Tribina „Pravo na hidžab - u kontekstu Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda“

Tribina je upriličena u povodu Dana hidžaba a s ciljem da se ukaže na činjenicu da je odluka o zabrani nošenja vjerskih obilježja zaposlenicima pravosudnih institucija koju je donijelo Visoko sudsko i tužilačko vijeća dikriminatorna prema muslimankama koje nose mahramu.
 
Ovom prilikom o ovoj aktulenoj temi su govorili Mersada Nuruddina Agović, dr. teolških nauka i Emir Kovačević, pravni ekspert. Učešće na tribini uzela je i učenica četvrtog razreda Behram-begove medrese, Zejna Šarić, koja je ukazala na značaj hidžaba kroz literarni rad. U svom radu, Zejna, koja je u punoj slobodi odabrala da nosi hidžab, isti opisala svojim ponosom, identitetom i dostojanstvom.
Doktorica teoloških nauka, Nuruddina Agović je ovom prilikom kazala da zaključkom VSTV napadnuta vrijednost hidžaba i isti je proglašen vjerskim obilježje a hidžab to nije.

-Mahramu ne možemo smatrati vjerskim obilježjem jer je to ibadet, dužnost. Mene kao vjernicu niko ne može natjerati da skinem svoj hidžab. Ipak me ovo pogodilo jer su mi ugrožene sestre u vjeri, koje rade u drugim oblastima, teško mi je jer je na ovakav način došlo do ovog pitanja- istakla je Nuruddina Agović.

-Ja smatram da zaključak VSTV nije u skladu sa Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Međutim, nakon reakcija građana, vjerskih zajednica Visoko sudsko tužilačko vijeće je pokazalo spremnost za dijalog i da se otvori javna rasprava o ovom važnom pitanju. Ovo je dobar slijed događaja i to je  prilika da uključimo sve interesne grupe, da razgovaramo na ovu temu – kazao je Emir Kovačević, pravni ekspert koji je i član Komsije za slobodu vjere Rijaseta.

-Pitanja vjerskih sloboda su vrlo aktuelne teme u drugim državama. I u drugim državama ima dosta debate i diskusije o slobodi vjere.  A ovo je prilika da izradimo naš model sekularne države ali to trebaju uraditi građani ove države, dodao je Kovečević.

Glavni imam Medžlisa Tuzla, hafiz Ahmed-ef. Huskanović istakao je da je ovo borba za ljudska prava.

-Svako ima svoje pravi i ako ono nije u suprotnosti s onim što se zove zakon države, onda, doista to branimo svim silama.Sekularna država je takva kva jeste ali ne treba se mješati u vjerske stavove i vjerska razmišljanja ljudi a državu ppodržavamo onakvu kakva jeste danas – kazao je Huskanović.

O vjerskim slobodama se polemiše svugdje u svijetu, javno i argumentovano. Generalno, prisutna je iskrivljena slika o mahrami, u svijetu ali i u našoj državi.  Ona se definiše vjerskim simbolom a u konačnici mahrama je dio vjere, način življenja i praktikovanja vjere muslimanki širom svijeta.

Pored svoje vjerske dimenzije mahrama ima svoju kulturološki i tradicijski  značaj. Mahrama je na području Bosne i Hercegovine prisutna preko 500 godina i duboko je ukorijenjena u bošnjačku kulturu i tradiciju te se kao takva treba poštovati i predstavljati u njenom pravom svjetlu.

Sa tribine je upućena poruka da se povodom ovog pitanja treba stati u odbranu ljudksih prava koja muslimankama mogu biti ograničena ovom i sličnim odlukama i da im se na taj načim omogući jedan život dostojan žene muslimanke.