Državni parlamentarci pisali Inzku i ambasadorima: Ako RS održi referendum snosit ćete odgovornost

U pismu se traži da se zaustavi antidejtonsko djelovanje vlasti u manjem bh. entitetu, zbog zakazanog referenduma o Danu RS-a te se ističe i upozorava na odgovornost međunarodne zajednice na posljedice takvog djelovanja.

Osim Inzka pismu je upućeno i ambasadorici SAD-a Maureen E. Cormack, Specijalnom predstavniku Evropske unije u Bosni i Hercegovini Larsu-Gunaru Wigemarku, ambasadoru Velike Britaniej Edwardu Fergusonu, ambasadorici Francuske Claire Bodonyi, ambasadoru Njemačke Christianu Hellbachu i Rusije Petru Ivantsovu.

Pismo koje prenosimo u cjelosti potpisali su Denis Bećirović, Mirsad Mesić, Šemsudin Mehmedović, Željko Komšić, Mensura Beganović, Salko Sokolović, Sadik Ahmetović, Senad Šepić, Damir Bećirović, Jasmin Emrić, Zaim Backović, Diana Zelenika i Hanka Vajzović.

"Ekselencije,

Bosanskohercegovački entitet RS, u skladu s tekstom Memoranduma SANU-a II, pokušava antidejtonskim, antiustavnim i nelegalnim referendumom, zakazanim za 25.9.2016., dobiti ono što velikosrpska politika nije dobila u ratu i u tekstu Dejtonskog mirovnog sporazuma. Stalno negiranje i osporavanje uloge visokog predstavnika (Aneks 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma), najnoviji pokušaj teškog degradiranja i razvlašćivanja Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i njegovih konačnih i obavezujućih odluka (član 6. Ustava Bosne i Hercegovine), zlonamjerna i pravno neosnovana revizija ustavne odredbe o kontinuitetu države Bosne i Hercegovine (član 1. Ustava Bosne i Hercegovine) i pokušaj nelegalnog uspostavljanja pravno nepostojećeg kontinuiteta bh. entiteta RS predstavljaju direktno i flagrantno razaranje suštinskih dijelova Dejtonskog mirovnog sporazuma bez kojeg ovaj sporazum gubi svaki smisao.

Imajući u vidu da legalni predstavnici međunarodno priznate države Republike Bosne i Hercegovine, punopravne članice Ujedinjenih nacija od 22.5.1992., ne bi nikada potpisali navedeni sporazum u kojem nisu sadržani suštinski elementi koji su danas na brutalnim udaru organa bh. entiteta RS, javno vas pozivamo kao ambasadore zemalja svjedoka Dejtonskog mirovnog sporazuma da se hitno uključite u konkretno sprečavanje daljnje nesagledive eskalacije novonastale krize prouzrokovane unilateralnim, neodgovornim i opasnim postupcima organa bosanskohercegovačkog entiteta RS. Osim toga, podsjećamo vas, kao sukreatore dejtonskih rješenja, da i vi imate važnu ulogu i obavezu u procesu očuvanja mirovnog procesa i zaštite Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Poštovani,
Zakazani nelegalni referendum u bh. entitetu RS za 25.9.2016. direktni je pokušaj rušenja dejtonskog ustavnog poretka i stavljanja van snage člana 1. Ustava Bosne i Hercegovine kojim je precizno definirano pitanje kontinuiteta u državi Bosni i Hercegovini. Da ne bi bilo nikakve dileme, u prvoj rečenici člana I/1. doslovno piše:
"Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada Bosna i Hercegovina, nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, s unutrašnjom strukturom modificiranom ovim Ustavom, i s postojećim međunarodno priznatim granicama. Ona ostaje država članica Ujedinjenih nacija i može kao Bosna i Hercegovina zadržati članstvo ili zatražiti prijem u organizacijama unutar sistema Ujedinjenih nacija, kao i u drugim međunarodnim organizacijama".
Kontinuitet države Bosne i Hercegovine reguliran je i u prijelaznim odredbama čl. 2.-5. Aneksa II. uz Ustav Bosne i Hercegovine. U njima su predviđeni kontinuitet važenja prijašnjeg prava, tj. pravnih propisa (član 2.), nastavak ili prenošenje sudskih i administrativnih postupaka (član 3.), sudbina međunarodnopravnih ugovora (član 5.), kao i nastavak postojanja institucija države Bosne i Hercegovine dok ne budu zamijenjene (član 4.). U ovaj kontekst na isti način ubraja se i član II/7. Ustava Bosne i Herecgovine, prema kojem dejtonska Bosna i Hercegovina ostaje članica međunarodnopravnih mehanizama za zaštitu ljudskih prava.

Pitanje međunarodnopravnog kontinuiteta ima praktične posljedice, između ostalog, i na nastavak postojanja individualnih prava, te na raspodjelu nadležnosti za garanciju navedenih ljudskih prava. Tako, država Bosna i Hercegovina kao subjekat međunarodnog prava, prije svega, ima obavezu da, nakon 14.12.1995., svojim građanima ne uskrati pravne pozicije koje su im priznate prije stupanja na snagu dejtonskog ustava.
Dakle, potpisnici Dejtonskog mirovnog sporazuma (uključujući i Aneks 4 ovog sporazuma) precizno su definirali i riješili pitanje kontinuiteta u Ustavu Bosne i Hercegovine. Ustavotvorac je precizno opisao da priznaje jedino kontinuitet države Bosne i Hercegovine i nijednom riječju u ustavnoj odredbi o kontinuitetu nije spomenuo bilo kakav oblik kontinuiteta entiteta u državi Bosni i Hercegovini. Imajući u vidu ove elementarne ustavne činjenice, krajnje je neprihvatljivo, neutemeljeno i opasno kršiti suštinske i precizno definirane ustavne odredbe o kontinuitetu države Bosne i Hercegovine.

Zvaničnici bosanskohercegovačkog entiteta RS, napokon, moraju shvatiti elementarnu ustavnu i pravnu činjenicu da je ovaj entitet administrativno-teritorijalna jedinica unutar suverene i nedjeljive države Bosne i Hercegovine koji kao takav egzistira tek od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Svaki pokušaj uspostavljanja kontinuiteta bosanskohercegovačkog entiteta RS s neustavnim, nelegalnim, nepriznatim i samoproglašenim tvorevinama predstavlja pravno neosnovano, opasno i flagrantno kršenje izričito propisanih odredbi Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava Bosne i Hercegovine.

Cijenjeni,

Kontinuitet u državnopravnom smislu znači pravnu vezu između nove države i prethodnog državnopravnog stanja. Takav kontinuitet ima samo država Bosna i Hercegovina. Bosanskohercegovački entitet RS niti je ikada bio država, niti je sada, niti će ikada biti država. Entiteti u državi Bosni i Hercegovini postoje isključivo na osnovu Ustava države Bosne i Hercegovine iz 1995. godine. Dakle, nelegalna i samoproglašena RS je 1992. godine bila antiustavna i paradržavna tvorevina, koja nije postojala ni u unutrašnjopravnom poretku Bosne i Hercegovine, ni u međunarodnopravnom poretku. Tek s potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma bosanskohercegovački entitet RS voljom Ustava Bosne i Hercegovine legitimisana je kao jedan od entiteta u državi Bosni i Hercegovini.

Pojedini zvaničnici bh. entiteta RS insistiraju na obilježavanju 9. januara jer je to za njih ključni datum koji im ostavlja nadu da mogu realizirati velikosrpski projekat u narednim godinama. Tog dana 1992. godine oni su proglasili nelegalnu i samoproglašenu tzv. ''Srpsku Republiku Bosnu i Hercegovinu" i nakon toga u ustavnom tekstu ove pravno nepostojeće tvorevine zacrtali da je ona sastavni dio velikosrpske države, odnosno tzv. krnje Jugoslavije koju su u to vrijeme činili Srbija i Crna Gora. Zato je za njih važno dokazivanje kontinuiteta postojanja od 9. januara 1992. godine na čemu već više od 24 godine uporno insistiraju. Po toj neosnovanoj i nimalo bezazlenoj konstrukciji, bh. entitet RS je nastao prije države Bosne i Hercegovine. Odnosno, po tom pravno, historijski i činjenično neosnovanom tumačenju, Bosna i Hercegovina je nastala tek u Dejtonu 1995. godine spajanjem „dvije države“, Republike Srpske i Federacije BiH. To je skandalozni, očigledni i nezabilježeni pokušaj prevare i falsificiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava Bosne i Hercegovine.

Poštovani,

Deveti januar nema nikakvo uporište u Dejtonskom mirovnom sporazumu i Ustavu države Bosne i Hercegovine i obilježavanje ovog datuma predstavlja provokaciju za državu i predstavnike međunarodne zajednice. Zvaničnici bosanskohercegovačkog entiteta RS, napokon, moraju shvatiti elementarnu historijsku i pravnu činjenicu da je ovaj entitet administrativno-teritorijalna jedinica unutar nezavisne i nedjeljive države Bosne i Hercegovine koji kao takav egzistira tek od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Svaki pokušaj uspostavljanja kontinuiteta bh. entiteta RS s nelegalnim, nepriznatim i samoproglašenim tvorevinama je neprihvatljiv, štetan i pravno neosnovan. Federacija BiH i RS su kao entiteti u državi Bosni i Hercegovini priznati tek u Dejtonu, i kao takvi nemaju nikakav kontinuitet i nisu historijski i demokratski formirane administrativno-teritorijalne jedinice.

Deveti januar je uvredljiv i za modernu Evropu i Ujedinjene narode jer predstavlja ozvaničenje politike koja je osmislila sistematske masovne zločine, etničko čišćenje, logore, masovna ubistva civila, masovne grobnice i genocid u Srebrenici. Ta politika je, između ostalog, osmišljena i u neustavnim dokumentima za formiranje tzv. srpske države na teritoriji Bosne i Hercegovine upravo 9. januara. Do sada je projektantima i izvođačima ove politike, u Haškom tribunalu i sudovima u Bosni i Hercegovini i Evropi, izrečeno preko hiljadu godina zatvorske kazne. Samo za genocid i druge zločine u Srebrenici do sada su osuđene desetine nalogodavaca i počinilaca na više od 550 godina zatvora.

Uvaženi,

Ako bh. entitetu RS i samo jednom od tri ustavno ravnopravna naroda u tom bosanskohercegovačkom entitetu dozvolite da provede antidejtonski i antiustavni referendum i vi ćete snositi veliki dio odgovornosti za urušavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Svi odgovorni ljudi dobro znaju da je ovakav referendum uvertira u strahovitu neizvjesnost i destrukciju. Jer, dozvolite li entitetskim organima RS-a da sedam dana prije održavanja Lokalnih izbora 2016. godine organiziraju takav opasan referendum, onda svi zajedno, bez dileme, možemo očekivati da u 2017. ili opet pred Opće izbore 2018. godine oni organiziraju novi referendum. Antimirovno pitanje koje će se u tom slučaju postaviti na tom drugom referendumu već je definirano i usvojeno na Kongresu SNSD-a kao najveće i vladajuće stranke u bh. entitetu RS.

Poštovani,

Vrijeme je da i predstavnici međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, regionu, Evropi i Ujedinjenim nacijama iskreno odgovore na neka od ključnih pitanja:
Ko zaista stoji iza antimirovne politike Milorada Dodika i njegovih sljedbenika?
Da li je destruktivna politika Milorada Dodika efikasnija od institucija i mehanizama zaštite koji su uspostavljeni Dejtonskim mirovnom sporazumom i voljom međunarodne zajednice?

Ko stoji iza zločinačkog i neostvarivog scenarija po kojem Bosnu i Hercegovinu treba uporno blokirati, opstruirati i slabiti, a građane naše države postepeno medijski, psihološki, politički i na svaki drugi način pripremati za raspad države Bosne i Hercegovine?

Do kada će se tolerirati politika Milorada Dodika i njegovih sljedbenika koji ciljano pokušavaju razarati državu Bosnu i Hercegovinu, korak po korak, mjesecima i godinama? Protagonisti takve politike svjesni su da ne mogu naglo i u kratkom roku razbiti državu i zato iz godine u godinu provode politiku "postepenih koraka". Njihov cilj je da se Bosna i Hercegovina svakodnevno iscrpljuje i uništava, a da to obični građani i ne primjećuju.

Da li je moguće da najveće svjetske sile koje su ujedno i zemlje svjedoci Dejtonskog mirovnog sporazuma ne mogu zaustaviti opasnu destruktivnu politiku koja godinama dolazi iz manjeg bh. entiteta?

Da li se ponovo šalje poruka cijeloj planeti da je država Bosna i Hercegovina, koja je preživjela najveće patnje i stradanja u Evropi poslije Drugog svjetskog rata, ponovo nemoralno ostavljena od Ujedinjenih nacija i najmoćnijih svjetskih sila?

Da li je ponovo na sceni repriza podilaženja i popuštanja onim snagama koje negiraju sudski utvrđen i planetarno priznati genocid u Srebrenici i koje javno žele da pred cijelim čovječanstvom uspostave puni kontinuitet s genocidnom politikom Radovana Karadžića i Ratka Mladića?

Da li u Bosni i Hercegovini ponovo destruktivna politika, neustavnost i nezakonitost preuzimaju primat nad pravom i načelima ustavnosti i zakonitosti?

Cijenjeni ambasadori,
Od vas kao od prijatelja Bosne i Hercegovine dobronamjerni građani naše države, kao i prijatelji naše države širom Evrope i svijeta, očekuju odgovore na ova i slična pitanja. Sadržaj tih odgovora i vaših konkretnih postupaka, bez sumnje, ne tiče se samo Bosne i Hercegovine već i cijelog čovječanstva", navodi se u pismu.