U Gazi Husrev-begovoj biblioteci otvorena izložba o rušenju džamija u BiH i na Kosovu

Povodom obilježavanja Dana džamija, danas je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu otvorena zajednička izložba Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Islamske zajednice Kosova posvećena rušenju džamija i islamske kulturne baštine tokom ratova u Bosni i Hercegovini i na Kosovu.

Govoreći o značaju obilježavanja Dana džamija, zamjenik reisul-uleme dr. Enes-ef. Ljevaković istakao je da Islamska zajednica kroz manifestacije Dani vakufa i Dani džamija i džemata njeguje kulturu sjećanja i podsjeća na stradanje vjerskih objekata tokom rata.

Podsjetio je da je 7. maja 1993. godine, tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, srušena Ferhadija džamija, jedan od najprepoznatljivijih simbola Banja Luke, te da je Islamska zajednica taj datum odredila kao Dan džamija svih porušenih džamija u Bosni i Hercegovini.

– To je prilika da se prisjetimo svih porušenih džamija, a bilo ih je više od 600 – kazao je Ljevaković, dodajući da je slična sudbina zadesila i džamije na Kosovu tokom tamošnjeg rata.

Govoreći o zajedničkoj izložbi Islamske zajednice u BiH i Islamske zajednice Kosova, koja je nakon premijernog predstavljanja u Priština predstavljena i sarajevskoj publici, naglasio je da fotografije i dokumenti jasno svjedoče o sistematskom rušenju džamija i pokušajima brisanja identiteta jednog naroda i njegove kulture.

– Džamije su bile planski rušene i oštećivane, ljudi progonjeni, a cilj je bio da se izbrišu tragovi postojanja jednog naroda i njegove kulture na ovim prostorima – rekao je Ljevaković.

Naglasio je da je cilj obilježavanja Dana džamija podsjećanje na ratne strahote, ali i slanje poruke da se takvi zločini i razaranja više nikada ne smiju ponoviti nijednom narodu, kulturi ili civilizaciji.

– Učinit ćemo sve da očuvamo mir, slobodu i sigurnost za sve ljude i narode u Bosni i Hercegovini, ali i šire na Balkanu i u Evropi. Bez mira nema razvoja, nema napretka ni boljeg života – poručio je Ljevaković.

Direktor za izdavaštvo i kulturu pri Islamskoj zajednici Kosova Ramadan Shkodra prenio je selame i pozdrave muftije Kosova Naima Tërnave, zahvalivši prisutnima na dolasku na otvaranje izložbe organizovane u saradnji dvije islamske zajednice.

Istakao je da su dokumentovane fotografije i arhivski materijali snažno svjedočanstvo sistematskog uništavanja islamske kulturne baštine u Bosni i Hercegovini i na Kosovu.

– Nije cilj ove izložbe da proizvodi netrpeljivost među narodima, nego da čuva kolektivno sjećanje i bude opomena kako se ovakvi zločini i razaranja nikada više ne bi ponovili – poručio je  Shkodra.

Direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Islamske zajedncie u Bosni i Hercegovini Muhamed Jusić  kazao je da se izložba danas prvi put predstavlja bosanskohercegovačkoj javnosti, nakon što je tokom protekle godine obišla više gradova širom Kosova.

Prema njegovim riječima, planirano je da izložba u narednom periodu bude predstavljena i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, ali i u zemljama Evropske unije kroz zajedničke aktivnosti dvije islamske zajednice.

– Ovo je naš doprinos izgradnji mira, suočavanju s prošlošću i jačanju saradnje Islamske zajednice u BiH i Islamske zajednice na Kosovu – poručio je Jusić.

Povodom Dana džamija obratio se i ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlid Hurtić, podsjetivši na rušenje Ferhadije i brojnih drugih džamija širom Bosne i Hercegovine tokom rata.

Naglasio je da je Islamska zajednica, uz pomoć građana Bosne i Hercegovine, obnovila gotovo sve porušene džamije, uključujući i veliki broj džamija na području RS-a.

– Ko zaboravi ono što se desilo, postoji opasnost da mu se to ponovi. Moramo njegovati kulturu sjećanja i učiti našu djecu šta se događalo – kazao je Hurtić.

Dodao je da bi i druge vjerske zajednice u Bosni i Hercegovini trebale organizovati slične izložbe o stradanju svojih vjerskih objekata kako bi se dokumentovalo razaranje crkava, sinagoga i drugih bogomolja tokom rata.

U periodu srbo-četničke agresije na BiH (1992–1995) srušeno je 614 džamija, 218 mesdžida, 69 mekteba, 4 tekije, 37 turbeta i 405 drugih vakufskih objekata.

Od 614 porušenih džamija, 534 džamije su bile na teritoriji pod kontrolom Vojske RS-a, a 80 na teritoriji koju je kontrolisalo Hrvatsko vijeće odbrane (HVO).

U Banjoj Luci, gradu u kojem nije bilo ratnih dejstava, srušene su sve džamije.

Na teritoriji koju je kontrolisala Armija Republike Bosne I Hercegovine, nije srušena nijedna crkva. 

Tokom Oslobodilačkog rata na Kosovu (1998–1999), srpske snage su, u raznim oblicima nasilja i agresije, napale i uništile veliki dio islamskog naslijeđa.

Spaljeno je, granatirano i oskrnavljeno 218 džamija od ukupno 560 koliko ih je u to vrijeme bilo na Kosovu. Također, spaljeno je i sjedište Predsjedništva Islamske zajednice Kosova, oštećena je medresa „Alauddin“, porušene su zgrade četiri stare historijske medrese, tri tekije, jedan hamam i 78 poslovnih prostora, imovine vakufa I lokalnih odbora širom zemlje.

(B.S/Preporod.info)