Klanjana kolektivna dženaza za žrtve ratnih zločina u Zvorniku

U Memorijalnom kompleksu Memići u Gornjoj Kalesiji klanjana je kolektivna dženaza za tri žrtve velikosrpske agresije na Bosnu i Hercegovinu s područja Zvornika.

Dvije žrtve su neidentifikovane, dok se u trećem slučaju radi o Robertu Rahiću, koji je imao samo 17 godina kada je ubijen 1992. Njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2003. na lokalitetu Kazan Bašča u Zvorniku. Na posljednji ispraćaj stigli su mnogobrojni rođaci koji ističu da za njegovo, kao i ubistva drugih Zvorničana, još niko nije krivično odgovarao.

– Znači nam puno, da poslije toliko godina nađe svoj mir. Znamo gdje je, gdje možeš doći – rekao je Robertov rođak Fahrudin Rahić.

Kolektivnu dženazu predvodio je muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović, koji je podsjetio da se u ovom danu kolektivno sjećamo svih šehida u Zvorniku, kao što se to činilo u u proteklim mjesecima za šehide u Vlasenici i Bratuncu. 

Posebno je naglasio istrajnosti svih Bošnjaka, posebno Zvorničana, imama i džematlija, koji dolaze na kolektivne dženaze, te prisustvuju i svim drugim programima obilježavanja. 

– Sve dok ne pronađemo sve nevino ubijene šehide Zvornika, nismo obavili naš zavjet. To nije dužnost samo porodica šehida, nije dužnost samo Bošnjaka Zvornika i Podrinja, to je dužnost svih nas. Šehidi Bosne će svjedočiti dok je svijeta i vijeka o svojoj Bosni. Svjedočit će vjeru dobrih ljudi koji žive u ovoj zemlji. I mi ćemo to svjedočiti s njima. Ovo je dan našeg kolektivnog sjećanja na šehide Zvornika. To sjećanje nije samo na ovom mjestu. Zahvalni smo svim pregaocima koji čuvaju ovu svjetlu tradiciju sjećanja na sve naše šehide, ne posustaju. Mi danas svjedočimo da smo uz njih i tako će uvijek biti – naglasio je muftija. 

Govoreći o teškom putu traganja za nestalima, muftija Fazlović je kazao da je nemoguće razumjeti ljudsko biće koje zna istinu, koje zna gdje su grobnice, gdje su pokopani nevino ubijeni ljudi a da se to ne želi saopštiti.

– Zvornik, posebno Kamenica, stjecište je grobnica, kako za šehide Zvornika, nevino ubijene u Zvorniku, tako i za nevino ubijene u cijelom Podrinju od 1991. do 1995. godine. Najprije, apelujemo na svakog Bošnjaka da pruži od sebe sve što može, da doprinese identifikaciji, a onda apelujemo na institucije države Bosne i Hercegovine. Svi smo mišljenja da te institucije mogu i moraju učiniti daleko više. O zločincima je sve kazano. Njima treba da se bave sudovi u ovoj zemlji, regionu i sudovi na najvišoj međunarodnoj razini. Dok se ne presudi svaki zločin, sudovi nisu obavili svoj posao. I kada kažemo sudovi tamo su opet ljudi sa svojom vjerom, dušom i srcem, sa svojim razumom i savješću. Dakle, ovo je jedna velika kataklizma i nema nikoga ko nije pozvan da da svoj doprinos. A bez institucija pravda se ne može zadovoljiti. Uvijek to potcrtavamo. Institucije su odgovorne za ispunjenje pravde – poručio je muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović.

Prema podacima Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine, na području Zvornika izvršene su ekshumacije na 219 lokacija, od čega su 58 bile masovne grobnice. Obim ratnih zločina u tom gradu potvrđuje genocidnu namjeru, istakao je potpredsjednik RS-a Ćamil Duraković.

– Mi moramo dokazivati kroz historiju da bi upozorili naše buduće generacije da im se ne daj Bože ne ponovi, ne samo njima nego bilo kome na ovim prostorima. Jer mislim da je početkom agresije na Bosnu i Hercegovinu, i to dokazujemo ovakvim događajima, ustvari počela ta genocidna namjera i Zvornik je zaista jedno mjesto. Evo jučer smo bili u Prijedoru, obilježavali Dan bijelih traka. Sve je to nekako organizirana agresija u svrhu čišćenja Bošnjaka muslimana s prostora koji su tada velikosrpskom idejom određeni – naglasio je Duraković.

Ratni zločini u Zvorniku počinjeni su na isti način kao u Srebrenici,  prisilnim odvođenjem dječaka i muškaraca, koji su zatim ubijeni, podsjetio je direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti I međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu. 

– Oni su razdvojeni od svojih porodica, zatočeni u tehničko-školski centar Karakaj, bili tu pet dana. Oni koji su preživjeli brutalne zločine, premlaćivanja, zatočeni su u Dom kulture Pilica iz kojeg su 8.juna odvedeni i strijeljani u jednoj klaonici. Samo dva Bošnjaka su preživjela  te zločine – rekao je Džananović.

Džananović dodaje kako je na području Zvornika, početkom agresije na Bosnu I Hercegovinu, ubijeno više od 2000 Bošnjaka.

Do sada su identificirani posmrtni ostaci 1.519 žrtava, dok se još uvijek traga za 629 nestalih osoba. Zbog ratnih zločina u Zvorniku, u toku je više sudskih procesa pred Sudom Bosne i Hercegovine.

(Emir Skenderagić/Preporod.info)