Tribina "Za Kulina bana i dobrijeh dana" održana u Sarajevu
Povelja Kulina bana Dubrovniku u istorijskoj se znanosti smatra jednim od najstarijih državnih dokumenata ne samo Bosne već i svih južnoslovenskih naroda. Bio je to prvi međunarodni ugovor između Bosne i Dubrovačke Republike.
- Potvrđuje da je Bosna u XII stoljeću (prije 827 godina) imala uspostavljenu srednjovjekovnu državnost i samostalnost. Bosna tog vremena je imala svoju teritoriju, svoj narod (Bošnjane), svoju feudalnu vlastelu, svoju samostalnu organizaciju državne vlasti, svoje pismo bosančicu, svoj novac - rekao je jedan od uvodničara na tribini, prof. dr. Mirko Pejanović.
Pisac Lašvanin je zabilježio da je u vrijeme banstva Kulinova, Bosna bila najsretnija i najobilatija, napominje Pejanović. Gotovo identično pišu i dubrovački pisci navodeći da je Bosna tada bila sretna i blagoslovljena. U narodnoj tradiciji, to vrijeme je zabilježeno kao „zlatno doba“, što najbolje potvrđuje uzrečIca: 'Od Kulina bana i dobrijeh dana'.
Pejenović podsjeća da je Bosna i Hercegovina obnovila srednjovjekovnu državnost u Drugom svjetskom ratu u okviru jugoslovenskog svjetskog i antifašističkog oslobodilačkog pokreta, odlukama Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a 1943. godine.
I pored toga što na početku XXI stoljeća živi s posljedicama teškog rata, ona uz evropsku i međunarodnu podršku gradi državnost unutar historijskog procesa integracije u Evropsku uniju i NATO savez, zaključio je Pejanović.
Prof. dr. Hasan Balić, također uvodničar na tribini, rekao je da bez dokumenata kakav je Povelja Kulina bana, svijet ne bi mogao živjeti jer se samo uz pomoć pravnih normi uspostavlja red.
- Kulin ban i Povelja mnogo znači za nas. Ona znači i za naše neprijatelje - rekao je između ostalog.
U historijskom kontekstu, Balić elaborira da Bosna i Hercegovina nikad nije napala susjede iako su oni napadali nju, kao i da je većina njenog naroda danas u teškoj poziciji zbog ekonomskih nedaća.
Zaključuje da spasa ipak ima, i to u prirodnom pravu kao najstarijem i najutoritativnijem jer „život je u Bosni i Hercegovini pobijedio smrt“.
Prof. Adil Kulenović je povodom 827. godine Povelje Kulina bana rekao da se prema tom dokumentu ne treba odnositi samo memorijski jer su u njenom duhu svevremenske vrijednosti.
Osvrnuo se na aktuelne bh. prilike, na vojnu vježbu „jedne države i jednog entiteta“, održane mimo volje priznate zemlje, te zaključio da je okupljanje svih bosanskohercegovačkih državotvornih snaga potreba.
Doc. dr. Emir Kremić je na tribini izjavio da se Povelja Kulina bana može posmatrati i s aspekta izvora međunarodnog prava.
Može se zaključiti da je još u 12. vijeku država Bosna, potezima njenih najviših organa, sklapala ugovore koji su priznati kao jedni od najvažnijih izvora međunarodnog prava, kazao je između ostalog Kremić.
- Interesantno je istaći da je objavljivanjem Povelje, javnost bila obaviještena o postignutom ugovoru, što s današnjeg aspekta predstavlja ostvarenje načela javnosti i transparentnosti. Samo napredne države u to vrijeme objavljivale su njihove ugovore ili zbirke - zaključio je ovaj uvodničar.
(FENA)