Međureligijski susret u Žepču: Ovakve zajednice mogu pokazati da Bosna i Hercegovina ima snagu za budućnost

U organizaciji Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini danas je u Žepču održan međureligijski susret i razgovor uz prisustvo dr. Christiana Ströbelea. Riječ je o katoličkom teologu i rukovodiocu stručnog područja za međureligijski dijalog pri Akademiji Rottenburg-Stuttgart, koji je prethodnih dana boravio u višednevnoj posjeti Bosni i Hercegovini, odnosno odgojno-obrazovnim, kulturnim, naučnim i drugim ustanovama koje djeluju u okviru Islamske zajednice.

Susretu u Žepču, održanom u prostorijama Medžlisa Žepče, prisustvovao je i direktor predstavništva Fondacije Konrad Adenauer u BiH Stephan Raabe.

Konkretan  – lokalni nivo dijaloga

Stručni saradnik u Upravi za vanjske poslove Rijaseta Muhamed Jugo naglasio je, prije svega, da je riječ o radnoj, akademskoj i međureligijskoj posjeti dr. Ströbelea Bosni i Hercegovini, što iz Uprave vide kao priliku “da se jedno šire pitanje evropskog dijaloga spusti na konkretan, lokalni i životni nivo: na pitanje komšije, povjerenja, odgovornosti i zajedničkog života.” U tom pogledu, naveo je primjer Žepča u kojem se na svakodnevnom nivou susreću ljudi različitih vjera, identiteta, životnih sjećanja i nada, gdje “vjerske zajednice nisu udaljene apstraktne institucije, nego žive u istom društvenom prostoru, dijele slične brige i često se susreću s istim pitanjima.”

Također, Jugo je istakao da je i ovaj susret dio Platforme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini za dijalog koja dijalog posmatra kao vjersku, moralnu i društvenu odgovornost.

– Posebno je važno da Platforma naglašava otvorenost Islamske zajednice za dijalog s kršćanskim zajednicama, s tradicionalnim crkvama i vjerskim zajednicama u Bosni i Hercegovini, ali i s partnerima u dijaspori. Ona izričito govori da se međureligijski dijalog može odvijati na različitim nivoima: kroz obrazovne institucije, kroz organizacione jedinice vjerskih zajednica i crkava, ali i pojedinačno između imama, svećenika i vjernika. Dakle, ono što danas radimo u Žepču nije dodatak stvarnom životu vjerskih zajednica, nego upravo jedan od oblika njihove odgovorne javne prisutnosti  –  istakao je Jugo.

Napomenuo je da ovaj razgovor ne treba shvatiti kao pokušaj idealiziranja stvarnosti.

– Mi znamo da svaka lokalna zajednica ima svoje otvorene teme, teška sjećanja, izazove i osjetljive tačke. Ali upravo zato je razgovor potreban. Suživot nije nešto što se jednom postigne i zatim zauvijek podrazumijeva. On se njeguje, čuva, obnavlja i ponekad strpljivo ponovo gradi – kazao je Jugo.

Doprinos Bosne evropskom iskustvu

Direktor predstavništva Fondacije Konrad Adenauer u BiH Raabe podsjetio je da ono što veže velike monoteističke religije je, zapravo, dobar temelj za budućnost.

U nastavku je podsjetio na skoro tridesetogodišnji rad Fondacije, odnosno činjenicu da Njemačka investira u društveni, politički, kulturni i druge vidove razvoja Bosne i Hercegovine. To uključuje i podršku projektima međureligijskog karaktera, ali, naprimjer, i rad s različitim političkim strankama u Bosni i Hercegovini. Glede toga, uskoro očekuju da stranke iz različitih etničkih grupa potpišu i zajedničku deklaraciju vezanu za evropsku politiku. Raabe to vidi kao znak nade i korake ka Evropskoj uniji.

– Bosna i Hercegovina u EU može da unese i vlastita iskustva. Vi stoljećima imate iskustva u suživotu različitih konfesija i etničkih grupa, što možete, kao malo ko, ugraditi u evropsko društvo – istakao je Raabe.

Također, za primjer integracije u evropskim društvima navodi upravo Bošnjake muslimane, odnosno džemate Islamske zajednice Bošnjaka u Njemačkoj.

U nastavku je Dr. Ströbele govorio o iskustvu međureligijskog dijaloga u Njemačkoj, a prethodno je istakao Bosnu i Hercegovinu kao jedno od najboljih mjesta za učenje o tome kako religije mogu doprinijeti prevazilaženju konflikta i mržnje. Predstavio je rad Odjela za međureligijski dijalog pri Akademiji Rottenburg-Stuttgart, istaknuvši da su njemačkom društvu nakon Drugog svjetskog rata bile potrebne takve akademije s ciljem da se prevaziđu podjele i oblikuje zajednička budućnost.

Dijalog rame uz rame

Razmatrajući razumijevanje pojma dijalog u kontekstu međureligijskog dijaloga, referisao se na podjelu razvijenu kroz jedan od katoličkih dokumenata iz 1991. godine: dijalog života, dijalog djelovanja, dijalog teološke razmjene i dijalog religijskog iskustva.

– Sva četiri su važna i predstavljaju istinske oblike dijaloga, bez ikakvog hijerarhijskog poretka. Međutim, barem u Njemačkoj, dugo smo se fokusirali na apstraktno, na stručnjake i na nivo teoloških argumenata. Na tome se previše lako zastane. Često je plodonosnije poći od našeg stvarnog života i djelovanja. To nisu puki pragmatični sporedni putevi; oni također mogu biti tlo iz kojeg teologija iznova izrasta i napreduje – kazao je Ströbele.

Predstavio je i rad Teološkog foruma kršćanstvo – islam, mreže u okviru koje godišnje organizuju i najveći stručni skup međureligijske razmjene na njemačkom govornom području. Kroz taj rad su spoznali i vrijednosti proučavanja islamskih teoloških studija, pri čemu poseban naglasak postavlja na činjenicu da islamska teologija s evropskim predznakom nije novost u Evropi već stoljetna tradicija u Bosni. Kroz forum tretiraju neka od najznačajnijih pitanja: migracije, napadi na religije, religija i moć, digitalizacija, desni populizam, identitetske politike itd. U nastavku je istakao i projekat Savjetovanje o islamu, kojeg realizuju na lokalnim nivoima u saradnji s vlastima, nevladinim organizacijama i religijskim zajednicama - tamo gdje se suživot, zapravo, i odvija.

– Temeljne pouke njemačkog iskustva su, stoga, možda upravo one koje vi ovdje već odavno živite svakodnevno: da je plodonosno početi rame uz rame; krenuti od lokalnog, a ne odmah od svjetske politike; raditi na jednakom statusu, zajedničkim ciljevima i trajnoj podršci; te priznati da religijske tradicije mogu biti plodonosni resursi za opće dobro - i da su kadre nadopunjavati jedna drugu, kao najrazličitiji pokušaji da se Božansko traži, odražava i poštuje – kazao je Ströbele.

Prisutnost religijskih lidera mora donositi sigurnost

Istaknuvši da je Žepče sredina u kojoj žive muslimani, katolici i pravoslavci, glavni imam Džafer-ef. Gračić je potcrtao, između ostalog, da svi, ustvari, dijele slične nade, a da se od religijskih službenika očekuje da ne budu ljudi podjela, već mudrosti, odgovornosti i smirivanja.

– Kada se imam, katolički svećenik i pravoslavni svećenik sretnu, razgovaraju, posjete jedni druge i pokažu međusobno poštovanje, to šalje snažnu poruku vjernicima. Vjernici gledaju svoje vjerske autoritete. Ako mi govorimo jezikom poštovanja, mnogi će lakše govoriti tim jezikom. Ako mi pokažemo da se može razgovarati, mnogi će lakše razgovarati. Ako mi pokažemo da se različitost ne mora doživljavati kao prijetnja, nego kao odgovornost i prilika, onda doprinosimo miru više nego što možda i sami možemo izmjeriti – riječi su Gračića.

Prisutne je podsjetio i na vlastito bogato imamsko iskustvo u drugim evropskim zemljama, ali i da je ponosan na sredinu u kojoj danas radi, odnosno na druženja i saradnju koju ima s kolegama iz drugih religijskih zajednica.

– U vremenu kada se javni prostor često puni teškim riječima, nepovjerenjem, strahovima i političkim podjelama, vjerski službenici moraju biti glas razuma, mira i odgovornosti. Naša riječ ne smije ranjavati. Naša riječ treba liječiti. Naša prisutnost ne smije širiti strah. Ona treba donositi sigurnost. Naše zajednice ne smiju biti prostori u kojima se proizvodi udaljenost od drugih, nego prostori u kojima se ljudi uče dostojanstvu, moralu, poštenju i odgovornosti – potcrtao je glavni imam.

Snaga za budućnost Bosne iz lokalnih zajednica

Posebno je istakao da evropski put “nije samo pitanje institucija i administracije”, već i “kulture povjerenja, poštivanja zakona, ljudskog dostojanstva, slobode vjere, odgovornosti prema drugome i spremnosti na saradnju.”

– Mi u Žepču smo spremni dati svoj doprinos. Spremni smo raditi za kvalitetniji život naših vjernika i svih ljudi u ovoj sredini. Spremni smo sarađivati s drugim vjerskim zajednicama, s lokalnim institucijama, s obrazovnim ustanovama, s međunarodnim partnerima i sa svima koji žele dobro ovom gradu i ovoj zemlji. Vjerujem da upravo lokalne zajednice, poput Žepča, mogu pokazati da Bosna i Hercegovina ima snagu za budućnost. Ta snaga se ne nalazi samo u velikim govorima, nego u svakodnevnom životu: u tome da se ljudi poznaju, poštuju, pomažu i zajedno čuvaju mir – zaključio je glavni imam Gračić.

Pomoćnik načelnika za opću upravu i društvene djelatnosti Ilija Barešić je u ime općinskog načelnika istakao da pružaju podršku ovakvim aktivnostima međureligijskog karaktera te istakao da je Međureligijsko vijeće do sada kvalitetno djelovalo i sarađivalo s Općinom Žepče.

Anesa Džinić-Odobašić, sekretar Odbora za međureligijsku saradnju Žepče, istakla je da Odbor u Žepču, aktivan pri Međureligijskom vijeću, djeluje već deset godina. Posebno je naglasila da je riječ o prvom odboru MRV u Bosni i Hercegovini koji je potpisao memorandum o saradnji s općinom. Također, izrazila je vjeru da će i ovaj skup poslati snažnu poruku u javnost.

Danas je u Žepču lijepo živjeti

Prisutnima se obratio i predsjedavajući Općinskog vijeća Žepče Edin Šišić, ujedno i predsjednik Medžlisa, te istakao da veoma dobro poznaje situaciju u ovoj općini. Pri tome, naglasio je da Žepče prije dvadeset i pet godina i danas nije isto.

– U Žepču je bilo teško živjeti prije dvadeset i pet godina. Stanje se toliko poboljšalo da je sad u Žepču lijepo živjeti. A mislim da su najzaslužniji za to upravo naši vjerski predvodnici i vjerske zajednice koje egzistiraju ovdje. Iako je Žepče multinacionalna sredina koja je prošla jedan težak i turoban period rata, u Žepču je sada puno ljepše živjeti, imamo mnogo manje problema nego u jednonacionalnim sredinama u BiH  –  istakao je Šišić.

Naglasio je da se međureligijski dijalog u Žepču ogleda u spremnosti da se zajednički djeluje na dobrobit lokalne zajednice bez obzira na vjersku ili nacionalnu pripadnost.

– Posebno je važno što dijalog doprinosi smanjenju predrasuda, jačanju tolerancije i stvaranju ambijenta u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prijetnja, nego kao bogatstvo. Takav pristup pozitivno utiče na ukupne društvene odnose, jača osjećaj sigurnosti među građanima i stvara pretpostavke za ekonomski, kulturni i društveni razvoj. U vremenu kada su društva često izložena podjelama i netrpeljivosti, iskustvo Žepča pokazuje da međusobno poštovanje, otvoren razgovor i zajedničko djelovanje mogu biti temelji društvene stabilnosti – kazao je Šišić.

Tokom današnjeg susreta razgovarano je o lokalnom suživotu i međureligijskoj saradnji kroz diskusiju, u kojoj su, pored ostalih, učestvovali i prisutni imami Medžlisa Žepče. Istakli su pozitivne slike o zajedničkom životu s drugima, odnosno potrebu da se i iz ovog mjesta šire takve, lijepe vijesti.

Nakon susreta, gosti su posjetili i obližnju Trzansku/ Ali-begovu džamija, prvi put podignutu u 17. stoljeću, a danas je i nacionalni spomenik.

Današnjem susretu, uslijed blagdana i drugih okolnosti, nisu bili u mogućnosti prisustvovati i predstavnici druge dvije religijske zajednice u Žepču.

Podsjetimo, dr. Ströbele je prethodnih dana posjetio Medresu “Reis Ibrahim-ef. Maglajlić” u Banjoj Luci, gdje je s domaćinima, direktorom Murisom Spahićem i njegovim saradnicima, obišao prostorije ove škole, a potom posjetio Medžlis, džamije Ferhadiju i Arnaudiju, dok je u Gazanferija džamiji održao i predavanje učenicima Medrese.

Upriličena je i posjeta Elči Ibrahim-pašinoj medresi u Travniku i susret s direktorom ove škole Kemalom Avdagićem, a zatim je organizovan i susret s glavnim imamom Medžlisa Travnik Edin-ef. Memićem.

Ranije, dr. Ströbele je posjetio i Gazi Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu.

Iz Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta posjetu dr. Ströbelea Bosni i Hercegovini vide kao važan institucionalni, akademski i međureligijski susret, čiji značaj nadilazi protokolarnu dimenziju radne posjete.

– Ona otvara prostor za dublje upoznavanje njemačkog katoličkog akademskog i dijaloškog iskustva s bosanskohercegovačkim modelom institucionalnog islama, međureligijskog susreta i javne odgovornosti religijskih zajednica – istakli su iz Uprave.

(Hasan Hasić/Preporod.info)