U Bihaću povodom Dana džamija otvorena izložbe "Tragovi rušenja"
U Bihaću je 7. maja, povodom Dana džamija, otvorena izložba pod nazivom "Tragovi rušenja", a tretira porušene i oštećene džamije u Bosanskoj krajini u periodu od 1992. do 1995. godine.
Pored svake srušene džamije na panou je i fotografija obnovljene džamije, koju su autori izložbe za ovu prigodu fotografisali. Autori izložbe su dr. Mujo Begić, Davor Midžić i Nihad Maslak.
Na izložbi su se obratili muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić i muftija banjalučki Ismail-ef. Smajlović, koji je proglasio izložbu otvorenom. Organizator ove izložbe je Muftijstvo bihaćko.
Radeći na ovom projektu, autori su obišli šesnaest gradova, kreirali i sakupili preko pet hiljada fotografija te u arhivama pronašli dokumentaciju srušenih objekata.
Razgovarali su sa svjedocima i onima koji imaju saznanja o sudbini porušenih džamija, a sve prikupljeno pretočili su u sliku i pisanu riječ. Rezultat tog rada predstavljen je javnosti u formi izložbe, dok je knjiga u štampi i uskoro će ugledati svjetlo dana.
– Mi večeras prisustvujemo otvaranju izložbe koja sadrži samo dio fotografija koje smo prikupili i kreirali. Ovim povodom smo prikupili i obradili više hiljada fotografija. Ovaj materijal ćemo, nakon objave knjige, uvakufiti u Gazi Husrev-begovu biblioteku kako bi ostao trajni podsjetnik Bošnjacima i generacijama koje dolaze da mogu učiti kako su uništavane džamije, ali, s druge strane, da mogu vidjeti kolika je ljubav prema džamijama bila velika od strane našeg naroda, koji nije žalio ni svoja materijalna sredstva ni vlastiti trud kako bi obnovio džamije, nekada i mnogo ljepše nego što su bile prije samog rušenja – rekao je u svom obraćanju dr. Begić.
Dr. Begić je podsjetio na osnovni cilj pripremanja knjige i izložbe, posebno skrenuvši pažnju na jedan od panoa koji, kako je istakao, snažno svjedoči o motivima rušenja džamija i genocidnoj namjeri neprijatelja.
– Htjeli smo, zapravo, pokazati šta su bili ciljevi te agresivne i brutalne politike. Na jednom panou smo izdvojili izjavu Sime Drljače, načelnika Stanice javne bezbjednosti Prijedor, koji je u augustu 1992. u intervjuu za New York Times izjavio: Nije im dovoljno porušiti minarete, moramo im iščupati temelje džamija da se više nikada ne vrate – kazao je Begić.
Organizator izložbe je Muftijstvo bihaćko, a muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić pružio je snažnu podršku dr. Begiću i njegovim saradnicima u realizaciji ovog programa. U svom obraćanju istakao je značaj džamije za muslimane, poručivši da se njenim rušenjem ne može uništiti ni narod ni njegova vjera.
– Džamije koje vidimo na ovim fotografijama bila su mjesta namaza, ali i centri života i susreta. Njihovo sistematsko rušenje tokom rata, koje su sprovodile tadašnje vojne i policijske strukture bosanskih Srba, nije bila puka kolateralna šteta ratnih dejstava, nego namjeran čin s dubokim posljedicama za zajednicu koja je ovdje stoljećima živjela – istakao je Kudić.
Dodao je da se rušenjem džamija nije srušio samo kamen, rušilo se sjećanje, pripadnost i osjećaj sigurnosti.
– Bila je to poruka koja je trebala obeshrabriti povratak i prekinuti kontinuitet života. Sada potvrđujemo da se vjera ne može srušiti, da se identitet ne može izbrisati i da se narod ne može ukloniti iz vlastite historije – poručio je muftija Kudić, čestitajući autorima i zahvaljujući im na ovom važnom projektu.
Prisutnima se obratio i muftija banjalučki Ismail-ef. Smajlović, ukazujući na opasnost urbicida kojem su brojni bosanskohercegovački gradovi bili izloženi u periodu od 1992. do 1995. godine, ali i na savremene oblike tog procesa kroz promjene naziva ulica i dijelova gradova te potiskivanje višestoljetnih toponima.
– Muslimani Banje Luke i Banjalučkog muftiluka dominantno, posebno u području grada Banja Luke, Mrkonjić Grada, Bosanske Dubice, Bosanske Gradiške i Prnjavora, svjedočili su urbicidu u kojem nije bilo borbi. Ali smo svjedočili i onome što se desilo 2001. godine, kada je bila planirana svečanost polaganja kamena temeljca za obnovu Ferhat-pašine džamije u Banjaluci – podsjetio je muftija Smajlović.
Kazao je kako su čestiti muslimani sa prostora Muftijstva bihaćkog došli da se solidarišu sa muslimanima Banje Luke, koji su trpjeli torture u periodu od 1992. do 1995. godine i svjedočili da se svetost Božije kuće briše sa lica zemlje.
– Međutim, kako kaže jedan znanstvenik: Nisu znali da smo sjeme i onda su nas strpali u zemlju da ponovo niknemo. I tako se dogodilo i sa našim svetostima, Božijim kućama, džamijama i mesdžidima – da su se one vratile među nas hrabrošću i odvažnošću, prije svega naših čestitih muslimana, kakav je bio i rahmetli Murat Badić – rekao je u svom obraćanju muftija Smajlović
Ismail-ef. Smajlović proglasio je izložbu otvorenom, a prisutni su se zadržali pažljivo razgledajući fotografije i čitajući prateće tekstove.
I na ovaj način snažno se čuva sjećanje na ovaj važan period u historiji naše domovine, u nadi i želji da u godinama i stoljećima ispred nas govorimo o ljepoti i svrsi džamija koje se grade da se u njima spominje ime Gospodara, a ne da bi ih neko rušio misleći da će rušenjem džamijskih zidova srušiti vjerničku ljubav prema džamiji.
Ferhadija i brojne srušene džamije, koje su ponovo obnovljene nakon rušenja, dokaz su da to nije moguće.
(Preporod.info)
