Okrugli sto o zločinima u Višegradu: Fokus na "mikrohistoriji" i zločinima na određenom prostoru

Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu danas je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci organizovao okrugli sto pod nazivom "Višegrad 1992–1995: zločini, posljedice i memorijalizacija".

Ovakvi skupovi su prilika da se, uz ljudsku reakciju na zločine i zlo, o njima govori na temelju nauke i činjenica. 

– Kao ustanova često organizujemo skupove gdje govorimo o zločinima u pojedinim općinama, a kroz naša istraživanja fokusiramo se, da tako kažem, na mikrohistoriju.

Među svjetskim istraživačima genocida su sve popularnije teme u kojima se istražuju pojedini zločini nad određenom porodicom na nekom manjem prostoru ili općini.

S tim u vezi, današnji okrugli sto posvećujemo zločinima u Višegradu – izjavio je direktor Instituta dr. Muamer Džananović. 

Na okruglom stolu su govorili naučnici, istraživači i stručnjaci, među kojima su prof. dr. Ehlimana Memišević, prof. dr. Ermin Kuka, dr. sc. Zilha Mastalić Košuta, dr. sc. Medina Mehmedović-Mulalić, Emza Fazlić i drugi.

Također, prisutnima se obratio i Mehmed Pargan, savjetnik člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, potom predstavnici institucija vlasti te udruženja žrtava.

– Mi smo na naš skup pozvali predstavnike akademske zajednice, ali je očigledno da teme o kojima govorimo izazivaju jednu dodatnu pažnju među porodicama i srodnicima. Upravo je to slučaj i sa ovim okruglim stolom gdje imamo posjetioce koji su se organizovali, te dolaze iz Višegrada, ali i iz drugih bosanskohercegovačkih gradova – kazao je Džananović. 

Okrugli je dio ukupnog programa obilježavanja 34. godišnjice zločina počinjenim nad Bošnjacima Višegrada, a njime se skreće pažnja na to koliko je važno raditi na istraživanju ovih tema i ostaviti relevantne dokumente.

– Večeras govorimo s jednog naučnog aspekta, a dokumentaciona osnova ima velik doprinos u kontekstu procesuiranja brojnih zločina. I dosadašnja istraživanja koja je Institut ponudio pomogla su u procesuiranju nekih od njih. Time održavamo kontinuitet, ne samo istraživanja, već kontinuitet doprinosa kulturi pamćenja o ovim temama – pojasnio je dr. Ermin Kuka, jedan od izlagača.

Kako je istaknuto, ovakv programi nastoje javnosti ponuditi provjerene i provjerljive informacije, koje su posebno potrebne u današnjem vremenu revizionizma i falsificiranja historijskih činjenica.

Svi učesnici okruglog stola će svoja svoja izlaganja moći preraditi i objaviti u godišnjaku Instituta.

(N.G./Preporod.info)