Naučna ocjena prošlosti i sadašnjosti Behram-begove medrese

Ovom skupu prisustvovali su izaslanik reisu-l-uleme muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović, premijer Tuzlanskog kantona Bego Gutić, predstavnik Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta IZ-e u BiH Seid-ef. Eminović, profesori, imami i drugi gosti.

Ovaj naučni skup otvorio je muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović koji je prisutnima prenio selame i čestitke reisu-l-uleme Husein-ef. Kavazovića, te istakao kako Behram-begova medresa danas ima nezamjenjivu ulogu na području Muftijstva tuzlanskog.

„Ona je ponos muslimana u ovom dijelu Islamske zajednice. Medresa je stalno s našim džematima, posredstvom porodica svojih učenika, džematlija i imama. Jedan od najznačajnijih doprinosa Behram-begove medrese u novijoj njenoj povijesti ogleda se u džematima u Podrinju. Mnogi njeni učenici, današnji imami, nemjerljivo su mnogo doprinijeli oporavku Istočne Bosne, hrabro predvodeći svoj narod u borbi da se na svoju grudu vrati,“ kazao je muftija Fazlović.

U svome obraćanju Seid-ef. Eminović je podsjetio da su medrese u Bosni i Hercegovini utemeljitelji obrazovanja na ovim prostorima.

 „Kao što su znanje i obrazovanje srž, temelj, osnova cjelokupnog islama, tako su i medrese kao najznačajnija učilišta muslimana ovih prostora bila stjecište znanja ali i izvorišta duhovnosti, tradicije i svakog dobra koje je ovaj narod očekivao od medresa, u svakom vremenu koje je Bosna sa svojim medresama aktivno živjela. Behram-begova medresa jeste jedan od zornih pokazatelja vrijednosti i kvaliteta onoga što su medrese bile i što medrese jesu,“ kazao je Eminović.

Premijer Tuzlanskog kantona Bego Gutić je podsjetio kako je Behram-begova medresa u svojoj skoro četiri vijeka dugoj tradiciji uvijek imala važnu društvenu i obrazovnu ulogu, a u posljednjih nekoliko godina najbolja je škola u rangu gimnazija u Tuzlanskom kantonu.   

O nastanku i razvoju školskog sistema u islamskom svijetu, ulozi medrese u vjerskoj i obrazovnoj tradiciji Bošnjaka, reformskim procesima u Behram-begovoj medresi, njezinim muderisima i periodu rada od 1918. do 1949. godine, na okruglom stolu, govorili su dr. Enes Karić, dr. Ismet Bušatlić, dr. Izet Šabotić, dr. Sead Selimović, dr. Adnan Jahić, dr. Midhat Spahić, mr. Omer Zulić i dr. Mensur Husić.

Reaktiviranje Behram-begove medrese u Tuzli 1993. godine, njezina prošlosti i budućnosti, razvoj odgojno-obrazovnog procesa i općenito njen rad bile su teme o kojima su svoja izlaganja iznijeli dr. Amir Karić, dr. Sead Seljubac, mr. Šefko Sulejmanović i mr. Ahmed Hatunić.

Izdavačka djelatnost medrese, informacije o njenim alumnistima, te uloga profesorice i značaju Behram-begovoj medresi kao živom vakufu, govorili su Meliha Terzić, prof. Azra Fazlović, mr. Admir Muratović i Sevret Mehmedćehajić.

Predviđeno je da se u skorije vrijeme objavi zbornik radova sa ovog okruglog stola.

A.Đ.