Ombudsmen Jasminka Džumhur: Pokrivanje muslimanki je pitanje identiteta
Ona je podsjetila da se u američkom društvu prilikom njegovog razvoja desila situacija da su američke vlasti zabranile priključivanje električne energije na montažne objekte u kojima se prao veš. Obrazloženje je bio sigurnosni aspekt. Međutim, s obzirom da je većina takvih objekata bila u vlasništvu Kineza, navodi Džumhur, oni su podigli pitanje indirektne diskriminacije "jer je neutralna odredba imala posebne refleksije prema toj populaciji i sud u Americi je utvrdio da se radi o indirektnoj diskriminaciji".
"Upravo u tom svjetlu potrebno je posmatrati i odluku Visokog i sudskog i tužilačkog vijeća BiH. To je zaista neutralna zakonska odredba. Posebno ima značaj primjene u odnosu na žene koje su, inače manje zastupljene na pozicijama, manje imaju mogućnosti zaposlenja... Samo žene islamske vjeroispovijesti imaju obavezu prema svojoj religiji da budu pokrivene", navodi ombudsmen za ljudska prava u BiH Jasminka Džumhur.
Navodi da je stoga "veoma osjetljivo pitanje u društvu koje je senzibilirano i posebno u društvo kakvo je bosanskohercegovačko okruženje".
"Značajno je da bude razmatrano sa svih aspekata, sa pitanja primjene osiguranja ravnopravnosti spolova, sa aspekta da se osiguraju jednake mogućnosti za osobe muškog i ženskog spola, aspekta osiguranja jednakih mogućnosti osobe bez obzira na njenu nacionalnu pripadnost i s obzirom na kompleksnost pitanja zaista potrebno je izvršiti šire konsultacije", upozorila je Džumhur.
Ombudsmen za ljudska prava u BiH Džumhur navela je kako želi da ukaže na praksu Evropskog suda za ljudska koji kod utvrđivanja donošenje određenih političkih, polisi odluka, odluka koje imaju šire primjene u javnosti, uvijek traži da se odgovori da li su one neophodne u demokratskom društvu, čime se obrazlaže njihovo donošenje i koji je cilj koji se želi postići.
Naglasila je da je vjerovatno to jasno kada govorimo o BiH kao sekularnoj državi. Također, sud zanima i da li postoje neke druge, blaže mjere kojim se može postići taj cilj i veoma značaj faktor, da li takve odluke mogu proizvesti daljnju direktnu ili indirektnu diskriminaciju.
"Treba istovremeno vidjeti praksu u drugim državama. Ne smijemo zanemariti, ne smijemo isključiti samo nekoga na način da li se može ograničiti propisivanjem jasnim, jer ovo pitanje se postavlja više sa aspekta nošenja simbola i obilježja - polumjeseca i zvijezde u obliku privjesaka, krsta, postavljanja simbola u sudnici.
Ovo je pitanje identiteta, jer u biti identitet žene muslimanke je upravo, odnosno jeste da ona sa aspekta vjeroispovijesti, govorimo da je ona obavezna da se pokrije. Ako je to pitanje identiteta, to nije obilježje", rekla je u razgovoru za Anadoliju jasminka Džumhur, ombudsmen za ljudska prava u BiH.
Naime, Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) Bosne i Hercegovine je zatražilo ranije od rukovodilaca pravosudnih institucija tražilo da se svim zaposlenim skrene pažnja na zabranu nošenja vjerskih obilježja. Takav stav izazvao je burne reakcije u javnosti.