Zabrana vjerskih obilježja: Zaključak VSTV BiH nije u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima
To Vijeće inače imenuje suce i tužitelje te vrši nadzor nad sudovima u zemlji. A kad je riječ o strankama pred sudovima, Vijeće je zaključilo da se o ovim situacijama odlučuje za svaki slučaj posebno.
Na pitanje šta se podrazumijeva pod vjerskim obilježjem i je li to i mahrama, iz Vijeća odgovaraju da: "Vjersko obilježje nema jasnu niti univerzalnu definiciju, te se pod ovim pojmom često podrazumijeva sve ono što obuhvata elemente religijskog života vjernika, kao što su vrsta odjeće, pisani materijal, razna pomagala i sl. Iz toga proizlazi da sama osoba određuje šta za nju predstavlja religijski simbol, odnosno je li marama vjersko obilježje, a što je i stav Evropskog suda za ljudska prava".
"Ovakav pristup je ispoštovan i u kontekstu predmetnih zaključaka Vijeća, koji se odnose na preduzimanje mjera u cilju poštivanja pozitivnih propisa kojima se zabranjuje ispoljavanje bilo kakve vjerske, političke, nacionalne ili druge pripadnosti u pravosudnim institucijama", navodi VSTV BiH.
Emir Kovačević, pravni ekspert grupe Međureligijskog vijeća BiH, smatra da zaključak Visokog sudskog i tužilačkog vijeća nije u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
"Sloboda vjere nije apsolutno pravo država. Određene državne institucije mogu ograničiti to pravo, ali kako je navedeno u stavu 2. člana 9. Evropske konvencije, mora biti prije svega to ograničenje propisano zakonom".
"Zatim, mora postojati legitimni cilj, koji je također, eksplicitno naveden u stavu 2., a to je ako je u pitanju zdravlje, moral, sigurnost, javni red i mir prava, i slobode drugih.. i što je jako važno da je sve to opet neophodno demokratskom društvu. Znači, da bi došlo do legitimnog ograničenja prava na slobodu vjere moraju biti ispoštovani svi ovi uslovi", rekao je on.
(AjB)
