Alžir: Na festivalu “Samaa” predstavljeno bosanskohercegovačko iskustvo povezanosti tesavvufa i vakufa
U gradu Laghouatu u Narodnoj Demokratskoj Republici Alžir održan je 12. Međunarodni kulturni festival sufijskog semaa “Samaa”, na kojem je među predstavnicima 21 države svijeta predstavljeno i bosanskohercegovačko iskustvo povezanosti tesavvufa, vakufa i razvoja društvenih institucija.
Riječ je o međunarodnoj kulturno-duhovnoj manifestaciji koja se realizira pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i umjetnosti Alžira, a u organizaciji kulturnih i naučnih institucija grada Laghouata i Centra za istraživanje islamskih nauka i civilizacije u Laghouatu.
Festival je okupio predstavnike 21 države svijeta, kao i veliki broj umjetničkih i sufijskih grupa. Tokom večernjih programa izvođene su tradicionalne forme semaa, zikra, duhovne muzike i kulturnih izvedbi karakterističnih za različite tarikatske tradicije i kulturna naslijeđa zemalja učesnica. Na taj način festival je, pored naučnog dijaloga, predstavljao i jedinstven susret različitih duhovnih i kulturnih iskustava islamskog svijeta.
Program festivala bio je organiziran kroz više sadržajnih cjelina. Obuhvatao je svečano otvaranje, međunarodnu naučnu konferenciju, tematske radionice, kulturne programe i večernje izvedbe sufijskog semaa. Na svečanom otvaranju prisutnima se obratila i ministrica kulture i umjetnosti Alžira dr. Melika Duda.
U okviru naučnog dijela održano je više panela i radionica posvećenih odnosu tesavvufa i obrazovanja, ulozi sufijskih redova u društvenom i kulturnom razvoju, značaju zavija i tekija u očuvanju identiteta muslimanskih zajednica, kao i doprinosu sufijskih institucija u borbi protiv kolonijalizma i očuvanju društvene stabilnosti.
Posebnu pažnju izazvale su radionice i izlaganja posvećena povezanosti tesavvufa, vakufa te razvoja obrazovnih i društvenih institucija. Upravo je ta dimenzija ovogodišnjem festivalu dala izražen naučni i civilizacijski karakter.
U okviru međunarodnog programa Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini predstavljena je izlaganjem doc. dr. Senaida Zajimovića, direktora i mutevelije Gazi Husrev-begovog vakufa, pod naslovom “Uloga sufijskih redova u nastanku i razvoju vakufa u Bosni i Hercegovini”.
U izlaganju je posebno ukazano na činjenicu da derviši u osmanskom periodu nisu bili samo nosioci duhovnog života nego i među prvim graditeljima vakufskih objekata i organizatorima institucionalnog islamskog života u Bosni i Hercegovini.
Naglašena je teza da odnos između tesavvufa i vakufa u bosanskohercegovačkom iskustvu nije predstavljao sporednu historijsku pojavu, nego međusobno povezan proces razvoja duhovnih, obrazovnih i društvenih institucija. Vakufski sistem pri tome je omogućavao njihovu institucionalnu stabilnost i dugoročnu društvenu funkciju.
Posebna pažnja posvećena je historijskim primjerima Isa-begove zavije u Sarajevu, vakufa Ajas-paše u Visokom i hanikaha Gazi Husrev-begovog vakufa kao reprezentativnim modelima povezanosti tesavvufa, vakufa i urbanog razvoja u osmanskoj Bosni.
Bosanskohercegovačko iskustvo izazvalo je značajno interesovanje učesnika naučnog skupa, posebno zbog bogatstva historijskih primjera međusobne povezanosti vakufa, sufijskih institucija, obrazovanja i razvoja urbanih sredina.
U razgovorima nakon izlaganja brojni učesnici isticali su da ih je posebno dojmila historijska simbioza vakufa i tesavvufa u Bosni i Hercegovini, kao i činjenica da su derviški redovi i vakufske ustanove zajedno učestvovali u oblikovanju kulturnog i društvenog identiteta zemlje kroz stoljeća.
(Preporod.info)
