Međunarodni simpozij u Sarajevu: Mevlevizam bio popularan i značajan u BiH i regiji

Međunarodni simpozij u Sarajevu: Mevlevizam bio popularan i značajan u BiH i regiji

Profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu i kaligraf dr. Ćazim Hadžimejlić govorio je o temi: "Mevlevijska tradicija u BiH".

"Sam grad Sarajevo nastao je na mevlevijskoj tekiji Isa-beg Ishakovića na Bentbaši, a i sa tog područja se počeo širiti sam grad. Ona tekija koja je napravljena u tom vremenu je srušena 1957. godine. Danas su tu samo ostaci tog objekta koji se tu nalazio. Iz ljubavi prema tome prijatelji iz Turske su maketu te mevlevihane napravili na uzvišenju iznad te tekije", pojasnio je Hadžimejlić.

Istakao je da je cilj njegove današnje teme podsjećanje na to koliko je mevlevizam na ovim prostorima, pogotovo u BiH, bio popularan, značajan i koliko je uticao na sami život, kulturu i mišljenje ljudi na ovim prostorima.

"Nažalost, danas nemamo nijednu mevlevijsku tekiju. Imamo pojedinih derviša koji sviraju naj, koji su zaljubljenici u taj instrument. Međutim, imamo ono što je ostalo u našoj tradiciji, a to je čitanje mesnevije i mesnevihana koji su svojim trudom kako u koje vrijeme čitali mesneviju i tumačili prisutnima", poručio je Hadžimejlić.

Međunarodni simpozij je podijeljen na tri sjednice. Prva se odnosi na temu: Mevlevizam u BiH i na Balkanu, a među govornicima je bio i Džemaludin Latić koji je govorio na temu: "Ponovna dobrodošlica Bošnjaka Mevlevizmu".

Podsjetio je na riječi jednog svog profesora koji je kazao da su Bošnjaci prvo ušli u mevlevizam, a potom u islam. Sultan Fatih je, kako je kazao, u Bosnu prvo slao ljude koji su narodu tumačili mesnevijsko učenje.

Latić je pojasnio da je onda to mesnevijsko učenje naišlo na plodno tlo kod Bošnjaka.

"U Beogradu se danas čuva najvažniji dokument o toj našoj (predislamskoj) religiji, a on se zove Miroslavljevo evanđelje. Nažalost, Srbija nam ne da taj dokument, da ga vratimo u Bosnu i u tom evanđelju se vide naše predislamske molitve. Ja sam imao priliku da ih čitam i mogu vam reći da su one tako lijepe da se potpuno slažu sa našim islamskim dovama", kazao je Latić.

Na prvoj sjednici govornik je bio i Metin Izzeti sa Univerziteta u Tetovu koji govori o Mevlevizmu u Albaniji.

Tokom druge sjednice govornici govore o hazreti Mevlani i Mevlevizmu. Pomoćnik dekana Fakulteta islamskih nauka Marmara univerziteta u Istanbulu Safi Arpagus govori o tesavvufskom odgoju u mevlevihanama, a dekan Fakulteta islamskih nauka Akdeniz univerziteta u Antaliji Ahmet Ogke govori o simboličnom jeziku, stilu hazreti Mevlane.

Tokom druge sjednice govori i Semih Ceyhan sa Fakulteta islamskih nauka Marmara univerziteta u Istanbulu "Značenje sema-a" kao i pomoćnik dekana Fakulteta islamskih nauka Akdeniz univerziteta Yasin Pisgin koji govori o temi "Primjeri aluzijskog tefsira u Mesneviji hazreti Mevlane".

Tokom treće sjednice govorit će: pomoćnik generalnog sekretara opštine Konya Ercan Uslu (Uspomene na hadži hafiza Halida ef.Hadžimulića), Nedžad Latić (Nastanak knjige Zlatni bejt), Sead Halilagić (Tri mesnevihana 20. vijeka u BiH) i Velija Kukuruzović (Hadži hafiz Halid efendija Hadžimulić kao mesnevihan).

Večeras će biti održan i zikr "Halveti Devrani": Udruženje za istraživanje i oživljavanje turske tesavufske muzike i turskog folklora iz Istanbula u Domu mladih Sarajevu.

Projekat podržavaju Turska agencija za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA) , TRT, opštine Konya i Antalija, A.K.I.K., Udruženje "Hadži Mujaga", kao i Akdeniz univerzitet. 

Podijeli:

Povezane vijesti