Konferencija o pravnom okviru za islam u evropskom kontekstu (AUDIO)

- Republika Austrija ima to potrebno historijsko, kulturno i zakonsko iskustvo, koje je u najvećoj mjeri stečeno zahvaljujući bosanskim muslimanima i koje uključuje dobru saradnju i zajednički nastup s Islamskom zajednicom u BiH.
 
Islamska zajednica u BiH je samostalna i njene odluke ne ovise od neke državne politike kao što je slučaj s drugim muslimanskim skupinama u svijetu - rekao je između ostalog reisu-l-ulema, jedan od učesnika međunarodne konferencije o temi „Država i religije u Bosni i Hercegovini i Austriji: Pravni okvir za islam u evropskom kontekstu“, koja je otvorena u srijedu u Sarajevu.

Reisu-l-ulema, kao i drugi učesnici, podsjetili su da Austrija ima zakon o islamu još od vremena Austrougarske monarhije kada je okupacijom Bosne i Hercegovine ta državna tvorevina dobila u njenim granicama značajan broj muslimana.

Novi zakon o islamu u Republici Austriji, sačinjavan u protekle tri godine, donesen je 2015. jer se ustanovilo da dosadašnji nije više u skladu sa zahtjevima vremena, a inicijativu  je pokrenuo austrijski ministar za Evropu, integraciju i vanjske poslove Sebastian Kurz, podsjetio je reisu-l-ulema.

Kurz se učesnicima konferencije obratio video linkom. Inicijativu za donošenje novog zakona je obrazložio željom da osigura da se islam, za koji je kazao da je dio Evrope, oslobodi kontrole iz inozemstva, da mu se pruži prilika za samostalni razvoj u austrijskom društvu i da tu zaživi s vidljivim evropskim pečatom.

U Islamskoj zajednici BiH, po riječima reisu-l-uleme Kavazovića, inicijativa je primljena sa zanimanjem i velikim poštovanjem prema važnosti novog zakonskog određenja položaja islama i muslimana u Republici Austriji.

- Imali smo u vidu važnost novog zakona za muslimane i za austrijsko društvo u cjelini, kao i njegov širi značaj i potencijal s obzirom na duboko povijesno iskustvo s islamom i muslimanima u Austriji. Naša obaveza je bila da zaštitimo vjersku ispravnost rada imama u bošnjačkim džematima, koje nema bez murasele reisu-l-uleme, vjersku utemeljenost islamskog obrazovanja i izvorni vjerski karakter imovine u bošnjačkim džematima u Austriji.

 

Ali bilo nam je razumljivo i da donošenjem novog zakona o islamu, Republika Austrija želi dodatno da se sigurnosno zaštiti. Podržavajući to, željeli smo dati doprinos. Stoga smo nastojali korisno učestvovati u implementaciji zakona ne samo radi osiguranja prava pripadnika lslamske zajednice Bošnjaka u Austriji, koja je dio Islamske zajednice u BiH i koja s drugim zajednicama muslimana čini Islamsku zajednicu Austrije - naglasio je reisu-l-ulema Kavazović.

Rekao je između ostalog i da su bosanski muslimani, u liku reisu-l-uleme Teufika Azabagića davno ponudili razložne argumente zašto muslimani treba da budu lojalni građani države u kojoj žive. Azabagić je to činio ne upotrebljavajući apologetski jezik tolerancije i progresa nego nudeći jezik muslimanske političke teologije, tražeći da muslimani budu vjerni državi koja osigurava ispovijedanje vjere, razvoj zajednice i čuvanje identiteta.

- Austrougarska monarhija je to prihvatila tada, a čini se da bi Republika Austrija i Bosna i Hercegovina, sa svojim muslimanima i njihovom islamskom zajednicom, mogli i danas ponuditi Evropi moguću alternativu. I danas glasovi iz BiH pozivaju upravo na takvu vrstu obnove islamske političke teologije - kazao je reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović.

Međunarodnom konferencijom je moderirao austrijski ambasador u BiH Martin Pammer koji je naglasio da Bosna i Hercegovina te Austrija imaju iskustvo kako različite religije mogu živjeti zajedno.

Voditeljica kulturno-političke sekcije u austrijskom saveznom ministarstvu za Evropu, integraciju i vanjske poslove Teresa Indjein naglasila je duboki kvalitet bilateralnih odnosa BiH i Austrije i podsjetila na simpozij od prije deset godina o Smailu Baliću, vizionaru islama u Evropi, kako je rekla, te austrijskom orijentalisti.

On je sačuvao saznanja o dubokom bosanskohercegovačkom doprinosu islama u Evropi, dodala je Indjein i pozvala na imperativ njegovanja suživota, slobode vjeoispovijesti i religije te suprotstavljanja nasilju koje se provodi u ime religije.

- BiH i Austrija imaju pravni okvir koji pomaže toleranciju među religijama, naglasila je.
 
Ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović, također učesnik konferencije, izjavio je da je duh islama snažno uticao na promoviranje tolerancije u svijetu.

- Islam nije stran Evropi ni njenom duhu. Evropsko kulturno nasljeđe nemoguće je posmatrati i bez islamskih elemenata. Ipak, zabrinjavajući broj ljudi na Zapadu, najviše iz neznanja, govori o islamu i kroz prizmu fundamentalizma, terorizma, prestrogih zakona, obespravljenosti žena... Oni što tako govore i pišu o islamu, gotovo ništa ne znaju o njemu.
 
U ovim turbulentnim vremenima treba shvatiti da nema nadmoći jednog čovjeka nad drugim osim po moralu. Bogatstvo je u različitosti. Ko god odobrava ili čini loše djelo uime bilo koje religije, ne slijedi tu religiju - rekao je između ostalog Osmanović.
 
Osim reisa Kavazovića, na konferenciji su se obratili i predstavnici ostalih religija u Bosni i Hercegovini.

Predsjednik Jevrejske zajednice Jakob Finci je prethodno novinarima kratko izjavio da „prije Sarajevo može biti model za Evropu nego Evropa za nas“.

Svećenik vrhbosanske nadbiskupije Mato Zovkić je rekao da katolici Bosne i Hercegovine imaju iskustvo življenja među drugačijima i podršku crkvenog učiteljstva za međureligijski dijalog, dok je paroh sarajevski Vanja Jovanović, predstavnik Srpske pravoslavne crkve, naglasio da je ponosan zbog bosanskohercegovačkog zakona o slobodi crkava i vjerskih zajednica, u čijem su nastajanju sudjelovale i vjerske zajednice.

Zakon te vrste možda nije najsavršeniji, ali je najidealniji u poslijeratnoj BiH, zaključio je Jovanović.