Konferencija u Banjaluci: Bosanski jezik je nemoguće negirati
"Organiziramo ovu konferenciju o bosanskom jeziku kao nastalu potrebu i kao odgovor na diskriminaciju, segregaciju i negiranje bosanskog jezika u ovom entitetu. Ne samo u obrazovnom procesu, već uopšte u cjelokupnom društvenom i javnom vokabularu i komunikaciji bosanski jezik je na meti i vrši se svaka vrsta diskriminacije. Danas želimo kroz izlaganje i diskusije ljudi koji su iz te oblasti da dobijemo dovoljno informacija o bosanskom jeziku kako bismo ih podijelili s građanstvom na ovom prostoru, ovog entiteta, ali i cijele BiH kako bi bar pokušali da utičemo na javnost u ovom entitetu da prestane diskriminacija i da se okonča segregacija u obrazovnom procesu", rekao je Salkić u obraćanju novinarima pred početak konferencije.
Na konferenciji učestvuje 36 stručnjaka iz BiH i susjednih zemalja, a prezentuje se preko 20 radova.
"Nakon konferencije biće upriličeni zaključci i preporuke za dalje djelovanje i pravci kako da dođemo do potpune ravnopravnosti kada je u pitanju bosanski jezik na ovom prostoru, ali i preporuke da Ministarstvo prosvjete i Pedagoški zavod moraju otvoriti komunikaciju iskrenu i istinsku sa roditeljima, učenicima, ali i sa cjelokupnim bošnjačkim bićem na ovom prostoru. Nemoguće je bosanski jezik negirati imajući u vidu da su Bošnjaci, ali i drugi građani ove zemlje na poslednja dva popisa jasno se izjasnili da govore bosanskim jezikom i na taj način odagnali svaku sumnju i svaku mogućnost da se on negira i da nestane na ovom prostoru", kazao je Salkić.
On je istakao da na konferenciji učestvuje veliki broj univerzitetskih profesora, kao i Dževad Jahić, direktor Instituta za jezike BiH.
Jahić je novinarima pojasnio da lingvističko uporište za bosanski jezik daje bosnistika kako nauka o bosanskom jeziku, a da je konferencija prilika da predstave rezultate bosnistike kao naučne discipline.
"Jedan jezik koji ima svoju istoriju vrlo staru, jezik koji ima sve ono što savremeni moderni jezici imaju takav je slučaj i sa bosanskim jezikom. Naš je zadatak da kao civilizirano društvo, država upremo svoje snage u istraživanje toga jezika i da sa naučne strane pomognemo u zaštiti onoga što je najvažnije kada je riječ o upotrebi jezika, u zaštiti jezičkih sloboda. Zaštiti jezičke slobode maksimalno, to čini i hoće i nauka, ali u situaciji smo da imamo određene probleme i uskraćivanje prava djece, pogotovo na upotrebu maternjeg jezika u školama i upravo na ovaj način se i okupljamo ovdje da bi smo ukazali na civilizacijske potrebe naroda, države za apsolutnom kategoričnom zaštitom prava svakog pojedinca na maksimalnu jezičku slobodu", rekao je Jahić.
Odgovarajući na pitanja novinara na situaciju u kojoj su se našli roditelji djece bošnjačke nacionalnosti u školama u RS koji odbijaju da njihovoj djeci u đačke knjižice bude upisan jezik bošnjačkog naroda i traže da stoji - bosanski jezik, Salkić je istakao da samo zajedno mogu ostvariti prava, zagarantovana ustavom i zakonom.
