Delegacija Evangelističke crkve u Njemačkoj u posjeti IZ: Zajedno protiv predrasuda i opasnih narativa

Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović danas je u Upravnoj zgradi Rijaseta upriličio prijem za delegaciju Evangelističke crkve u Njemačkoj (nj. EKD) na čelu s Frankom Kopaniom, biskupom za vanjske poslove ove religijske zajednice.

Iz Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta naglasili su da ova posjeta za Bosnu i Hercegovinu, a posebno za Islamsku zajednicu, nosi višestruku važnost. Prije svega, riječ je o jednoj od najznačajnijih protestanstskih crkvenih institucija u Evropi, prepoznatoj po razvijenom međunarodnom, ekumenskom i društvenom angažmanu.

Tokom prijema, biskup Kopania je predstavio rad Evangelističke crkve u Njemačkoj, posebno istaknuvši višedecenijski rad Crkve u pogledu međureligijskog dijaloga s muslimanima. Konkretno, u prošlosti je dijalog s Bošnjacima muslimanima bio slabije razvijen, ali, kako je naglasio, ova posjeta ima za cilje osnaženje tih veza, posebno s dijasporalnom zajednicom Bošnjaka muslimana.

– Nažalost, u njemačkom društvu određeni pogledi i znanje o islamu nisu izraženi u velikoj mjeri. Postoje određene predrasude. Naše usmjerenje, kao Evangelističke crkve, odnosno kolega koji djeluju u različitim regijama, je da se ovo znanje i međusobno poštovanje potaknu – istakao je biskup Kopania.

Glede kazanog, uputio je poziv reisul-ulemi za posjetu Crkvi, kazavši da to, svakako, podrazmijeva “dobrodošlicu bosanskim muslimanima.”

Između ostalog, biskup Kopania je posebno ukazao na značaj planirane posjete Memorijalnom centru u Potočarima, naglasivši važnost odavanja počasti ubijenima, odnosno da se to zabilježi na međunarodnom nivou i pošalje poruka o tome da “mržnja i rat ne smiju imati posljednju riječ.”

Pri tome je podsjetio na obraćanje reisul-uleme Kavazovića tokom obilježavanja 30. godišnjice od genocida u Srebrenici, rekavši da je to podstrek i podsjetnik njima te poruka o usmjeravanju ka miru u budućnosti,

Reisul-ulema Kavazović je izrazio posebnu zahvalnost biskupu i delegaciji EKD na posjeti istakavši njen značaj, odnosno doprinos razvoju međureligijskog dijaloga i veza između ove dvije institucije.

U nastavku je reisul-ulema predstavio historiju i rad Islamske zajednice, institucionalnu utemljenost i organizovanost. U okviru toga, upoznao je goste o radu odgojno-obrazovnih i visokoškolskih ustanova Islamske zajednice, njenoj ulozi u međureligijskom dijalogu te djelovanju u zemlji, domovinskim zemljama i dijaspori.

Pri tome je posebno ukazao na autonomiju i autohtonost Islamske zajednice. Osim toga, prisutne je upoznao i s historijsko-društvenim kontekstom Bosne i Hercegovine kojeg karakteriše multireligijski okvir već hiljadu godina.

– Ovih dana se pokušava širiti narativ da je u Bosni i Hercegovini na djelu ‘sukob civilizacija.’ Dolazi iz određenih ekstremih političkih, ali i ekstremnih crkvenih krugova te nekih američkih fondacija poput The Heritage Foundation. To je, naravno, potpuna laž. To je isti narativ iz devedesetih godina, koji je rezultirao genocidom nad bosanskim muslimanima – istakao je reisul-ulema ukazavši da takav narativ muslimane Bosne i Hercegovine želi prikazati kao strano tijelo na ovim prostorima.

Također, podsjetio je da njemački narod veoma dobro poznaje bosanske muslimane.

– Zamolio bih Vas da nam pomognete da razbijamo te predrasude o bosanskim muslimanima. Ako bismo mogli formirati stalno tijelo između Vaše crkve i Islamke zajednice, koje bi češće komuniciralo i razmjenjivalo informacije, bili bismo Vam veoma zahvalni – kazao je reisul-ulema Kavazović.

Susretu su prisustvovali direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Muhamed Jusić te stručni saradnik u Upravi Muhamed Jugo.

– Kopania dolazi kao predstavnik crkve koja se u Njemačkoj intenzivno susreće s pitanjima islama, migracija, integracije, međureligijskog dijaloga i položaja vjerskih zajednica u demokratskom društvu. Njegova nadležnost za inostrane zajednice i partnerske crkve otvara prostor za razgovor o iskustvu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, posebno o njenom odnosu prema bošnjačkoj dijaspori u Njemačkoj, Austriji i drugim evropskim zemljama –  naglasili su iz Uprave.

Delegaciju su, uz biskupa Kopaniu, činili Reinhard Born, predstavnik Njemačkog evangeličkog saveza u okviru konferencije „Crkva i islam“ u Bad Blankenburgu; Dr. Friedmann Eißler pastor i povjerenik za islam protestantskih pokrajinskih crkava u Württembergu i Badenu, sa sjedištem u Stuttgartu, koji je i ranije učestvovao u programima Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta; Mirjam Elsel, crkvena savjetnica i predstavnica Evangeličke luteranske crkve u Bavarskoj za međureligijski dijalog i islamska pitanja; dr. Andreas Goetze, pastor i konsultant za međureligijski dijalog, posebno s fokusom na islam i kršćane na Bliskom istoku; dr. Andreas Herrmann, viši crkveni savjetnik u EKD-u zadužen za međureligijski dijalog i međunarodne zajednice; te dr. Harald Lamprecht, pastor, povjerenik za svjetonazorska pitanja i pitanja sekti pri Evangeličkoj luteranskoj crkvi Saksonije.

– Želimo graditi i osnažiti veze između Njemačke i Bosne i Hercegovine, konkretno u pogledu religijskih zajednica – između protestanata i Bošnjaka muslimana, s obzirom na veliku dijasporu Bošnjaka u Njemačkoj. I s tamošnjim zajednicama imamo odlične odnose – riječi su Eißlera, člana delegacije, koji je i ranije učestvovao u programima Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta.

Planirano je da delegacija EKD-a boravi u Bosni i Hercegovini . do 17. maja 2026. godine. Njihov boravak u našoj zemlji uključuje obilazak religijskih objekata i kulturnih znamenitosti u Sarajevu, susret u Aškenaskoj sinagogi, posjetu Međureligijskom vijeću Bosne i Hercegovine, Franjevačkoj crkvi, Fakultetu islamskih nauka, medresama, Njemačkoj ambasadi, Fondaciji Konrad Adenauer te današnju posjetu Srebrenici i Memorijalnom centru u Potočarima.

(Hasan Hasić/Preporod.info)