnjetava druge.

Naveo je primjere iz različitih historijskih perioda BiH koji to potvrđuju, a za dejtonski ustav kazao da donosi previše etničkih blokada.

Evropa mora biti otvorena za bosanski islam, a bosanski islam ne potiče netolerantnost, zaključio je ovaj, po sopstvenim riječima, prijatelj BiH, koji je bio među prvim zapadnoevropskim studentima u Sarajevu nakon završetka posljednjeg rata u BiH.

- Vrlo je važno otvoriti dijalog i nazvati stvari pravim imenima, govoriti o pravim problemima - zaključio je.

O Ustavu Islamske zajednice u BiH je na konferenciji govorio prof.dr. Hilmo Neimarlija, a zvanice je uime organizatora skupa, Fondacije Konrad Adenauer, pozdravio rukovodilac Karsten Dummel.
(FENA)